Beskućnici bez zaštite u pandemiji

U pandemiji koronavirusa beskućnici su diljem svijeta jedna od ugroženijih skupina. Pandemija je pogodila Europu u vrijeme kada rekordan broj ljudi živi bez doma – procjenjuje se da 700.000 ljudi svaku noć u EU i Velikoj Britaniji provede na ulici ili u skloništima, što je za 70 posto više nego prije deset godina. Zamjenica direktora Europske federacije nacionalnih udruga za rad s beskućnicima rekla je da su neki gradovi, poput Londona, Pariza, Praga, Barcelone, uveli pohvalne mjere smještanjem beskućnika u hotele, odmarališta i stanove rezervirane putem Airbnb-a. Tom pozitivnom nizu možemo dodati primjerice i Grad Karlovac koji je hitno osigurao jedan stan za beskućnike koji su prebivali na javnim mjestima i u objektima koji nisu mogli osigurati najosnovnije uvjete za boravak. Hrvatska mreža za beskućnike je u razgovoru s voditeljima Centra za beskućnike Karlovac doznala da će Grad Karlovac u slučaju potrebe organizirati još stanova za za one koji borave na javnim mjestima i potpuno neadekvatnim prostorima.

Međutim, iako u zemljama regije nisu zabilježeni bizarni slučajevi poput izricanja kazni zbog zadržavanja na javnim mjestima kao u Italiji ili organiziranja „skloništa“ za beskućnike na parkiralištima kao u Las Vegasu, pozitivnih primjera poput navedenih je malo. Udruge koje rade s beskućnicima u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji ukazuju na sličan set problema s kojima su suočeni beskućnici u aktualnoj situaciji. Zbog mjera zaštite od zaraze brojne udruge su zatvorene ili su im aktivnosti svedene na minimum, a dodatne probleme beskućnicima stvaraju obustave javnog prijevoza i zabrane okupljanja.

Milo Mrvalj iz zagrebačke udruge Fajter koja se godinama bori za prava beskućnika za N1 je izjavio da beskućnici nisu dobro informirani o situaciji i da ih je veliki broj trenutno bolestan. Pučke kuhinje rade, ali ih se do ovog ponedjeljka većina nalazila u užem i širem centru grada, pa oni iz prigradskih dijelova Zagreba nisu imali kako doći do centra jer je javni prijevoz ukinut. Grad je u međuvremenu prepoznao problem i otvorio nekoliko dodatnih punktova za pučke kuhinje, a u suradnji s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije, Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Župom sv. Antuna Padovanskog bit će organizirane dodane lokacije podjele obroka. Mrvalj ističe i da su kapaciteti prihvatilišta u centru Zagreba za beskućnike popunjeni, a zbog nepostojanja prijevoza beskućnici nemaju kako doći u prihvatilište u Kosnici koje je van grada. Požalio se i da trenutno ne mogu obavljati svoje uobičajene aktivnosti za pomaganje beskućnicima poput dijeljenja hrane, provođenja radionica i ostalih oblika pomoći.

Hrvatska udruga za beskućnike danas je na svojim stranicama objavila apel za pomoć beskućnicima koji prenosimo u cijelosti:

Apeliramo na nadležna državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave te stožere civilne zaštite, kako je krajnje vrijeme da se ozbiljno pobrinemo za osobe koje borave na javnim mjestima mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i životno su ugroženi u ovim vanrednim okolnostima.
Iz dana u dan sve je veći broj osoba na ulici! Osim onih koji već otprije borave na ulici, za pomoć nam se obraćaju i ljudi koji su zbog gubitka posla, podstanarstva ili nekog drugog razloga uslijed ove krize ostali bez krova nad glavom.
U pojedinim gradovima javlja se i manji broj stranih državljana koji su gubitkom zaposlenja, osuđeni na boravak na ulici, jer nemaju mogućnost povratka u svoje države.
Aktivacijom Plana zbrinjavanja beskućnika u zimskim vremenskim uvjetima nije postignut dodatni angažman lokalnih zajednica kao ni angažman organizacija koje se navode u planu, već je kompletna problematika prebačena isključivo na organizacije koje već pružaju usluge i koje su, u okviru svojih skromnih financijskih, logističkih i prostornih mogućnosti, osigurali skrb za postojeće korisnike.
Prilikom aktivacije Plana neophodno je kontaktirati lokalne zajednice, te organizacije koje se navode u istom, a nisu stalni pružatelji usluga za beskućnike, jer veliki dio njih ne provodi planirane aktivnosti niti trenutno imaju mogućnost provoditi u ovim vanrednim okolnostima.
Naše organizacije su od samog početka krize, prouzrokovane COVID-19 virusom, vlastitim sredstvima, bez pomoći institucija, osigurale određenu količinu higijenskih potrepština i zaštitnih maski od tkanine, te smo osigurali rad 24 sata dnevno kako bismo zaštitili naše smještene korisnike. Također smo uz suglasnost korisnika ograničili izlaske iz prostora. Gotovo niti jedan prostor nema mogućnost izolacije ili samoizolacije, jer nemamo dovoljno soba, sanitarnih čvorova te veće količine zaštitne opreme za korisnike i zaposlenike zato su naše mjere zaštite podignute na visoku razinu. Važno je istaknuti kako su svi naši trenutni korisnici upravo iz visokorizičnih skupina (starije dobne skupine, kronična i teška oboljenja) i dali smo svoj maksimum u zaštitu njihovog zdravlja i života.
Mišljenja smo kako bi trebalo koordinirati provedbu samog plana, osigurati nove i dodatne kapacitete za beskućnike za vrijeme trajanja krize, posebice sada u vrijeme pandemije, sa ciljem pomoći novim korisnicima, ali i zaštite već smještenih korisnika.
Pozivamo lokalne stožere i gradove, koji do sada nisu pronašli prostorne mogućnosti, na hitno osiguravanje privremenih i dodatnih kapaciteta za smještaj osoba s ulice, u kojem bi mogli boraviti do kraja ovih vanrednih okolnosti, gdje bi imali mogućnost izolacije i barem minimalni oblik skrbi.
Beskućništvo je izuzetno kompleksna problematika i u ovom trenutku nam je zaista potrebna vaša pomoć za osobe koje su zbog svojih godina života, te zdravstvenih, mentalnih i drugih poteškoća trenutno najugroženija socijalna skupina!
Napominjemo još jednom kako većina organizacija u RH, stalnih pružatelja usluga, nema dovoljne prostorne, ljudske, zaštitne i druge kapacitete za borbu protiv virusne zaraze što može u konačnici biti izrazito opasno za sve, stoga ovome želimo pristupiti iznimno odgovorno u zaštiti života svih nas!

Drago Lelas, predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike

bilten