Dobivši priliku pisati o ženskim ulogama u prvom licu jednine, prvim tekstom sam se predstavila kao feministica! Od tada je prošlo više od godinu dana a mene nije napustio osjećaj da sam u usporedbi sa ženama opisanim u tom tekstu, sasvim mala i beznačajna feministica. Tada sam odabrala mušku definiciju pojma feminizam opisanu kao: .. „Feminizam je pokušaj osvajanja prostora u kojem do tada nismo imale pristupa“. Namjerno sam usporedbom priče o SKOJ-evkama i časnim sestrama šokirala čitatelje/ce jer mi smeta sveprisutno mišljenje koje odašilje desnica preko oltara tumačeći feminizam kao nešto opasno loše po kršćanstvo i hrvatsku obitelj. Podsjetila sam na herojske postupke SKOJ-evki i partizanki jer su u II sv. ratu pokazale veliku hrabrost i odanost borbi za slobodu. Zbog toga su ih domaće izdajice i fašisti - okupatori hapsili, ponižavali, mučili, strijeljali i vješali na ulicama i trgovima – javnom prostoru „u kojemu do tada nismo imale pristupa“! Slično herojstvo i izdržljivost su krasili bl. Mariju Propetog Isusa Petković, časnu sestru koja je iz Blata sa otoka Korčule zajedno sa nekoliko prijateljica – mladih časnih sestara – početkom 20.stoljeća (1920.g.) pošla u Slavoniju, Baranju, Srijem i Vojvodinu prositi hranu za otočke udovice i gladnu siročad. Cijeli taj meni nezamislivo težak i dugi put su prevalile u kolima s konjskom zapregom i natovarenih kola se vratile prevalivši više od tisuću kilometara.
http://www.sbperiskop.net/kolumne/ana-skornjac-drage-citateljice-i-citatelji-obucite-ponekad-tude-cipele-i-iz-njih-promatrajte-svijet
Nedavno sam odlučila pohađati tečaj kreativnog pisanja koji je predavačica započela teorijom što treba sadržavati ta pisana forma. Uspjela sam shvatiti radi čega neki maturanti imaju problem pišući ga jer sam ga dobila za domaći rad i to u formi >raspravljačkog< eseja. Priznajem da sam se ipak obradovala takvom zadatku, jer potrebu da vam prenesem plimu dojmova nakon čitanja petstotinjak stranica knjige naslova: „Marija Magdalena - od Isusove učenice do filmske bludnice“ mogu samo u raspravljačkom duhu. Prošle (2018 g) ju je štampao Institut Đuro Pilar iz Splita a sadržaj čine analize uzroka koji su kroz stoljeća Isusovu sljedbenicu, učenicu i apostolu Mariju Magdalenu prikazali kao filmsku bludnicu. Istovremeno autorica Dr. Jadranka Rebeka Anić traga za odgovorom o identitetu Marije iz Magdale kao i bezbrojni egzegete prije nje. Tisuće sati su potrebni kako bi zainteresirani pogledali, pročitali, poslušali i sagledali na koje je sve načine taj popularni biblijski lik inspirirao pripovjedače, slikare, književnike, glazbenike, scenariste, .. učinivši je zanimljivom bez obzira koliko su se autori udaljili od novozavjetnih izvora.
Uz splitsku teologinju Dr. Anić, koautorica u stvaranju ovog djela je Irena Sever Globan. Ona je u zadnjem dijelu knjige sustavnom teološko – kulturnom analizom obilježila 120 godina Marije Magdalene na filmskom platnu. Objelodanivši više od dvadeset detaljnih opisa filmskih scena različitih autora, s lakoćom je nama laicima objasnila kojim filmom i u kojem svjetlu je scenarijem i glumom ocrtan Marijin lik. Ona naglašava kako je najznačajniji iskorak učinio Spencer u filmu „Sin Božji“ gdje je cijelo vrijeme filma Marija prikazana kao apostola uz Petra, Tomu i Ivana, bez seksualnih aluzija, gdje se ona direktno obraća Isusu uvlačeći ga u teološke rasprave. Prikazana je kao 13 apostola, prisutna i na Posljednjoj večeri. Nakon četiri godine, Garth Davis u svom filmu o Mariji Magdaleni ju također prikazuje nestereotipno za razliku od svih dotadašnjih filmova u kojima se pojavljuje Marija iz Magdale.
Čitajući ovu knjigu, čak sam i ja shvatila da je prije petnaest stoljeća, Papa Grgur Veliki - poistovjetivši je s prostitutkom naškodio toj svetici a Vatikan je tek 2016. priznao Magdalenu za apostolicu pa filmovi snimljeni po idejama crpljenim iz Kanonskog evanđelja po Marku i apokrifnog Evanđelja po Mariji predstavljaju pokušaje ispravljanja te velike nepravde. Kroz film Davisova Marija Magdalena ispričana je iz perspektive Marije iz Magdale i njezinog viđenja novozavjetnih događaja kao apostolice i najdraže Isusove učenice. Scenarij za taj film su četiri godine pripremale dvije žene, Helen Edmunson i Philippe Goslett. Već ste zamijetili da imenica >apostol< u našem jeziku nema ženski rod pa i ja koristim riječi > apostolica i apostola < koje sam pronašla u knjizi o kojoj govorim.
