Kolika je zapravo realna politička moć županija i o čemu odlučuju župani, pitanje je koje će sebi mnogi postaviti u nedjelju prije glasovanja u drugom krugu lokalnih izbora. Kritičari smatraju da bi broj županija trebalo srezati jer su financijski nemoćne te ovise o pomoći države, dok njihovi pobornici vjeruju da je 21 županija optimalno rješenje za srednju razinu vlasti u Hrvatskoj. Kolika je realna moć župana pitali smo Zdravka Petaka s Fakulteta političkih znanosti (FPZG) u Zagrebu, Ivana Koprića s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednika Hrvatske zajednice županija Gorana Pauka, koji u nedjelju na izborima treba potvrditi novi četverogodišnji mandat šibensko-kninskog župana
Fiskalna nemoć
Petak smatra da je osnovni nedostatak županija to što imaju relativno malu fiskalnu moć. Zbog toga ovise o pomoći države.
'Od ukupne svote novca koja dolazi s nacionalne razine, vlasti županije dobiju 17 posto, koliko troše i općine, a ostatak, 66 posto ili dvije trećine, dobiju gradovi. Unutar gradova daleko ispred svih je Zagreb jer ima daleko veću financijsku moć od svih ostalih 20 županija zajedno', kaže profesor Petak. Županije su razina vlasti koja od temeljnih prihoda ne može namaknuti sredstva za budžet da ne dobije 40-postotnu pomoć od države.
Kakva je onda vrijednost pobjede na lokalnim izborima u županijama kada su tako nemoćne? Prema mišljenju stručnjaka s FPZG-a, pobjeda u županijama najviše se ogleda u distribuciji novca jer se on tako transferira prema općinama i gradovima s nižim kapacitetima. 'To je politika protočnih bojlera. Imate važne protočne bojlere ako ste župan', kaže Petak.
I stručnjak s Pravnog fakulteta Ivan Koprić navodi da su županije relativno slabe jer imaju proračune koji su nerijetko manji od proračuna gradova u kojima su sjedišta županija. U županije, objašnjava Koprić, stižu sredstva za decentralizirane funkcije iz državnog proračuna i taj novac se transferira prema školama i domovima zdravlja.
'Pritom se može i politički utjecati. U dijelu gdje županije imaju svoja sredstva one često vrše raspodjelu kroz političku prizmu', kaže Koprić.
Otupjela oštrica kritike
Goran Pauk, predsjednik Zajednice županije, mišljenja je da je otupjela oštrica većine kritika što se tiče županija. U međuvremenu su se, kaže, izmijenili i politički odnosi jer je i Kukuriku koalicija, koja je došla na vlast s izbornim programom ukidanja županija, u međuvremenu reterirala po tom pitanju.
'Osjetio se taj pritisak s jedne strane za ukidanje, a s druge strane nedostatak kvalitetnih argumenata zašto bi uopće to činili', kaže predsjednik Zajednice županija.
Pauk je naglasio da su županijske administracije vrlo transparentne. 'Puno pažnje ulažemo u to i radimo tako da stvari što više približimo građanima, a imamo i otvoren proračun kojim se hvalimo jer je cijela razina vlasti prikazana na unificiran način', poručio je.
Specifična uloge: sve ili ništa
No za profesora Petaka problematično je to što županije nemaju neku specifičnu uslugu koju bi samo one obavljale za građane, navodeći da razne filozofije razvoja razine između državne i gradske nastoje pružiti neku konkretnu uslugu, važnu za zajednicu.
'Danci su se odlučili za zdravstvo i 85 posto proračuna regija ide na zdravstvo', navodi primjer slične zemlje Petak. Također su srezali broj regija s prijašnjih 14 na današnjih pet jer je neisplativo decentralizirati zdravstvo na mnogo regija.
'U Hrvatskoj imamo situaciju da županije ništa konkretno i specifično ne rade, a možda je najvažnije od svega prostorno planiranje. Rade sve pomalo i ništa', mišljenja je Petak. Smatra da u županijama završava drugi stranački ešalon, ljudi koji ne mogu ući u Sabor, ne mogu biti ministri i državni tajnici ili pomoćnici ministra.
Političke manipulacije
Ivan Koprić kaže da su županije najvažnije HDZ-u kako bi potvrdio svoju dosadašnju poziciju jer je uvijek imao prevlast u njima. 'To jesu institucije koje je HDZ i osnovao 1993. godine i u neku ruku su njihovo dijete', kaže Koprić, a kritičan je prema raspodjeli novca. Kaže da se novac u županijama raspodjeljuje onako kako se svidi županijskom vodstvu, odnosno uglavnom se šalje u sredine u kojima su njihovi politički istomišljenici na vlasti. Koprić smatra da se politizacija tako uplela u ekonomski razvoj i pokazuje da županije nisu potpuno beznačajne u političkom smislu, bez obzira na to što su gradovi neusporedivo značajniji.
Opisao je i kako se to radi.
'Kapilarnom raspodjelom novca državna vlast može se kroz tijekove novca transformirati u sferu lokalne razine. Novac se ne pušta u sredine u kojima nije podobna politička opcija. Kada se situacija promijeni, pipa se odvrne. To je naša legalizirana politička korupcija koja se spušta od centralne države do najnižih razina vlasti i razlog je zbog kojeg HDZ ne želi nikakvu reformu lokalne samouprave', ocjenjuje profesor Koprić i dodaje da je riječ o sustavu koji sam sebe ponovno izgrađuje i snaži.
