Prije nekoliko dana je glasnogovornica američkog State Departmenta Jennifer Psaki rekla "kako njena zemlja ne podržava niti promiče bilo kakvu promjenu vlasti nezakonitim sredstvima", što je izazvalo smijeh među novinarima na konferenciji Bijeloj kući.
"Dugogodišnja politika Sjedinjenih Država je da naša zemlja ne podržava promjene vlasti neustavnim sredstvima. Političke tranzicije moraju biti demokratske, mirne i pravne", rekla je Psaki koja je 2000. dobila diplomu koledža W&M u Virginiji. (Opširnije: Jen Psaki: "Dugogodišnja politika State Departmenta je da ne podržavamo državne udare!“)
Povijest američke Središnje obavještajne agencije (CIA), koja se bavi inozemnim aktivnostima i prikupljanjem obavještajnih podataka, dug je popis izdaja, prljavih trikova, masovnih zločina i ubojstava. Nije slučajno da je pod pritiskom javnosti američka obavještajna zajednica počela otvarati arhive, ali nikada nitko nije pokrenuo inicijativu da se ta agencija ukine, što je cinično kao i agencija sama. Najgore što se CIA-i može dogoditi je smjena čelnog čovjeka, kao što je bio slučaj s generalom Davidom petraeusom, koji je ostavku dao "zbog skandala s ljubavnicom". Recimo samo da Petraeus nije zabrljao sve što je radio, od Iraka do Libije, mogao je imati harem ljubavnica i dalje bi ostao nedodirljiv. Ovako se puritanska Amerika odjednom sjetila Paule Broadwell i nju navela kao razlog njegove ostavke. No, ovdje nije riječ o Petraeusu i njegovim ljubavnicama, kao ni fakultetu na kojem je diplomu dobila Jen Psaki, nego o krvavom tragu kojeg CIA za sobom ostavlja još od prvih dana svog osnutka.
Prvi ozbiljniji slučaj CIA-e (tada još uvijek pod krinkom OSS), "Operacija spajalica", odnosi se na 1945. godinu. Dok druge savezničke obavještajne agencije ulaze u trag nacističkim ratnim zločincima, uhićuju ih i sude im, CIA ih "šverca" u Ameriku i tamo iskorištava njihova "znanja" i "sposobnosti". Već 1946. je bilo 104 nacistička znanstvenika u službi američke vojske. U Texasu, npr.,Wernher Magnus Maximilian, Freiherr von Braun (1912. - 1977.), njemačko-američki raketni stručnjak, bivši časnik SS-a, bio je jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja, a najzaslužniji je za ostvarenje američkog svemirskog programa "Apollo".
Godine 1947. Harry Truman, zaobilazeći Kongres, potpisuje dokument o osnivanju Središnje obavještajne agencije i ona postaje odgovorna samo američkom predsjedniku.
Truman se doslovno odmah baca na posao i na čelu obavještajne zajednice s cijelom kamarilom agenata odlazi u ratom razorenu Grčku, gdje pokreće krvavi građanski rat protiv grčkih komunista i partizana, za kojeg mnogi kažu da je bio krvaviji i okrutniji od talijansko-njemačke okupacije.
Godine 1948. je "grčki scenarij" uspješno odrađen u Italiji, gdje CIA razbija demokratske izbore, jer su komunisti imali prevelike šanse. Agenti potkupljuju izborna povjerenstva, a novinari bivaju napadani i prebijani, kao i lideri ljevice.
1949. CIA stvara svoju prvu veliku propagandnu platformu - Radio "Slobodna Evropa" (poznatiji kao "Radio Liberty").Ta kuhinja ideoloških izmišljotina toliko je bila lažna da je transkripte radijskog programa ponekad čak bilo zabranjeno objavljivati u Sjedinjenim Državama.
U isto vrijeme, u sklopu operacije "Ptica rugalica" CIA počinje zapošljavati američke novinare, na čelu s izdavačem Washington Posta Philipom Grahamom. Do ranih '90-ih CIA je u svoju medijsku imovinu uključila televizijske kanale: ABC, NBC i CBS, magazine Time i Newsweek, agencije Associated Press, United Press International i Reuters. Ne manje od 400 uglednih novinara je postalo aktivnim suradnicima CIA-e.
1953. godina - Iran
CIA smjenjuje premijera Mohammeda Mossadegha, koji je zaprijetio da će nacionalizirati anglo-američka naftna polja, ali se šah Reza Pahlavi sa svojom tajnom policijom SAVAK ne pokazuje ništa manje okrutnim od Gestapoa.
