Prije 15 godina se SAD napale Irak. Kongres je, uz veliku podršku američke populacije, odobrio ovu invaziju, ali se sada to smatra jednom od najvećih grešaka u povijesti američke vanjske politike.
Bivši američki predsjednik George W. Bush je ovu invaziju pokrenuo pod izgovorom da Sadam Hussein pokušava stvoriti oružje za masovno uništenje i da je iračka vlada povezana s različitim terorističkim skupinama, uključujući Al-Qaedu. Unatoč činjenici da neke od tih informacija nisu potvrđene, SAD su osam godina pod okupacijom držale irački teritorij.
Dvije godine nakon odlaska trupe Sjedinjenih Država su se vratile u zemlju, ali kako bi se navodno borile protiv drugog neprijatelja, terorističke skupine ISIL. Ovdje ćemo opisati glavne događaje u Iraku proteklih 15 godina.
George W. Bush 2002. izjavljuje da iračka vlada razvija nervni plin i nuklearno oružje. Njegova administracija, više od godinu dana nakon terorističkog napada 11. rujna, daje izjave o Husseinu i njegovim nuklearnim ambicijama, kao i njegovim vezama s terorizmom.
Isto su tvrdili i potpredsjednik Dick Cheney i savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Međutim, bilo je i onih koji su izrazili neslaganje s podacima koje je dala američka obavještajna služba.
Bilo je i političara koji su otvoreno izjavili da su predstavnici uprave lagali oko nuklearnih ambicija i veza Husseina s terorizmom.
Nakon što je Bush Husseinu dao 48 sati da se povuče iz vlasti, SAD su 20. ožujka 2003. godine lansirale svoje projektile na Bagdad. Pentagon je ovu operaciju nazvao “Šok i strahopoštovanje”.
U operaciji je oko 130 000 američkih vojnika napalo Irak.
Dana 9. travnja 2003. su američke trupe okupirale su glavni grad Iraka, Bagdad.
Američki predsjednik George W. Bush je 1. svibnja najavio kraj aktivnih neprijateljstava.
Operacija je provedena na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 687 i 1441, bez dodatnog odobrenja UN-a.
VIDEO: Iscenirano uništavanje statue Sadama Huseina 2003. godine.
U jesen 2004. godine su američke trupe pokrenule veliku operaciju protiv pobunjeničkih snaga u takozvanom sunitskom trokutu. Početkom listopada, nakon tri dana borbi, zauzele su grad Samaru.
Nakon toga su sve snage bačene u borbe kako bi zauzele gradove Faludžu i Ramadi.
Faludža je blokirana i pod opsadom su na grad provođeni masovni zračni udari. Amerikanci su prije svega zahtijevali da im gradske vlasti predaju Abu Musaba Al-Zarqawija, za čiju je glavu Pentagon nudio na 25 milijuna dolara.
VIDEO: Borbe u Faludži 2004. godina.
Američki vojnici su se tijekom sljedećih godina borili protiv različitih skupina koje su se sastojale od kriminalaca, bivših iračkih vojnika, sunitskih grupa i terorista Al-Qaede.
Borbe se nisu vodile samo za Faludžu, nego i za Mosul, Samaru, Najaf, Abu Graib, poznat po središnjem zatvoru u kojem su američki vojnici zvjerski mučili zarobljene Iračane.
Do 2007. godine je Irak je bio u kaosu, a američke trupe su se borile u krvavim bitkama. Washington je također odlučio razmjestiti dodatne postrojbe u Iraku, oko 30 000 vojnika.
Najkrvavija godina za Sjedinjene Države u Iraku je bila 2007. Službeno je ubijeno gotovo 900 američkih vojnika.
U američkom društvu su počeli rasti proturječni osjećaji. Osim toga, Bush je odlučio zabraniti medijima fotografiranje lijesova koji se iz Iraka vraćaju u zemlju.
Zbog porasta antiratnih osjećaja u Sjedinjenim Državama su republikanci izgubili izbore za Kongres 2006. godine, a 2008. godine su izabrali Baracka Obamu.
Nedugo nakon inauguracije je Barack Obama najavio svoju namjeru da se smanji broj američkog vojnog osoblja u Iraku. Posljednje trupe povučene su iz zemlje u prosincu 2011.
