6 razloga zašto su horor filmovi danas sve popularniji

Iako je nekada bio prezren žanr, danas horore snimaju najveći filmaši. Uskoro u kina dolazi ”Mi” (”Us”), novi zagonetni horor redatelja Jordana Peelea koji je već u filmu ”Bježi!” (”Get Out”) pokazao da zna spojiti žanrovska pravila horora s društvenim angažmanom. Brojni art redatelji snimili su horore za pamćenje. Jonathan Glazer je 2013. snimio kultni ”Under The Skin”, a Darren Aronofsky je nakon uspjeha s ”Crnim labudom” snimio i uznemirujući ”Majka!”.  Nicolas Winding Refn snimio je stilizirani ”The Neon Demon”, a Luca Guadagnino okušao se na području art horora snimivši novu verziju klasika ”Suspiria”. Majstor eksperimentalnih filmova Gaspar Noe stalno koketira s hororom, pa tako i njegov zadnji film ”Klimaks” također zadire u svijet košmara. A što reći za ‘zločesto dijete’ art-filma, Larsa Von Triera? Nakon brutalnog ”Antikrista” sada je predstavio ”Kuću koju je sagradio Jack” koji je toliko brutalan da je potjerao brojne gledatelje u Cannesu. Dovoljna preporuka za ljubitelje horora…

Horori nisu najpopularniji žanr, čak ni u Americi. Istraživanja gledanosti od 1995. do danas su pokazala da su popularniji avanturistički i akcijski filmovi (superheroji!), komedije i drame te trileri koji očito lakše zadovoljavaju potrebe širokih masa za uzbuđenjem. Horori zauzimaju oko 5%  kino tržišta, pa je tako i 2018. u američkim kinima samo 1 horor upao među prvih 20 – ”Mjesto tišine” na 16. mjestu. Kod nas je situacija bila bolja, ”Časna” je bila 7. (90.235 gledatelja), a ”Meg: Predator iz dubine” 12. (72.068 gledatelja) na top-listi hrvatskih kina. U Top 20 u Hrvatskoj i SAD-u eventualno možemo uvrstiti i ”Hotel Transilvaniju 3”, mada je riječ o humornom crtiću za djecu s horor motivima. Ipak, vjerna publika horora ostaju tinejdžeri. Još od 1980-ih i slashera poput ”Petka 13.”, tinejdžeri prate hororce u kinima i na ostalim platformama, a jedan od razloga je sigurno taj da se dečki i cure tijekom uzbudljivih scena uvijek mogu stisnuti jedno uz drugoga na ljubavnim sjedalima multipleksa.

Prije su hororci puštani na televiziji samo navečer, a u mnogim zemljama još i u cenzuriranoj verziji. Kabelske televizije i streaming servisi su sve izmijenili i doveli do buma horora na malim ekranima. Ovog desetljeća popularnost su stekle horor serije kao što su ”American Horror Story”, ”Stranger Things”, ”Penny Dreadful”, ”Hannibal”, ”The Walking Dead” i ”The Haunting of Hill House”. Netflix je producirao i film ”Bird Box” te distribuirao ”Annihilation” te je tako imao nekoliko ekskluzivnih hitova u svom katalogu. Uskoro će premijeru imati i nova verzija ”Zone sumraka” kojoj je narator i producent Jordan Peele koji je već spomenuti autor horora ”Get Out”’ i ”Us”.

Svi se bojimo mraka, a i sve civilizacije dijele strah od smrti, duhova i raznih vrsta demona. Jedan od velikih prošlogodišnjih hitova je horor ”Mjesto tišine” koji je uglavnom nijem te je komunicirao sa svjetskom publikom preko slike i zastrašujuće tišine. Globalizacija i internet povezali su publiku s filmovima iz cijelog svijeta, no osim art drama, gledatelje najviše zanimaju neamerički filmovi iz žanra – horora! Naročito su popularni azijski filmovi – krvavi radovi Takashija Miikea  (”Audicija”), serijali ”Ringu” i ”Ju-On”, ”Priča o dvije sestre” Kim Jee-woona i sl. Bogatu tradiciju horora imaju i Francuzi, Talijani i Španjolci, a zanimljivo je da se trendu filmova o zombijima priključila i Hrvatska pa upravo u kinima igra horor komedija ”Posljednji Srbin u Hrvatskoj’‘.

Prvi užas koji su kinogledatelji doživjeli bio je film ”Ulazak vlaka u stanicu” koji je krajem 19. stoljeća rastjerao neke gledatelje koji su mislili da će ih vlak pregaziti. Kasnije su snimljeni pravi horori koji su uvijek išli u korak s vremenom. Dolaskom zvuka progovarali su Dracule i Frankensteini, prvi filmovi u boji prikazivali su krv u raznim nijansama, a i 3D filmovi su s užitkom prikazivali pirane i morske pse ispred očiju gledatelja. A i moderni horori dobro ilustriraju strah ljudi od tehnologija. Sve su brojniji horori u kojima prijete ukleti mobiteli (”Cell”, ”One Missed Call”), imamo podžanr cyber horrora u kojem opasnost prijeti iz kompjutera (”Unfriended”), a postoji i cijeli podžanr found footage horora (”The Blair Witch Project”, ”REC”, ”V/H/S”, ”The Last Exorcism”) u kojima se užasna događanja prate iz motrišta kamere. Jedan od najvećih hitova horora je serijal ”Krug” (japanski ”Ringu”, američki ”The Ring”) u kojoj ljude ubija – ukleta videokazeta! Očekujemo da uskoro snime i nove verzije u kojima ljude ubija ukleti DVD, Blu-ray, eksterni hard, USB stick ili cloud.

Vječiti problem horora je cenzura. Strogi cenzorski rejtinzi zabranjuju horore mladima, a iz mnogih horora izbacuju se eksplicitnije scene nasilja kako bi uopće mogli biti distribuirani. Ipak, cenzura sve više slabi, a i klinci koje odgaja internet navikli su na sve strašnije stvari. Američka cenzura strožija je prema seksu nego prema nasilju pa se 2000-ih ipak razvio i podžanr torture porna u kojima se izravno prikazuju mučenja i sakaćenja (”Saw”, ”Hostel”). S druge strane, u Europi je tradicionalno najjača cenzura u Velikoj Britaniji, gdje BBFC odlučuje o klasifikaciji horora. 1980-ih je tamo vladala moralna panika oko horora na videokazetama, jer se smatralo da mogu doprijeti do djece i negativno utjecati na njih. Čak se iz videoteka povlačio i ”Egzorcist”, a tek u 2000-ima certifikat je dobio ”Psi od slame” Sama Peckinpaha. No, sada možete na britanskom DVD-u pogledati čak i ”Srpski film”, jedino što su izbačene neke sporne scene. Jedino još uvijek ostaju zabranjena djela pankerskog porno filmaša Roba Rottena, pa tako i njegov ‘klasik’ ”The Texas Vibrator Massacre” u kojem živopisno odaje počast ”Teksaškom masakru motornom pilom”.