Građani baltičkih zemalja i Poljske jednoglasno su, takoreći, odobravali prolaz američkoga konvoja koji je nakon vježbi "NATO Atlantic Resolve" na Baltiku krenuo iz Estonije prema bazi u Bavarskoj. U Češkoj se, međutim, danima prije nego što je proteklog vikenda prva američka vojna čizma stupila na tlo države javnost podijelila na dva tabora oko ove, kako je stručnjaci nazivaju, umjerene demonstracije sile. Ovaj put, naime, vojska nije išla željeznicom da bi se sklonila od očiju javnosti, nego je defilirala prometnicama. Društvene mreže su se usijale, a mediji izvještavali o novim planovima i akcijama organizatora protesta protiv konvoja i pristalica prolaska američke vojske. Uzavrelu debatu ministar obrane Martin Stropnicki nazvao je švejkovskom.
"Gađajte ih jajima, rajčicama i kamenjem, ne dajte im da prođu, lezite pred oklopna vozila okupacijske vojske", moglo se čuti s jedne strane, a "dočekajte naše saveznike hladnim plzenskim pivom" s druge.
Dva dana prije dolaska konvoja premijer Bohuslav Sobotka i ministar obrane Stropnicki utišavali su strasti na konferenciji za novinare. Izjavili su da događaji na istoku Ukrajine pokazuju kako se sigurnost Češke ne može uzimati zdravo za gotovo, kako je cijela akcija samo simbolični pokazatelj da Češka pripada Zapadu te da se više nikad ne smije ponoviti 1938. godina, kada je Čehoslovačka ostavljena na cjedilu.
Raspad konsenzusa u društvu
Lani je, primjerice, Češkom protutnjalo stotinjak NATO-konvoja, od toga 11 američkih, a da se na to nitko nije ni osvrnuo. Sada je, međutim, u češkom društvu nastala prava histerija. Održali su se prosvjedi i protuprosvjedi na nekoliko praških trgova i premda su daleko glasniji bili protivnici konvoja, naposljetku ga je na putu kroz Češku dočekalo tisuće ljudi s američkim zastavama i pivom, dok je samo nekoliko desetaka njih prosvjedovalo uz manje incidente. Zašto je u zemlji, dobrovoljno učlanjenoj u Sjevernoatlantski savez, čije obaveze proizlaze iz članstva - prolaz američkoga konvoja preko teritorija zemlje članice - postala prvorazredna politička tema?
"Djelomično zato što u Češkoj Republici postoji tvrdokorna, nereformirana Komunistička stranka čije djelovanje demokratske stranke nisu bile u stanju zabraniti. Ona je prolazak američkoga konvoja svesrdno iskoristila u političke svrhe. Djelomično i zato što Česi imaju tragična povijesna iskustva s vojnim savezima. Savezništvo s Francuskom je propalo u Muenchenu 1938., a Varšavski pakt, koji nas je trebao štititi, okupirao je Čehoslovačku 1968. godine. Razni demagozi vrlo lako mogu iskoristiti ove povijesne traume. Jedan od razloga je i što ruske tajne službe, zbog boravka desetaka tisuća Rusa u zemlji, imaju vrlo dobru mrežu agenata", kaže za Forum.tm politički komentator Jirži Pehe.
Sociolog Ivan Gabal, stručnjak za sigurnosna pitanja, i potpredsjednik parlamentarnog Odbora za obranu, kaže da Češka ima slabo političko vodstvo te velike nesuglasice između predsjednika i vlade u vanjskoj politici, što je rezultiralo raspadom konsenzusa u društvu.
"NATO nije samo sigurnost i sloboda, nego suodgovornost i teret zajedničke odgovornosti. Upravo su Amerikanci teret zajedničke odgovornosti za globalni razvoj, a mi s tim imamo problem. Američka vanjska politika - posebno nezavršen posao u Iraku, raspad Sirije, nedovoljan uspjeh u Afganistanu, pomalo neinteligentna oscilacija politike prema Kremlju, tendencija zamjenjivanja diplomacije silom - izaziva nesigurnost i strah u određenom dijelu češke populacije. Oni se pribojavaju da će nas Amerikanci povući sa sobom u veće probleme, ali većinski stav prema NATO-u je pozitivni. Česi su svjesni da naša obrana u potpunosti ovisi od Sjevernoatlantskog saveza", ističe Gabal.
I politolog Pehe smatra da mnogi Česi gledaju na Amerikance sa zadrškom bojeći se neke nove okupacije, a češka ljevica ih stalno podsjeća na neuspjele američke vojne intervencije u svijetu.