Ukupno je rat u Iraku odnio živote na desetine tisuća civila, poginulo je 4500 američkih vojnika, a trošak operacije je premašio 2 000 milijardi dolara.
U 2014. godini je na sjeveru Iraka počela je djelovati teroristička skupina ISIL, koja se doslovno pojavila niotkuda, iako ima brojnih dokumenata koji potvrđuju kako je nastala, za čije ciljeve i u čijoj režiji.
U lipnju 2014. teroristi ove skupine ulaze u Mosul. Iste godine Washington šalje nekoliko tisuća vojnika u Irak kako bi se navodno borili protiv ove skupine.
Međutim, ovaj put su se SAD odlučile za novu strategiju. Poučeni gorkim iskustvom ili jednostavno zato što su drugi ljudi došli na vlast, SAD se sada angažiraju u obuci i pomaganju iračkoj vojsci.
Nakon što su savezna iračka vojska i šiitska Hashd Al-Shaabi armija od terorista očistili ogromna područja zapadnog Iraka, u listopadu 2016. započinje bitka za Mosul, za koju Pentagon tvrdi da je vođenja pod njihovim zapovjedništvom i po njihovim planovima.
Iračke su trupe oslobodile, a imale su pomoć američkog topništva i zrakoplovstva koje je grad sravnilo sa zemljom.
U borbama za Mosul je, prema riječima stručnjaka, poginulo od 9 do 11 tisuća civila.
U prosincu 2017. godine iračke trupe objavljuju da je zemlja potpuno oslobođena od ISIL-a. Unatoč tome, još uvijek postoje napetosti između predstavnika različitih skupina u zemlji, osobito Kurda koji teže odcjepljenju regije na sjeveru zemlje.
Međutim, sada je situacija u zemlji puno stabilnija i izbori u svibnju bi konačno mogli dati stabilnu vladu koja će ujediniti tre najveće etno-religijske skupine u Iraku, sunite, šiite i Kurde. Nakon izbora je za zemlju ključno da uspije protjerati preostalih nekoliko tisuća američkih savjetnika i da se krene s obnovom iračkog društva i uništene infrastrukture.
logično
Bivši američki predsjednik George W. Bush je ovu invaziju pokrenuo pod izgovorom da Sadam Hussein pokušava stvoriti oružje za masovno uništenje i da je iračka vlada povezana s različitim terorističkim skupinama, uključujući Al-Qaedu. Unatoč činjenici da neke od tih informacija nisu potvrđene, SAD su osam godina pod okupacijom držale irački teritorij.
Dvije godine nakon odlaska trupe Sjedinjenih Država su se vratile u zemlju, ali kako bi se navodno borile protiv drugog neprijatelja, terorističke skupine ISIL. Ovdje ćemo opisati glavne događaje u Iraku proteklih 15 godina.
Laž o kemijskom i nuklearnom oružju
George W. Bush 2002. izjavljuje da iračka vlada razvija nervni plin i nuklearno oružje. Njegova administracija, više od godinu dana nakon terorističkog napada 11. rujna, daje izjave o Husseinu i njegovim nuklearnim ambicijama, kao i njegovim vezama s terorizmom.
Isto su tvrdili i potpredsjednik Dick Cheney i savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Međutim, bilo je i onih koji su izrazili neslaganje s podacima koje je dala američka obavještajna služba.
Bilo je i političara koji su otvoreno izjavili da su predstavnici uprave lagali oko nuklearnih ambicija i veza Husseina s terorizmom.
Agresija
FOTO: F-15 i F-16 iznad Iraka
Nakon što je Bush Husseinu dao 48 sati da se povuče iz vlasti, SAD su 20. ožujka 2003. godine lansirale svoje projektile na Bagdad. Pentagon je ovu operaciju nazvao “Šok i strahopoštovanje”.
U operaciji je oko 130 000 američkih vojnika napalo Irak.
Kapitulacija
Dana 9. travnja 2003. su američke trupe okupirale su glavni grad Iraka, Bagdad.
Američki predsjednik George W. Bush je 1. svibnja najavio kraj aktivnih neprijateljstava.
Operacija je provedena na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 687 i 1441, bez dodatnog odobrenja UN-a.
VIDEO: Iscenirano uništavanje statue Sadama Huseina 2003. godine.