1954. godina - Gvatemala
CIA državnim udarom ruši predsjednika Jacoba Arbenza koji je obećao da će nacionalizirati američke tvrtke. O tome ništa nije znao niti sam direktor CIA-e Allen Dulles. Arbenz je smijenjen nizom diktatora i to traje već četrdeset godina. Mučeno je više od 100 tisuća Gvatemalaca.
1954 -1958. godina - Sjeverni Vijetnam
U roku od četiri godine CIA pokušava svrgnuti socijalističku vladu. Kad se iscrpljuju sve mogućnosti na popisu tajnih operacija, CIA preporuča Bijeloj kući da započne otvorenu vojnu intervenciju.
1956. godina – Mađarska
Radio "Slobodna Europa" potiče oporbu na pobunu i sugerira da je Amerika spremna pomoći ako Mađari uzmu oružje u ruke. Mađari su uspješno isprovocirani, a zemlja postaje arena za invaziju vojske Varšavskog ugovora.
1957. - 1973. Intervencije CIA-e u Laosu Demokratski izbori nisu dali željeni rezultat i Washington i CIA ne priznaju izbore i žele nove. Ovaj put koriste ljevičarsku oporbu u džungli i CIA stvara "tajnu vojsku" azijskih plaćenika. Kada je sve bilo spremno, vojne akcije prate i američke zračne snage i na kraju će na Laos biti bačeno više bombi nego u svim godinama američkog angažmana u Drugom svjetskom ratu.
1959. - Haiti
CIA dovodi na vlast Duvaliera starijeg. Brutalnog diktatora koji prvo stvara vlastitu policiju "Tonton Macoutes" koja ubija biti više od 100 tisuća ljudi.
1961. - Kuba
CIA oprema 15 000 militanata kojima je zadatak svrgnuti Fidela Castra. Međutim, zbog lošeg planiranja "Operacija Mungos" propada i to je prvi javni poraz CIA-e.
Iste godine CIA ubija okrutnog diktatora Trujilloa u Dominikanskoj Republici, kojeg Washington podržava još od 1930. Međutim, obitelj diktatora je postupno preuzela 60 posto gospodarstva zemlje i tako postala prijetnja američkim interesima.
Iste godine u Ekvadoru CIA uz pomoć lokalne vojske demokratski izabranog predsjednika Josea Velascoa sili podnese ostavku. Nova vlada je ndzirana od strane Washingotna.
Iste godine u Kongu, CIA eliminira nacionalnog lidera Patrica Lumumbu. Ipak, javnost najvećim dijelom podržava Lumumbu i SAD na mjesto predsjednika ne uspjevaju ustoličiti svog čovjeka. Započinje četverogodišnji građanski rat.
1963. - Dominikanska Republika II
Uz pomoć lokalne i američke vojske CIA ruši demokratski izabranog predsjednika Juana Boscha i na vlast postavlja fašističku huntu.
Iste godine u Ekvadoru CIA ne priznaje predsjednika Arosemana, koji se usudio suprotstaviti politici Washingtona. Hunta preuzima zapovjedništvo, poništava izbore, a u zatvorima završavaju stotine političkih protivnika.
1964. - Brazil
Vojni udarom CIA je svrgnula demokratski izabranu vladu Joãa Belchiora Goularta.
1965. - Indonezija
Nakon osam godina uzaludnih pokušaja da se ukloni predsjednik Sukarno, koji je u vrijeme Hladnog rata proglasio neutralnost i promovirao politiku nesvrstanosti, CIA napokon postiže uspjeh. Američki satelit general Suharto muči oko 1 000 000 svojih građana koje je optuženio za simpatiziranje komunističke ideologije.
Iste godine u Dominikanskoj Republici se potiče ustanak u prilog Juana Boscha. Na preporuku CIA-e, Bijela kuća na otok šalje američke marince.
Iste godine CIA provodi operaciju "Phoenix", osmišljenu kako bi vođe u Južnom Vijetnamu lišila podrške komunističke, čime odvodi u smrt 20 000 civila.
1967- godine Grčka II
Vojni udar planiran od strane CIA-e dovodi na vlast režim snaga "crnih pukovnika". Niz desničarskih vlada i vojnih hunti u sljedećih šest godina će biti upamćeno po masovnim mučenjima i ubojstvima političkih protivnika.
