Danijel Denet (Daniel Clement Dennett III) rođen je 28. marta 1942.godine u Bostonu. Denet je kognitivni naučnik pored toga što je filozof, a njegov rad razmatra filozofiju uma i nauke u odnosu na polja kognitivnih nauka i evolucionu biologiju. Diplomirao je na Harvardu 1963.godine pod mentorstvom profesora W. V. Quinea. Doktorirao je filozofiju 1965. na Oksfordu.
Član je Međunarodne akademije humanizma, 2004. godine Američka udruženje humanista proglasilo ga je humanistom godine. Februara 2010. postao je član počasnog odbora fondacije "Freedom From Religion" za posebne zasluge u tom području. Godine 2012. dobio je Erasmus-ovu nagradu, za posebne zasluge u popularizaciji nauke i kulture u Evropi.
U svojim se istraživanjima najviše bavi filozofskim pitanjma svijesti, filozofijom uma i vještačkom inteligencijom. Pripada filozofskoj struji funkcionalizma, koja u kognitivnoj znanosti zastupa stav da se funkcionisanje uma temelji na logičkim funkcijama koje se mogu matematički predstaviti.
Iako je postigao zapažene rezultate u filozofiji uma i kognitivnoj nauci, kao što je stav da je svijest rezultat interakcije između fizičkih i kognitivnih procesa u mozgu u njegovoj knjizi Consciousness Explained (1991), Denet je možda najpoznatiji po svojoj kritici religije. Denet, ateista i snažan zagovarač evolucije često je bio kritikovan od strane religioznih grupa, njima duguje svoju neslužbenu titulu jednog od „četiri jahača novog ateizma“ (Richard Dawkins, Sam Harris, Christopher Hitchens). U svojoj knjizi Darwin's Dangerous Idea : Evolution and the Meanings of Life (1995), Denet tvrdi da se porijeklo morala može naći u evoluciji, a ne iz apstraktnih izvora.
U intervjuu koji je The Guardian uradio sa ovim filozofom, povodom objavljivanja njegovog djela From Bacteria to Bach and Back, Denet izlaže određene stavove u vezi sa trenutno izraženim pojavnostima u svijetu. On će reći da meme, jedinice kulturnog prenosa, igraju značajnu ulogu u provisanju sadržaja, znanja i informacija, kao i da predstavljaju veliku opasnost zahvaljujući vlastitoj širokoj prisutnosti.
Termin “meme” osmislio je Ričard Dokins, jedan od rodonačelnika evolucionističke biologije još 1976. godine. On je mnogo prije Interneta ukazao da postoje ideje u društvu koje prolaze kroz pojedince i polako mutiraju kao virusi, zadržavajući neki svoj osnovni DNK. Sa pojavom Interneta, pojavio se i koncept Internet meme-a.
„Jedan od najmoćnijih i uznemirujućih dijelova Davkinsove vizije jeste da memi imaju vlastitu sposobnost. Na isti način na koji klice i virusi imaju vlastito stanje. To znači da postoje vrlo, vrlo uspješne meme, što je stvarno opasno.“
Također, Denet tvrdi da postoji princip višeg reda kada je riječ o lažnim informacijama. On postavlja pitanje ; „zašto reklame koštaju toliko na Super Bowlu? Odgovor: ne samo da posmatraju milioni ljudi već da milioni ljudi, stotine miliona ljudi, znaju da stotine miliona ljudi gleda. I to doprinosi dodatnom kredibilitetu. A mreža (web) nije takva. Ali kada imate Trampa koji tvituje za milione ljudi istovremeno, oni znaju da on tvituje za milione istovremeno. Dobija jednu od prednosti ovog kredibiliteta.
