Prije desetak dana smo u Eko-Integralu zaprimili važnu informaciju i to nažalost ne baš najkorektnijim putem (preko legalnih službih Grada SB!) o Akcijskom planu poboljšanja kvalitete zraka (https://www.slavonski-brod.hr/images/Dokumenti/akcijski_plan/APZO_GradSlavonskiBrod_18_06_2021-KONA%C4%8CNA_VERZIJA.pdf). Inače Akcijski plan sa strane Grada kasnio je nekoliko desetak mjeseci, ali sad je, tj. krajem lipnja završen. Izrađivač Akcijskog plana je DVOKUT ECRO d.o.o., Zagreb. Kao važna napomena je i ova: od 8. srpnja započela je prijava primjedbi na tekst Akcijskog plana i trajat će 30 dana!
Tako smo mi sada ispred Udruge Eko-Integral ukazali na uočene nelogičnosti kod izrade spomenutog Akcijskog plana, a također dali smo određene prijedloge uz navedene mjere i projekte Akcijskog plana.
Primjedbe u vezi poglavlja: Uvod i Opći podaci
“Općenito gledajući, najveći uzroci onečišćenja zraka lebdećim česticama su emisije iz industrije, malih kućnih ložišta te cestovnog prometa. Uz emisije iz navedenih izvora dodatan pritisak na kvalitetu zraka imaju relativno značajne pozadinske koncentracije lebdećih čestica. ...” (A. Uvod, str. 2), stoji na početku Uvoda u Akcijski plan. No kako smo primijetili navedeni redoslijed potpuno je promijenjen i predočeni su prvenstveno mogući učinci malih kućnih ložišta te cestovnog prometa. U dugoj analizi sve se svodi na to da vezano za 10-12 godišnje onečišćenje brodskog zraka prikaže u nama dobro poznatom rečenicom: “Glavni izvori emisija lebdećih čestica (PM) u zraku su mala kućna ložišta koja koriste kruta i tekuća goriva, a slijede promet (cestovni), … " (iz dopisa Ministarstva iz veljače 2021. godine.)! Tako nema ni daljinskog onečišćenja, nema ni lokalnih velikih zagađivača s druge strane Save… A Slavonski Brod po prošlogodišnjem izvješću Europske agencije za okoliš na trećem je mjestu u EU!!!
Vrlo je simptomatično da slijedeća konstrukcija nekoliko puta se ponavlja i to ne samo u Uvodu: “Kvaliteta zraka se popravila u 2019. godini te je s obzirom na H2S kategorizirana kao I. kategorija, dok je na postaji SLB002 i kvaliteta zraka s obzirom na PM2,5 poboljšana i kategorizirana kao I. kategorija (Tablica A-1).” (A. Uvod, str. 2 i 3). Istovremeno u Izvješću DHMZ-a za 2020. godine čitamo: “Mjerenja koncentracija sumporovodika tijekom 2020. godine provedena su na ukupno četiri mjere postaja Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Zrak je bio prve kategorije na postajama Sisak-1, Kutina-1 i Slavonski Brod-2. Zrak je bio druge kategorije na postaji Slavonski Brod-1.” (http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=120921).
Također svima nama su dobre poznate sve činjenice koje su dovele do velikog kašnjenja izrade Akcijskog plana. Budući da je evo već pišemo kolovoz 2021. godine, bilo bi pametno da se odabralo drugo razdoblje, a ne kako piše: “Akcijski plan podupire i provedbu mjera iz drugih gradskih planova i programa usmjerenih na zaštitu zraka, poticanje energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije (npr. Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za grad Slavonski Brod, Akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2020. do 2022. godine...).” (A. Uvod, str. 3).
Samo jednom ili dva puta se spominje položaj Slavonskog Broda obzirom na Bosnu i Hercegovinu, koja sa svojim onečišćenjima zraka posebno negativno utječe na brodski zrak, ali ništa više se ne kaže: “ Grad Slavonski Brod nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (Grafički prikaz C-1). S južne strane grada nalazi se rijeka Sava dok se sa sjeverne strane proteže Dilj gora. Rijeka Sava s južne strane Grada je ujedno i granica s Bosnom i Hercegovinom, …” (C. Opći podaci, str. 8). To je sve o utjecaju onečišćenja iz susjedne države!