Stručnjak kaže da novac od centralne razine ide dolje, a onda politička podrška iz lokalne sredine ide gore.
'Svi u tome imaju neku svoju računicu i takav bi se sustav mogao zauvijek održavati', procjenjuje stručnjak s Pravnog fakulteta, osim ako se ne dogodi nekakav izvanjski pritisak. U tom smislu Europska komisija već četiri godine daje preporuke da se smanji broj jedinica lokalne samouprave jer smo pretjerano fragmentirani, ali vlasti zasad ignoriraju njihove pozive.
Idealno za uhljebljivanje
Što se tiče županija, česte su kritike da postoje samo kako bi se uhljebljivali stranački kadrovi.
Pauk odbacuje takve kritike. U opravdanju je naveo i konkretne brojke. Prema Paukovim podacima, županije imaju od 2200 do 2300 ljudi i raspolažu s 3,3 milijarde kuna prihoda. S druge strane je Grad Zagreb, kaže, koji sam ima 2800 ljudi, a ostali gradovi i općine 9200 ljudi te svi raspolažu s negdje 19 milijardi kuna prihoda. Država, kaže Pauk, ima 140 ili 150 milijardi kuna proračuna i 50 tisuća direktno zaposlenih u državnim poduzećima, tijelima i ministarstvima. Cijela administracija iznosi, znači, tek 2300 ljudi na 20 županija.
Napominje da ovdje govorimo o administraciji županija, kao struktura sa svojim upravnim odjelima koji su pod njima. Ne govorimo, kaže, o poduzećima za ceste, o domovima zdravlja, o bolnicama, jer oni bi opstajali bez obzira na sustav u kojem funkcioniraju.
Pauk se pohvalio i time da je županijska administracija najurednija u ovoj državi. Najmanje je zaposlenih i ne stoje sve te primjedbe. 'Imamo 2300 ljudi na 230 tisuća službenika i namještenika, koliko ih ukupno ima u državi Hrvatskoj. Priča o nekakvom uhljebljavanju i zapošljavanju ne pije vodu. Nitko ih ni s čime nije dokazao, a stalno se vrte. Ne zapošljavaju ni nemoćne općine, nisu to ni Civljane ni Ervenik. Zapošljavaju oni koji su u mogućnosti', poručio je Pauk.
(Ne)ravnomjeran razvoj
Predsjednik Zajednice županija poručuje da se oni jedini u državi brinu o ravnomjernom regionalnom razvoju.
'Brinemo se o zdravstvu i školstvu, poticajima u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu. Skrbimo o pomorskom dobru i zaštiti okoliša. Vozite se županijskim cestama, a starost provodite u županijskim domovima za starije i nemoćne. To su županije. Građani često znaju izmiješati to tko se čime bavi', naglašava.
No s druge strane Petak upozorava da samo četiri županije imaju pozitivan ulaz-izlaz sredstava: Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija, a rubno Varaždinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema njegovu mišljenju, županije nisu uspjele poništiti velike razvojne debalanse.
Podijeljene ovlasti
No i Pauk priznaje da ima problema. Smeta mu to što u svakoj županijskoj upravi imamo i ispostavu Ministarstva uprave, odnosno državnu upravu koja je nekad bila pod županijama.
I ona se, kao i županije i državna uprava na istom području, bavi istim stvarima: školstvom, gospodarstvom, poticanjem turizma, a ovlasti im se preklapaju. Nada se da će se to uskoro promijeniti i da će se ukinuti takve ispostave Ministarstva.
Uvjeren je da bi bila ludost dirati županije.
'To su institucije koje su utemeljene i povijesno i geografski. Riječ je o područjima koja su vezana jedna na druga. Ne vidim nigdje zahtjev da bi se netko htio izdvojiti iz jedne županije i prijeći u drugu', naglašava. Siguran je da bi se teško provelo smanjenje broja županija jer tko bi Dubrovčane uvjerio da su oni zapravo neka regija Dalmacija ili Istrane da spadaju pod Rijeku. Također ne vjeruje da bi pet nemoćnih slavonskih županija dalo jednu moćnu. Poručuje da do sada nije pročitao ništa suvislo o tome zašto bi županije trebalo ukinuti. Priče da su previše fragmentirane za njega su tlapnje.
Pet regija optimalno
Koprić ne dijeli to mišljenje. Za njega bi tek pomoću pet regija imalo smisla decentralizirati zdravstvo, obrazovanje i upravljanje javnim dobrima. 'Na hrvatskom grbu nemamo 21 krunu nego njih pet', slikovit je Koprić. Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića koji kaže da su se ljudi identificirali sa županijama pa profesor Koprić smatra da bi bilo dobro da se provede nezavisno istraživanje da se potvrde njegove riječi.
Što očekujemo
Pauk očekuje nastavak decentralizacije. 'Ovakvi jesmo relativno dobri, ali ja želim više posla i to da se razriješi preklapanje funkcija koje imamo. S više posla će doći i više novca i drugačija raspodjela sredstava', zaključio je Pauk.
tportal