On, u intervjuu, ističe da svoj rad na problemima sa gugl (google) pretragom, navodeći primjer ; unošenjem pojma „holokaust“ u polje za pretragu pretraživač će predlagati po narudžbi laži, prevara, itd. Ako naprimjer ukucamo „holokaust laži“ dobićemo rezlulate desetine neonacističkih sajtova koji govore da holokaust jeste laž. Ovu pojavu Denet vidi kao „dio oružane trke alata omogućene transparentnošću.“ To će potkopati mnoge dobre, kao i loše stvari. Sve to, pak sugeriše, prema njegovom mišljenju, da ulazimo u neku vrstu bezakonja (lawlessness).
„Počinjemo da se osiguravamo tehnološkim proročanstvima. Bićemo u mogućnosti dokazati da daju vrlo precizne razultate, rezultate koje ne možemo dobiti na drugi način. Također znamo da ne možemo razumjeti kako to rade. Ljudi pričaju o crnoj kutiji. To nisu samo vijesti. To nije samo politika. To je nauka.„
Na pitanje, „Koja je opasnost od svijeta u kojem čak i naučnici ne razumiju kako stvari funkcionišu?“, Denet će reći da je „do nedavno svijetom i prirodom upravljano kompetencijom bez razumijevanja. Ozbiljno shvatanje bilo čega je vrlo skorašnje, samo milenijum staro, čak ni milion godina staro. Ali sada smo na ivici prelaska u doba post-inteligentnog dizajna i ne trudimo se više da shvatimo. To je jedna od najpogubnijih misli za mene. Jer za bolje ili još gore, postavio sam shvatanje kao jedan od mojih najviših ideala. Želim da razumijem sve. Želim da ljudi razumiju stvari. Volim razumijevanje stvari. Volim objašnjavati stvari sebi i drugima. Uvijek smo imali puno ljudi koji su, sa dobrim razlogom, rekli: Oh, ne trudite se da mi objašnjavate kako funkcioniše automobilski motor, baš me briga. Samo pritisnem paljenje i odlazim."
https://www.theatlantic.com/past/docs/unbound/digicult/dennett.htm
https://www.theguardian.com/science/blog/2013/mar/22/daniel-dennett-theory-of-mind-interview
https://www.theguardian.com/science/2017/feb/12/daniel-dennett-politics-bacteria-bach-back-dawkins-trump-interview
https://www.ted.com/talks/dan_dennett_on_our_consciousness
https://www.ted.com/talks/dan_dennett_on_dangerous_memes
6yka
Član je Međunarodne akademije humanizma, 2004. godine Američka udruženje humanista proglasilo ga je humanistom godine. Februara 2010. postao je član počasnog odbora fondacije "Freedom From Religion" za posebne zasluge u tom području. Godine 2012. dobio je Erasmus-ovu nagradu, za posebne zasluge u popularizaciji nauke i kulture u Evropi.
U svojim se istraživanjima najviše bavi filozofskim pitanjma svijesti, filozofijom uma i vještačkom inteligencijom. Pripada filozofskoj struji funkcionalizma, koja u kognitivnoj znanosti zastupa stav da se funkcionisanje uma temelji na logičkim funkcijama koje se mogu matematički predstaviti.
Iako je postigao zapažene rezultate u filozofiji uma i kognitivnoj nauci, kao što je stav da je svijest rezultat interakcije između fizičkih i kognitivnih procesa u mozgu u njegovoj knjizi Consciousness Explained (1991), Denet je možda najpoznatiji po svojoj kritici religije. Denet, ateista i snažan zagovarač evolucije često je bio kritikovan od strane religioznih grupa, njima duguje svoju neslužbenu titulu jednog od „četiri jahača novog ateizma“ (Richard Dawkins, Sam Harris, Christopher Hitchens). U svojoj knjizi Darwin's Dangerous Idea : Evolution and the Meanings of Life (1995), Denet tvrdi da se porijeklo morala može naći u evoluciji, a ne iz apstraktnih izvora.
U intervjuu koji je The Guardian uradio sa ovim filozofom, povodom objavljivanja njegovog djela From Bacteria to Bach and Back, Denet izlaže određene stavove u vezi sa trenutno izraženim pojavnostima u svijetu. On će reći da meme, jedinice kulturnog prenosa, igraju značajnu ulogu u provisanju sadržaja, znanja i informacija, kao i da predstavljaju veliku opasnost zahvaljujući vlastitoj širokoj prisutnosti.