1968. - "Operacija kaos"
CIA špijunira američke građane od 1959., ali tada znatno proširuje nadzor. Agenti koji rade na tajnom zadatku u potrazi su za pacifistima i protivnicima rata u Vijetnamu. 300 000 ljudi je upisano CIA-ine sustave, a zasebne datoteke ima oko 7 200 Amerikanaca.
Iste godine CIA organizira kampanju za hvatanje i ubijanje legendarnog gerilca Che Guevare u Boliviji.
1969.- Urugvaj
U zemlji rastrganoj političkim prepirkama CIA stvara "odrede smrti". Washington šalje izaslanika Dana Mitrionea, koji podučava i koristi fašističke metode mučenja. Njegov moto je "precizna bol, na određenom mjestu u pravoj mjeri daje željeni učinak."
1970. - Kambodža
CIA ruši princa Sihanouka, jer ne podržava američku agresiju u Vijetnamu, a umjesto njega postavlja marionetu Lon Nola, koji je odmah vojsku Kambodže okreće protiv svojih susjeda.
1971.- Bolivija
CIA ruši ljevičarskog predsjednika Juana Torresa i postavlja doktatora Huga Banzera koji će u iduće dvije godine ubiti više od 2 000 političkih protivnika.
Od 1972. do 1974. agenti CIA-e poduzimaju aktivnu ulogu u slučaju Watergate. Predsjednik Richard Nixon ih upućuje da postave uređaje za prisluškivanje u ured američke Demokratske stranke. Također obavljaju druge prljave poslove, uključujući i pomaganje u pranju novca od ilegalnih donacija mafijaških šefova za Nixonovu kampanju.
1973. - Čile.
CIA ruši demokratski izabranog predsjednika Salvadora Allendea. Vlast preuzima fašistička hunta generala Augusta Pinocheta, koji ubija na desetke tisuća svojih sunarodnjaka.
1975. – Angola
Henry Kissinger šalje CIA-u u tu zemlju koja nema stratešku vrijednost u Hladnom ratu. Agenti postavljaju na vlast okrutnog vođu frakcije "Unita" Jonasa Savimbia. Totalno besmisleni rat će trajati deset godina, a broj žrtava se procjenjuje na više od 300 tisuća Angolaca.
1979. - Afganistan
CIA počinje s isporukama oružja bilo kojem lokalnom plemenskom vođi koji je spreman suprotstaviti se ograničenom kontingentu Sovjetskog Saveza. Kratkovidnost Washingtona je razvidna iz činjenice da,nakon što su sovjetske trupe napustile Afganistan, građanski rat traje cijelo desetljeće i pol, a može se reći sve do danas.
Iste godine CIA podržava skupinu mladih časnika i provodi vojni udar u El Salvadoru. Rezultati tog prljavog posla će biti represija i masovna smaknuća.
Iste godine u Nikaragvi pada diktator Somoza, kojega u Washingtonu od milja zovu "naš gad". CIA daje veliku financijsku i tehničku potporu ostacima Somozine garde. U susjednom Hondurasu stvara kampove za "Contrase".
1980. -1994. U ponor bratoubilačkog krvoprolića konačno ponire i Salvador. Pripremljeni stručnjaci CIA-inih "eskadrona smrti " lutaju zemljom i čine masovne zločine i ubojstva. Do 1992. je ubijeno 63 000 građana Salvadora.
1986. - Haiti
Ustanak podiže Duvalier mlađi, ali Washington na tron postavlja drugog polu-fašističkog vođu. Novi režim se oporavlja, a CIA stvara lokalne milicije koje proganjaju ljude, muče i ubijaju.
1989. godine američka vojska napada Panamu i želi svrgnuti diktatora iz vlastite kuhinje, generala Manuela Noriegu. On je cijelo vrijeme bio na platnom spisku CIA-e. Međutim, krajem 80-ih rastuća Noriegina neovisnost počinje zabrinjavati Washington.
1990. godina – Haiti
Svećenik Jean-Bertrand Aristide dobiva 68 posto glasova na izborima. Osam mjeseci kasnije CIA pomaže lokalnu vojsku i svrgava Aristidea. Tisuće Haićana bježi s otoka u strahu od odmazde. Javni apeli za povratak Aristidea se nastavljaju, ali CIA objavljuje kako je njegovo psihičko stanje nestabilno.
Godine 1991. i 2003. - Američki rat protiv Iraka i Sadama Husseina, dotadašnjeg američkog prijatelja.
