Banke u Hrvatskoj naplaćuju više od 200 naknada, samo lani građani su platili 3,2 mlrd. kn

Posljednjih tjedana na njih se posebno žale oni koji su odlučili tužiti banke za preplaćene kamate i od njih traže potrebne dokumente, poput otplatnog plana ili ispisa uplaćenih kamata. Dok je u nekim bankama ta usluga besplatna, neke ih naplaćuju od 100 do 500 kuna, ovisno o traženoj dokumentaciji.

Apsurdan slučaj

A kako visina naknada može biti apsurdna, nedavno je pokazao slučaj klijentice iz Trogira (o kojem je pisao Jutarnji list): za uplatu iz inozemstva od jednog eura, provedenu tek da bi se testirao račun, banka je uzela naknadu od 80 kuna ili 10,8 eura. No, nakon tog slučaja banka je ipak izmijenila sporni propis. U svakom slučaju, raširen je dojam da bankarske naknade rastu. Tome u prilog idu i izvješća banaka koja govore da im prihodi od naknada i provizija rastu. Dvjema najvećim bankama, primjerice, ti su prihodi lani porasli 4,7 posto. Međutim, podaci za cijeli bankarski sustav govore da im se prihodi od provizija i naknada nisu znatnije mijenjali u proteklih šest godina. Lani su neto (kada se oduzmu njihovi troškovi, kao što su kartično procesuiranje ili naknade Fini) iznosili 3,2 milijarde kuna, dok su 2013. godine bili na razini od tri milijarde kuna.

Kad je riječ o kamatama, priča je nešto drukčija. Lani su ti prihodi iznosili 11,9 milijardi kuna, čak 8,2 milijarde manje nego šest godina ranije. Međutim, u tom su razdoblju banke značajno smanjile i troškove, odnosno kamate na štednju. Oni su pali s 9,8 na 1,9 milijardi kuna. Tako su na kraju neto prihod od kamata ostali gotovo isti: sada iznose 10 milijardi kuna, a prije šest godina bili su na razini od 10,2 milijarde kuna. Iz toga se može zaključiti da su niže kamate na kredite u cijelosti platile štediše koji svoj novac drže u bankama.

Donošenjem Zakona o usporedivosti naknada krajem prošle godine trebao bi se poboljšati i uvid u “bogati svijet” naknada. HNB od jesenas objavljuje njihovu usporednu listu po bankama, a ona obuhvaća 13 najčešće korištenih usluga vezanih uz platni promet, kao što su vođenje računa, internet bankarstvo, kreditni transferi, kartične usluge, trajni nalog, prekoračenja po tekućem računu i isplata gotovine na bankomatu.

Usporedba tih najreprezentativnijih usluga pokazuje da među bankama nema prevelikih odstupanja, ali ipak postoje razlike. Kod izdavanja kreditne kartice, primjerice, neke banke ne naplaćuju upisninu i članarinu, dok u OTP banci te dvije naknade zajedno iznose 300 kuna, u Zagrebačkoj banci 250 kuna, u Sberbanci 165 kuna, a u Raiffeisen banci 19 kuna. U slučaju prekoračenje po tekućem računu pak najmanja kamatna stopa je u Slatinskoj banci 5,7 posto, dok je najveća u HPB-u i iznosi 9,41 posto, ali odmah su tu i Zagrebačka, Podravska i Agram banka, sa 9,4 posto.

Nova pravila

Međutim, problem je u tome što banke klijentima naplaćuju više od 200 različitih naknada i provizija, pri čemu često nije jasno za koje usluge, pa su različita iznenađenja uvijek moguća. Ipak, što su točno bankama platili, građani će saznati već ove jeseni, kad će im banke morati poslati prve obavijesti o plaćenim naknadama. Kako tu propisuje zakon, klijenti će ubuduće jednom godišnje dobivati izvješće banke o svim naknadama obračunatim u prethodnoj godini. U HNB-u pojašnjavaju da su banke dužne izrađivati izvješće o naknadama od 1. studenoga 2018. te ga dati potrošaču najmanje jednom godišnje, besplatno.

- Prva izvješća o naknadama, za studeni i prosinac 2018., banke moraju dostaviti potrošačima najkasnije u studenome 2019., a dalje će banke dostavljati potrošačima izvješća o naknadama za prethodnu kalendarsku godinu u siječnju iduće godine, primjerice za 2019. godinu u siječnju 2020. godine, kažu u HNB-u. No, dodaju da je bankama bila dopuštena i opcija da za ova dva mjeseca, studeni i prosinac 2018., podatke dostave već u veljači 2019. Međutim, očito je, nisu se odlučile za tu varijantu, pa će to morati u studenome, nakon što prođe godina dana od stupanja zakona na snagu. Tek kad dobiju ta izvješća i shvate koliko su bankama doista platili za različite naknade, vjeruje se da će mnogi klijenti biti neugodno iznenađeni.

Među “okidače” koji lako mogu izazvati gnjev potrošača nesumnjivo spadaju bankarske naknade, vjerojatno zbog toga što su nerijetko prikrivene, a čine se i neopravdane.