"Na pozicijama češke ljevice vlada određena nostalgija za vladavinom čvrste ruke, a Putin se mnogima iz redova tih ljudi čini kao spasitelj", naglašava Pehe.
Komunisti i euroskeptici na istim pozicijama
Češka politička scena je vrlo raznorodna, a na njoj nemalu ulogu igra nereformirana Komunistička stranka Češke i Moravske (KSČM), koja redovito na izborima osvaja velik broj glasova. Na posljednjim parlamentarnim izborima u rujnu 2013. osvojila je 15 posto podrške birača. Od Baršunaste revolucije još se nije dogodilo da KSČM uđe u vladu; u Češkoj vlada tihi konsenzus da se na državnoj razini ne vlada s komunistima, ali zato imaju velik utjecaj na lokalnoj. Nasljednici su totalitarne partije koja je 40 godina bila na čelu jednog od najtvrdokornijih režima tzv. Istočnog bloka. Nisu se izričito distancirali od staljinizma, niti se dovoljno jasno ispričali za podršku sovjetskoj okupaciji Češke 1968. Dolaskom Putina na vlast u Rusiji, izrazito je pojačana njihova proruska nastrojenost.
U Češkoj djeluje nevelika, ali vrlo glasna i ekstremno protuzapadno raspoložena zajednica koja traži izlazak republike iz NATO-a. Koncentrira se upravo oko Komunističke stranke, pokreta "NE vojnim bazama", oko nekoliko tvrdokornih antiameričkih publicista, među njima je i Petr Hajek, bliski suradnik bivšeg predsjednika Vaclava Klausa. I njega i uredujućeg predsjednika Miloša Zemana češki analitičari i javnost smatraju proruski orijentiranima. Konzervativac i glasni euroskeptik Klaus ne taji da mu je Putin neka vrsta uzora, a bivši socijaldemokrat, populist kontradiktornih stajališta Miloš Zeman vrlo poštuje ruskog predsjednika, otvoreno kritizira zapadnu politiku prema Rusiji, protivi se sankcijama, okružuje se ljudima povezanima s ruskim tvrtkama, sudjeluje na skupu na grčkom otoku Rhodosu o trošku oligarha mutne prošlosti na listi miljenika Kremlja. Zeman je jedini čelnik članice EU koji će 9. svibnja sudjelovati u Moskvi na vojnoj paradi prigodom obilježavanja 70 godina od završetka drugog svjetskog rata.
Zanimljiv je, međutim, Zemanov stav o prolasku američkoga konvoja. Za nedavnog posjeta češkim vojnim jedinicama u gradu Libercu, gdje se par dana kasnije američki konvoj zaustavio radi goriva, Zeman je izjavio kako se ne slaže s onima koji pokušavaju američki konvoj izjednačiti s okupacijskom vojskom.
"Kao što se borim protiv antiruskih luđaka, borim se i protiv onih antiameričkih. Konvoj mi ne smeta, ali sam bio protiv američke baze u Brdima." (Brdy - mjesto gdje su Amerikanci htjeli, izvan NATO-a, postaviti proturaketnu i radarsku bazu u okviru proturaketnog štita u Europi kao obranu od navodnih prijetnji iz Irana i Sjeverne Koreje, što je češka javnost odlučno odbila; 2009. Amerikanci su odustali od te namjere.)
"Da nije bilo sovjetske vojske, danas bismo u ovoj zemlji govorili njemački i pozdravljali 'Heil Hitler'", izjavio je Zeman opravdavajući svoje sudjelovanje na vojnoj paradi u Moskvi dodajući da ne ide tamo zbog vojne tehnike već u znak zahvalnosti i radi odavanja počasti palima za borbu protiv fašizma.
Česi su zbog trauma sovjetske okupacije iznimno osjetljivi na prisustvo stranih trupa na svom tlu. U svjetlu zahlađenja rusko američkih odnosa, aneksije Krima i rata na istoku Ukrajine, javnost se podijelila i ne vlada konsenzus kao po pitanju američke baze i radara. Stvar se zahuktala još prošle godine kada su za razliku od Češke, Poljska i baltičke zemlje zatražile razmještanje NATO snaga na svom teritoriju. Češki ministar obrane Stropnicki izjavio je tada kako druge forme suradnje, poput vježbi, dolaze u obzir, ali da bilo kakvo stalno razmještanje stranih vojnika predstavlja problem jer i on pripada generaciji koja je doživjela stacioniranje 80.000 sovjetskih vojnika 1968. godine u Čehoslovačkoj.