Američki diplomati 1980. tjeraju Husseina da napadne Iran. Tijekom osmogodišnjeg rata CIA koristi svoju vojsku i oružje, šalje svoje časnike i financijsku pomoć .Sve je dopušteno.
Zanimljivo, ali navodno da nitko u CIA-i nije uspio predvidjeti najvažniji događaj u drugoj polovici dvadesetog stoljeća - kolaps Sovjetskog Saveza. Vodstvo i američki obavještajci su bili toliko zauzeti subverzijama širom svijeta i zakazali su u svom glavnom poslu - prikupljanju i analizi podataka.
Čini se da je pad SSSR-a potkopao razloge za postojanje CIA-e. Ali, ne! CIA se fokusira na gospodarsku špijunažu, dok napokon sama nije stvorila dostojnog protivnika.
Riječ je o Al-Qaedi, terorističkoj organiizaciji zbog koje su stvorene mreže tajnih zatvora CIA-e u Europi, ali se provodi i sveobuhvatni nadzor američkih građana.
Unatoč svim pokušajima u Hollywooda, gdje se još uvijek pokušava uljepšavati CIA-u, organizacija je omrznuta diljem svijeta. CIA je najsmrtonosnija anti-propaganda za SAD, američku vanjsku politiku i američku demokraciju.
Kako bi i moglo biti drukčije, prema procjenama organizacija za zaštitu ljudskih prava je samo do 1987. zbog posljedica operacija CIA-e ubijeno oko šest milijuna ljudi širom svijeta.
Bivši dužnosnik StateDepartmenta William Blum prilično točno opisuje te strašne rezultate američke Središnje obavještajne agencije i naziva ih "Američki holokaust".
1990-te – Jugoslavija
Jugoslaviju koju CIA naziva „štakorskom rupom“ na koju treba paziti (CIA Anayises of the Tito-Stalin 1948-1950 by Coleman Armstrong Mehta i Reagan NSDD 133 /1984 "Secret and Sensitive").
Odluka da se Jugoslavija uništi kao država i sreže na male poslušničke državice je donesena za vrijeme predsjedničkog mandata R. Reagana 1984.godine. Odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost (Secret Sensitive National Security Decision Directive NSDD 133) nazvana "Američkom politikom prema Jugoslaviji" (US Policy towards Yugoslavia) pripremila je politički okvir za destabilizaciju jugoslavenskog modela socijalizma i Jugoslaviju stavlja u sferu interesa u na jugoistoku Europe.
Jugoslavija je po mnogočemu predstavljala uspješnu gospodarsku priču. U dva desetljeća prije ´80-tih je godišnji rast BDP-a bio prosječno oko 6,1%, medicinska skrb je bila besplatna, stopa pismenosti 91%, a prosječni životni vijek građana 72 godine.
NSDD 133 je stvorio preduvjete za reforme i prijelaz na tržišnu ekonopmsku politiku ili kapitalizam. Slijedi niz obavještajnih operacija u stvaranju i potpori separatističkih paravojnih formacija i nacionalističkih stranaka u svim etničkim korpusima bivše Jugoslavije. Te tajne operacije su provođene uporedo s destabilizacijom jugoslavenske ekonomije.
Primjena snažnog gospodarskog pritiska pod palicom Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke konačno dovodi do destrukcije jugoslavenske industrijske proizvodne baze, te uništava ono što se sada popularno naziva „radničkim kooperativama“, a stariji u nas to poznaju pod pravim imenom - radničko samoupravljanje. Sve to dovodi do znatnog osiromašenja građana Jugoslavije i u takvom ozračju je olakšana manipulacija stanovništvom, koje se potom gura u bratoubilački rat. Slijede „operacije“ na svim bojištima bivše države, a potom i bombardiranje Srbije od strane NATO saveza.
Dakle, gornjem spisku nedostaju žrtve i točno utvrđena odgovornost američke Središnje obavještajne agencije u ratovima '90-ih na području bivše Jugoslavije, ali i uSomaliji, a krvava saga se dalje nastavlja s "Obojenim revolucijama", "Arapskim proljećem" i posrredničkim lokalnim ratovima (tzv. "proxy war") koji još uvijek traju. Dakle, spisak žrtava će trebati proširiti s ovima iz "naših" i "vaših" ratova, onima u Somaliji, Libiji, Tunisu, Egiptu, Iraku, Siriji, Jemenu, Ukrajini, pa čak i sa desecima žrtvava aktualne destabilizacije Venezuele, Brazila...
altermainstreaminfo