Primjedbe u vezi poglavlja: Porijeklo onečišćenja i Analiza situacije
Na sve to se nadovezuje problematika Registra onečišćavanja okoliša odnosno također zvan i Katastar zagađivača. Od njihovog prvog spominjanja, mi u Eko-Integralu nadali smo se daleko kvalitetnijim korištenjem istih. Što više, postoji više zaključaka i Povjerenstva za praćenje kvalitete zraka, kao (saborskog) Odbora zaštite okoliša da će se Slavonski Brod i Brod u Republici Srpskoj uzimati u razmatranje kao jedna cjelina i da će se poduzeti sva raspoloživa sredstva kako bi se to postiglo. No, mi čitamo slijedeće:
“Registar onečišćavanja okoliša je informacijski sustav koji sadrži podatke o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i/ili more i tlo te proizvedenom, sakupljenom i obrađenom otpadu. Uspostavlja ga, vodi i održava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) kao sveobuhvatno informatičko i mrežno bazirano rješenje, a čine ga baza podataka s pripadajućom aplikacijom za unos, verifikaciju, pregled, analizu i razmjenu podataka te preglednici koji javnosti omogućuju izravan pristup podacima.” (F. Porijeklo onečišćenja, str. 25)
“Budući da obaveza prijave u ROO ne uključuje podatke o emisijama čestica aerodinamičkog promjera manjeg od 2,5 μm (PM2.5), a obavezna mjerenja propisana Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17) uključuju mjerenja krutih čestica tj. čestice bilo kojeg oblika, strukture ili gustoće raspršene u plinovitoj fazi u uvjetima prikupljanja uzorka koje se mogu prikupiti filtriranjem pod utvrđenim uvjetima, ne postoji mogućnost korelacije imisijskog onečišćenja zraka česticama PM2.5 na području Slavonskog Broda i podataka prijavljenih u ROO.” (F. Porijeklo onečišćenja, str. 26).
“Zadnji prepoznati značajan izvor PM10, PM2,5 i BaP u PM10 je prekogranični iz Bosne i Hercegovine. Iz analize ovisnosti izmjerenih koncentracija promatranih onečišćujućih tvari i srednjeg smjera vjetra možemo zaključiti da značajan dio onečišćenja dolazi za vrijeme južnih vjetrova, odnosno onečišćenje je doneseno iz susjednog grada Brod. Glavni izvori emisija iz Broda su vjerojatno isti kao i za Slavonski Brod, kućna ložišta na kruta goriva, promet i industrija, no na temelju dostupnih podataka nije moguće detaljnije procijeniti prekogranični utjecaj.” (G. Analiza situacije, str. 38).
Vezano za prethodni pasus koji je citiran iz Akcijskog plana, ukazali bi na nelogičnost jer smo mišljenja da u poglavlju F. Analiza situacije, previše naglašen utjecaj kućnih ložišta koje koriste kruta i tekuća goriva i cestovnog prometa, naročito na graničnom prijelazu koji se za vrijeme pandemije dosta smanjio, a vrlo malo industriji i na jednoj i drugoj strani rijeke Save. Tako se još uvijek ne zna što se događa u Rafineriji nafte Brod, a ona je za vrijeme intenzivnog rada u posljednjih deset godina prije havarije godišnji je trošila (popalila) 100-150 tisuća tona otpadnog mazuta kod prerade (blizu) milijun tona nafte! Također nisu (ili samo u kratkim crtama) spominjani brodski industrijski kompleksi (PZC, SJI, ĐĐ Ljevaona, Slavonija DI, Komunalac d.o.o. - odlagalište otpada Vijuš, itd.) koji su mogući ‘proizvođači’ dijela brodskog onečišćenog zraka, kao ni potencijalno opasna hladnjača na Bjelišu iz koje je 2008. curio amonijak.
Kao potporu ovoj činjenici, navest ćemo neke podatke mjerene u posljednjih pet godina na brodskim mjernim postaja. Prvo, maksimalnu satnu koncentraciju PM2.5 na SB-1 po godinama: 2017. - 457 µg/m3, 2018. - 235 µg/m3, 2019. - 257 µg/m3, 2020. - 271 µg/m3 i 2021. - 196 µg/m3, a drugo, maksimalnu satnu koncentraciju PM10 na SB-2 po godinama: 2017. - 562 µg/m3, 2018. - 343 µg/m3, 2019. - 323 µg/m3, 2020. - 366 µg/m3 i 2021. - 329 µg/m3! Svakako treba reći da uz te maksimalne, pa i druge visoke koncentracije PM2.5 i PM10 u određenim intervalima od 5 - 6 sati, a ponekad i desetak sati satne koncentracije PM2.5 bile su iznad 180 µg/m3, odnosno 220 - 240 µg/m3 za PM10! A pitanje je: je li kućna ložišta i cestovni promet u Slavonskom Brodu mogu proizvesti takve velike satne koncentracije lebdećih čestica i to u dužim intervalima?