Socijaldemokratski premijer Bohuslav Sobotka odmah je kritizirao ministra zataškavajući buru koja je nastala u redovima koalicijskih partnera i u opoziciji nazvavši njegovu izjavu nesretnom, jer da je "uspoređivanje vojne suradnje na tlu NATO-a s okupacijom Češke vojske Varšavskim paktom povijesno neprecizno, neistinito i bez razloga komplicira suradnju s našim saveznicima". Sobotka je, međutim, nedugo nakon toga izjavio kako Češkoj ne trebaju stacionirane NATO trupe na njenom tlu . "Diskusiju oko pojačanja prisustva NATO trupa u Evropi započele su države koje su osjećaju ugroženima i ja njihova strahovanja u potpunosti uvažavam. Baltičke zemlje imaju jaku rusku manjinu što ih stavlja u potpuno drugačiji položaj od našega."
Rasadnik ruskih špijuna
Potkraj listopada prošle godine češka Sigurnosna informativna služba (BIS) objavila je da je Rusija dovela izuzetno velik broj špijuna u veleposlanstvo u Pragu zapošljavajući ih pod krinkom diplomatskog osoblja. BIS već nekoliko godina istupa u javnost s podacima o porastu nazočnosti ruskih agenata u Češkoj, zemlji koja je Rusima ne samo popularna turistička destinacija, nego i omiljena država za otvaranje tvrtki i kupnju nekretnina. BIS je objavila da su na meti ruskih i kineskih špijuna posebno političari i novinari preko kojih pokušavaju osigurati političke, gospodarske i sigurnosne interese svojih zemalja. Ostali agenti stižu u Češku kao turisti, znanstvenici ili poslovni ljudi, tvrdi BIS.
Prema pisanju tjednika Respekt, nedavno je BIS među ruskim diplomatima identificirao tri špijuna. Vlasti su, pak, dvojici odbile produžiti vizu, a trećem koji se spremao doći u misiju u Prag, odbile su je izdati. Respekt je objavio i da su ruske vlasti odgovorile istom mjerom. Nagrađivani istraživački novinar tjednika Respekt Jaroslav Spurny piše kako je i činjenica da u Češkoj velik broj ljudi misli da je njihova zemlja u žarištu sukoba između Amerike i Rusije, sama po sebi propagandna pobjeda Moskve.
Spurny podsjeća da je u Češkoj registrirano 18 tisuća tvrtki s ruskim vlasnicima, dok Nijemci, na primjer, imaju samo devet tisuća, a Francuzi manje od dvije tisuće. Vlasnike s američkom adresom ima manje od tri tisuće tvrtki, ali je tu uglavnom riječ o adresama u zemljama poreznog raja poput države Delaware, a istinski vlasnici su češki poduzetnici. Spurny upozorava da Rusi pokušavaju dobiti što veći udio u domaćoj prometnoj infrastrukturi, u IT-biznisu, a posebno u energetskom sektoru. Prema tajnim podacima BIS-a, do kojih je došao Respekt, u Češkoj osnivaju firme i ljudi koji su izravno pod okriljem ruske tajne službe, a takvih je, prema dostupnim podacima BIS-a, na desetke.
Može li rastuća aktivnost ruskih tajnih službi u Češkoj ugroziti političku stabilnost zemlje? Spurny smatra da je djelovanjem proruskih aktivista, a posebno bivšeg i sadašnjeg predsjednika, koje označava izrazito proruskim, poremećena ravnoteža u članici EU-a, zemlji s demokratskom tradicijom i postavlja pitanje što Češka želi - demokraciju ili snažnog vođu čija je volja iznad zakona.
"To jest uznemirujuće, ali se nadam se da češka kontraobavještajna služba ima sve špijunske aktivnosti pod kontrolom. Ne mislim da se zemlja može destabilizirati takvim djelovanjem. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da većina Čeha kritički gleda na Putinovu Rusiju i podržava naše članstvo u NATO-u kao i prolazak američkoga konvoja", naglašava politolog Pehe.
"Premda su emocije uzavrele, situacija u Češkoj je stabilna. Pretpostavljam da ćemo u najskorije vrijeme poduzeti obrambene korake protiv ruskog propagandnog pritiska. Mislim da je to neizbježno", kaže sociolog i potpredsjednik parlamentarnog Odbora za obranu Ivan Gabal, i zaključuje da su se i češki komunisti, a posebno predsjednik Zeman kompromitirali podrškom Putinu i ruskim tvrdnjama u neumiješanosti u ukrajinsku krizu nakon što se Putin sam pohvalio da je prevrat na Krimu unaprijed pripreman.