Otpor
U jesen 2004. godine su američke trupe pokrenule veliku operaciju protiv pobunjeničkih snaga u takozvanom sunitskom trokutu. Početkom listopada, nakon tri dana borbi, zauzele su grad Samaru.
Nakon toga su sve snage bačene u borbe kako bi zauzele gradove Faludžu i Ramadi.
Faludža je blokirana i pod opsadom su na grad provođeni masovni zračni udari. Amerikanci su prije svega zahtijevali da im gradske vlasti predaju Abu Musaba Al-Zarqawija, za čiju je glavu Pentagon nudio na 25 milijuna dolara.
VIDEO: Borbe u Faludži 2004. godina.
Američki vojnici su se tijekom sljedećih godina borili protiv različitih skupina koje su se sastojale od kriminalaca, bivših iračkih vojnika, sunitskih grupa i terorista Al-Qaede.
Borbe se nisu vodile samo za Faludžu, nego i za Mosul, Samaru, Najaf, Abu Graib, poznat po središnjem zatvoru u kojem su američki vojnici zvjerski mučili zarobljene Iračane.
FOTO: Američka razaranja Mosula u Iraku
Do 2007. godine je Irak je bio u kaosu, a američke trupe su se borile u krvavim bitkama. Washington je također odlučio razmjestiti dodatne postrojbe u Iraku, oko 30 000 vojnika.
Najkrvavija godina za Sjedinjene Države u Iraku je bila 2007. Službeno je ubijeno gotovo 900 američkih vojnika.
U američkom društvu su počeli rasti proturječni osjećaji. Osim toga, Bush je odlučio zabraniti medijima fotografiranje lijesova koji se iz Iraka vraćaju u zemlju.
Političke posljedice i povlačenje
FOTO: Ilustracija Američki vojnici
Zbog porasta antiratnih osjećaja u Sjedinjenim Državama su republikanci izgubili izbore za Kongres 2006. godine, a 2008. godine su izabrali Baracka Obamu.
Nedugo nakon inauguracije je Barack Obama najavio svoju namjeru da se smanji broj američkog vojnog osoblja u Iraku. Posljednje trupe povučene su iz zemlje u prosincu 2011.
Ukupno je rat u Iraku odnio živote na desetine tisuća civila, poginulo je 4500 američkih vojnika, a trošak operacije je premašio 2 000 milijardi dolara.
ISIL
FOTO: ISIL
U 2014. godini je na sjeveru Iraka počela je djelovati teroristička skupina ISIL, koja se doslovno pojavila niotkuda, iako ima brojnih dokumenata koji potvrđuju kako je nastala, za čije ciljeve i u čijoj režiji.
U lipnju 2014. teroristi ove skupine ulaze u Mosul. Iste godine Washington šalje nekoliko tisuća vojnika u Irak kako bi se navodno borili protiv ove skupine.
Međutim, ovaj put su se SAD odlučile za novu strategiju. Poučeni gorkim iskustvom ili jednostavno zato što su drugi ljudi došli na vlast, SAD se sada angažiraju u obuci i pomaganju iračkoj vojsci.
Nakon što su savezna iračka vojska i šiitska Hashd Al-Shaabi armija od terorista očistili ogromna područja zapadnog Iraka, u listopadu 2016. započinje bitka za Mosul, za koju Pentagon tvrdi da je vođenja pod njihovim zapovjedništvom i po njihovim planovima.
Iračke su trupe oslobodile, a imale su pomoć američkog topništva i zrakoplovstva koje je grad sravnilo sa zemljom.
U borbama za Mosul je, prema riječima stručnjaka, poginulo od 9 do 11 tisuća civila.
FOTO: Irački premijer na granici nakon završene akcije
U prosincu 2017. godine iračke trupe objavljuju da je zemlja potpuno oslobođena od ISIL-a. Unatoč tome, još uvijek postoje napetosti između predstavnika različitih skupina u zemlji, osobito Kurda koji teže odcjepljenju regije na sjeveru zemlje.
Međutim, sada je situacija u zemlji puno stabilnija i izbori u svibnju bi konačno mogli dati stabilnu vladu koja će ujediniti tre najveće etno-religijske skupine u Iraku, sunite, šiite i Kurde. Nakon izbora je za zemlju ključno da uspije protjerati preostalih nekoliko tisuća američkih savjetnika i da se krene s obnovom iračkog društva i uništene infrastrukture.
logično