Termin “meme” osmislio je Ričard Dokins, jedan od rodonačelnika evolucionističke biologije još 1976. godine. On je mnogo prije Interneta ukazao da postoje ideje u društvu koje prolaze kroz pojedince i polako mutiraju kao virusi, zadržavajući neki svoj osnovni DNK. Sa pojavom Interneta, pojavio se i koncept Internet meme-a.
„Jedan od najmoćnijih i uznemirujućih dijelova Davkinsove vizije jeste da memi imaju vlastitu sposobnost. Na isti način na koji klice i virusi imaju vlastito stanje. To znači da postoje vrlo, vrlo uspješne meme, što je stvarno opasno.“
Također, Denet tvrdi da postoji princip višeg reda kada je riječ o lažnim informacijama. On postavlja pitanje ; „zašto reklame koštaju toliko na Super Bowlu? Odgovor: ne samo da posmatraju milioni ljudi već da milioni ljudi, stotine miliona ljudi, znaju da stotine miliona ljudi gleda. I to doprinosi dodatnom kredibilitetu. A mreža (web) nije takva. Ali kada imate Trampa koji tvituje za milione ljudi istovremeno, oni znaju da on tvituje za milione istovremeno. Dobija jednu od prednosti ovog kredibiliteta.
On, u intervjuu, ističe da svoj rad na problemima sa gugl (google) pretragom, navodeći primjer ; unošenjem pojma „holokaust“ u polje za pretragu pretraživač će predlagati po narudžbi laži, prevara, itd. Ako naprimjer ukucamo „holokaust laži“ dobićemo rezlulate desetine neonacističkih sajtova koji govore da holokaust jeste laž. Ovu pojavu Denet vidi kao „dio oružane trke alata omogućene transparentnošću.“ To će potkopati mnoge dobre, kao i loše stvari. Sve to, pak sugeriše, prema njegovom mišljenju, da ulazimo u neku vrstu bezakonja (lawlessness).
„Počinjemo da se osiguravamo tehnološkim proročanstvima. Bićemo u mogućnosti dokazati da daju vrlo precizne razultate, rezultate koje ne možemo dobiti na drugi način. Također znamo da ne možemo razumjeti kako to rade. Ljudi pričaju o crnoj kutiji. To nisu samo vijesti. To nije samo politika. To je nauka.„
Na pitanje, „Koja je opasnost od svijeta u kojem čak i naučnici ne razumiju kako stvari funkcionišu?“, Denet će reći da je „do nedavno svijetom i prirodom upravljano kompetencijom bez razumijevanja. Ozbiljno shvatanje bilo čega je vrlo skorašnje, samo milenijum staro, čak ni milion godina staro. Ali sada smo na ivici prelaska u doba post-inteligentnog dizajna i ne trudimo se više da shvatimo. To je jedna od najpogubnijih misli za mene. Jer za bolje ili još gore, postavio sam shvatanje kao jedan od mojih najviših ideala. Želim da razumijem sve. Želim da ljudi razumiju stvari. Volim razumijevanje stvari. Volim objašnjavati stvari sebi i drugima. Uvijek smo imali puno ljudi koji su, sa dobrim razlogom, rekli: Oh, ne trudite se da mi objašnjavate kako funkcioniše automobilski motor, baš me briga. Samo pritisnem paljenje i odlazim."
https://www.theatlantic.com/past/docs/unbound/digicult/dennett.htm
https://www.theguardian.com/science/blog/2013/mar/22/daniel-dennett-theory-of-mind-interview
https://www.theguardian.com/science/2017/feb/12/daniel-dennett-politics-bacteria-bach-back-dawkins-trump-interview
https://www.ted.com/talks/dan_dennett_on_our_consciousness
https://www.ted.com/talks/dan_dennett_on_dangerous_memes
6yka