Prijedlozi u vezi mjera i projekata s ciljem smanjenja onečišćenja
Nekoliko riječi o poglavlju “I. DETALJNI PODACI O ONIM MJERAMA ILI PROJEKTIMA KOJI SU USVOJENI S CILJEM SMANJENJA ONEČIŠĆENJA”. Udruga Eko-Integral potpuno podržava sve navedene mjere, a poneke od njih proširuje, a i predlaže dogradnju nekih projekata:
Pod “5. Smjernice za provođenje energetske obnove obiteljskih kuća na području Slavonskog Broda s ciljem smanjenja emisije čestica u sezoni grijanja” čitamo: “Cilj ove mjere je troškovno - efikasno provođenje energetske obnove obiteljskih kuća na području Slavonskog Broda radi smanjenja emisije čestica tijekom sezone grijanja odnosno postizanje povećane energetske učinkovitosti kroz energetsku obnovu privatnih objekata.” Svakako bi ta energetske učinkovitost bila puno veća kada bi se uvažili Zaključci tematske sjednice Županijska skupština od 17. lipnja 2020. godine o Izvješću o stanju kvalitete zraka na području BPŽ u 2019. godini. Posebno pod točkom 2 piše: “Tražimo od Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti sufinanciranje cjelovite energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada … u iznosu od 80%. Cjelovita energetska obnova na vanjskoj ovojnici podrazumijeva kombinaciju mjera …: energetska obnova vanjskog zida, stropa, … ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i plinofikaciju kućnih ložišta.”.
Pod “8. Širenje mreže centralnog toplinskog sustava i plinske mreže na području Slavonskog Broda” piše: “Cilj ove mjere je dati poticaj korištenju izvora energije s najmanjim emisijama čestica te prelazak na centralni toplinski sustav i/ili plinsku mrežu.”. Ponavljamo vezano za povećanu energetsku učinkovitost, ali i prelazak na centralni toplinski sustav realizacije iste kod Kazališno-koncertne dvorane IBM!
Pod “9. Trajno kontroliranje provođenja mjera zaštite kvalitete zraka i poštivanja dozvoljenih emisijskih vrijednosti” čitamo: “Provođenje inspekcijskog nadzora tj. sustavno praćenje utjecaja na okoliš te redovno izvještavanje o rezultatima praćenja važan je dio djelotvornog i učinkovitog sustava upravljanja okolišem.”. Traži se da ne samo spomenuti brodski industrijski kompleksi koji su mogući ‘proizvođači’ brodskog onečišćenog zraka, već i svi ostali, budu podvrgnuti inspekcijskom nadzoru bar jednom godišnje!
Pod “15. Educiranje i pravovremeno informiranje javnosti o razinama onečišćenja i utjecaju onečišćenja na ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini” piše: “Grad Slavonski Brod ima izrađen Protokol postupanja u slučaju prekoračenja pragova upozorenja i praga obavješćivanja za onečišćujuće tvari u zraku sukladno kojemu se javnost pravovremeno obavještava o prekoračenjima … pragova” onečišćenja. Nažalost, moramo zapaziti da je (više puta) propuštena prilika prave edukacije Brođana koju je nudila Udruga Eko-Integral kod provođenja projekta Edukacija i informiranje i koji projekt je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti! Također još prije 5 - 6 godina naši programeri bili su u mogućnosti izrade aplikacija za alarmiranje građana (putem mobitela i dr.) u slučaju veća i velika onečišćenja zraka. Članovi Udruga Eko-Integral i dalje su voljni posvetiti tim poslovima!
Ostalo još jedno veliko pitanje koje već godinama kruži nad Slavonskim Brodom, a odnosi se na plinofikaciju ili elektrifikaciju brodskog javnog (autobusnog) prometa, tj. na projekt koji ne samo da bi utjecao na veliko smanjenje onečišćenja u brodskom zraku, nego pokretanjem tog projekta sigurno bi postojala i mogućnost povećanja potrebe za radnom snagom u Slavonskom Brodu.
Također nije na odmet spomenuti još jedan problem vezan za autobusni promet i za brodski autobusni kolodvor. Dok je novi kolodvor u izgradnji, postoji šansa da se ispravi pogreška koja je nastala izgradnjom Svačićeve avenije između rotora kod Gupčeve do rotora kod ‘Halajka’. Riječ je o tome da svi autobusi koji s kolodvora odlaze na istok, pa i na sjever i jug, trenutačno moraju krenuti na zapad do rotora kod ‘Halajka’ i nazad do rotora kod Vukovarske, što je duže od kilometar praznog hoda!