Radi neke druge dvije žene ja danas pišem o feminizmu unutar organiziranih religija. Dužna sam to sebi i ostalim polaznicama seminara kao i genijalnim znanstvenicama koje su me oduševile, inspirirale i ohrabrile svojom energijom i strašću. Dr. Jadranka Rebeka Anić i Dr. Zilka Spahić Šiljak su znanstvenice - feministice, koje su između ostaloga analizirale Knjigu Postanka u Bibliji i u Kur'anu i tvrde da nigdje ne piše kako smo mi žene nastale od Adamovog rebra. Približile su sudionicama seminara „I građanke i vjernice“ rezultate svojih brojnih istraživanja govoreći o rodnim stereotipima, antropologiji žena u katoličkoj i islamskoj tradiciji, istinu o „rodnoj ideologiji“ i anti rodnom pokretu! Već prvoga dana zajedničkog rada nikome nije bilo potrebno tumačiti radi čega su nam potrebna ženska ljudska prava.
Ugledne znanstvenice i aktivistice prevodeći Knjigu Postanka sa Hebrejsko Grčkog, i arapskog nisu u tekstu pronašle zmiju u rajskom vrtu niti tezu da smo manje vrijedna bića od muškaraca. Naprotiv, došle su do spoznaje da u izvornim zapisima Knjige Postanka postoje sasvim male razlike u Kršćanskoj i Islamskoj tradiciji, da se ženski rod u obje religije skroz izgubio – na samom početku. U Bibliji kao ni u Kur'anu nigdje ne piše da žene ne mogu biti svećenice niti da im je zabranjeno voditi klanjanje. Da se rođenje muškog djeteta slavi duplo većim slavljem nego zbog rođenja djevojčice. U Novom zavjetu nigdje ne piše da je Marija Magdalena bila bludnica ali se dvije tisuće godina govori i tvrdi suprotno. Koliko sam ja shvatila, za sve je kriv Aristotel a i sv. Toma nije nevin.
Ako sam vas uspjela zainteresirati za ovu temu, sretna sam jer ni sama nisam znala da i mi u Hrvatskoj imamo teologinju - feministicu „prekaljenu“ iza samostanskih zidina. Doktorica Jadranka Rebeka Anić je časna sestra franjevka Provincije Presvetog Srca Isusovog u Splitu, doktorica katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split. Radove piše i na njemačkom jeziku, sudionica je tematskih simpozija i nije anonimka u evropskoj akademskoj zajednici jer njezine osvrte, znanstvene radove i knjige objavljuju svi ugledni evropski časopisi.
U Sarajevu živi Dr. Zilka Spahić Šiljak koja je doktorirala na fakultetu Islamskih nauka braneći temu „Žene, religija i politika“. Ona je znanstvenica i građanska aktivistica posvećena najviše izgradnji mira ne ispuštajući iz fokusa žene muslimanke koje se bore za „svoje mjesto pod Suncem“. Poznata je i po tome što je jedina pokrivena profesorica na Harvardu, a njezin neumorni rad na pomirenju joj donosi respekt kolega i kolegica domaće i svjetske znanstvene zajednice. Neprestano naglašava koliki je potencijal u obrazovanju djevojčica i žena a i njezinu posljednju knjigu „Bosanski labirint“ preporučujem svima.
Nakon tri dana provedenih na seminaru naziva „I vjernice i građanke“ koji je okupio petnaestak žena iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i RH, osjećam se i sama kao jedna sitna kapilara u krvotoku spoznaja koje moram prenijeti dalje jer sam u protivnom kao „seljak koji ore a ne sije“.
Slušajući ove dvije heroine, zadivila me njihova feministička hrabrost u „osvajanju prostora u kojemu do tada nismo bile“ jer im je od samog početka kada su se deklarirale kao feministice, snaga jedini izbor kao skojevkama i časnim sestrama sa početka ove priče. Ne govorim samo u svoje ime kada kažem koliki respekt osjećam prema svim feministicama unutar organiziranih religija! Divim se njihovoj hrabrosti, predanost i znanju, kao i zajedničkom odabiru fokusa istraživanja: gdje i kada je nestao ženski rod iz svetih spisa?
Što se tiče raspravljačkog eseja, možda sam „profulala ceo fudbal“ što bi rekli naši istočni susjedi ali me usrećuje činjenica da sam sa vama podijelila velike i važne istine o kojima imam još puno toga reći i napisati.
