Bez kompanija koje u nazivu nose ime Đure Đakovića gospodarstvo Slavonskog Broda bilo bi na koljenima. Prerada aluminija, izrada termoenergetskih postrojenja i njihova montaža, kao i proizvodnja borbenih vozila, okosnica su gradskog ekonomskog života

Prema podacima Fine i servisa transparentno.hr, deset najvećih kompanija u Slavonskom Brodu lani je ostvarilo prihod od 4,3 milijarde kuna, no poslovale su s gubitkom od 11 milijuna kuna. Spomenutih deset kompanija zapošljava 3.500 ljudi. Kada bi nekim čudom iz grada otišle sve kompanije koje nose naziv 'Đuro Đaković', društvo deset najvećih ostvarivalo bi samo 700 milijuna kuna prihoda uz 2.600 zaposlenih.

Daleko najveća tvrtka iz Slavonskog Broda, Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja (TEP), u vlasništvu je ruske kompanije EM Alliance. Rusi su preuzeli TEP još 2011. za 64 milijuna dolara, a do tada je bio vlasništvo austrijskog A-TEC Industriesa, poznatijeg po njegovu vlasniku Mirku Kovaču, koji je svojedobno pokušavao preuzeti brodogradilište 3. maj.

Ruska investicija

Đuro Đaković TEP lani je poslovao s prihodom od 561 milijun kuna te dobiti od 38 milijuna kuna. Uz to, tvrtka je izvezla četiri petine svojeg prihoda - 466 milijuna kuna - te je zapošljavala 850 ljudi. TEP-ovo osnovno poslovanje je proizvodnja kotlovnica i bojlera za elektrane te ostalih dijelova za tlačna postrojenja. Prema ranije objavljenim podacima, oko 90 posto prihoda ostvaruje na tržištima zapadne Europe, a prije sankcija koje je EU nametnuo Rusiji tražio je poslove i u nekoliko ruskih čeličana.

Druga najveća kompanija u Slavonskom Brodu također nosi ime sindikalnog vođe i jednog od osnivača Komunističke partije Jugoslavije – Đure Đakovića. Riječ je o tvrtki Bilfinger Đuro Đaković Montaža, u gotovo stopostotnom vlasništvu njemačke grupacije Bilfinger. Ova se tvrtka bavi industrijskom montažom u sektorima energetike, petrokemije, ostalih industrijskih postrojenja i mostova.

Prošle godine poslovala je s 402 milijuna kuna prihoda, što je pad od čak 20 posto u odnosu na 2013. Dobit se lani istopila – u 2013. Montaža je poslovala s dobiti od 36 milijuna kuna, da bi lani objavila gubitak od 15 milijuna kuna. S gubicima je došlo i do otpuštanja – iz Montaže je lani otišlo 125 ljudi.

Pod vodstvom dosadašnje Uprave - predsjednika Drage Ćugure te članova Stjepana Sverića i Darka Katića - ova tvrtka nedostatak investicijskih radova u 2015. u Hrvatskoj planira nadoknaditi intenzivnom aktivnošću na inozemnim tržištima i izvozom preko 90 posto usluga.

Ulaže i Nenad Bakić

I na trećem mjestu nalazi se Đuro, ovaj puta državni Đuro Đaković Holding. Najveći pojedinačni vlasnici Đuro Đaković Holdinga su Državni ured za upravljanje državnom imovinom (40,5 posto dionica) te burzovni ulagač Nenad Bakić s 11,3 posto dionica. U sklopu Holdinga posluje sedam kompanija s predznakom Đuro Đaković, a to su redom: Elektromont, Specijalna vozila, Inženjering, Strojna obrada, Energetika i infrastruktura, Proizvodnja opreme te Slobodna zona Slavonski Brod.

Holding je lani, prema podacima Fine, poslovao s prihodom od 175 milijuna kuna, što je 26,5-postotni pad. Glavni razlog takvog pada je potpun izostanak prodaje borbenih oklopnih vozila koja se izrađuju po licenci Patrije, pojašnjava Uprava u godišnjem izvješću. Unatoč padu prihoda, na kraju godine ostvarena je dobit od 3,6 milijuna kuna.

Izostanak prodaje borbenih vozila daleko je izraženiji u pojedinačnim rezultatima tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila, ujedno sedme tvrtke s naše liste deset najvećih. Njihov je prihod lani zaronio 63 posto, na 120 milijuna kuna, uz 49 milijuna kuna gubitka. Zlatna godina za Specijalna vozila bila je 2012, kad su uhvatili šest milijuna kuna dobiti i gotovo 800 milijuna kuna prihoda.
Tablica
Tablica tportal.hr

Prva kompanija u Slavonskom Brodu koja ne nosi ime Đure Đakovića i četvrta na ljestvici najvećih je Vindon. Tvrtka je to za preradu purećeg mesa iz sastava varaždinske Vindije u vlasništvu poduzetnika Dragutina Drka. I ona je lani osjetila krizu: prihodi su se spustili gotovo četiri posto, na 139 milijuna kuna, dok joj je dobit tresnula 50 posto te je iznosila pet milijuna kuna. Broj zaposlenih pao je s 277 u 2013. na 242 u prošloj godini.

Francuzi u slobodnoj zoni

Isti broj ljudi radi i u tvrtki Saint Jean Industries. Riječ je o poduzeću u francuskom vlasništvu koje posluje u Slobodnoj zoni Đure Đakovića te se bavi proizvodnjom aluminijskih odljeva za automobilske motore i izvozi gotovo svu svoju proizvodnju.

Prije dvije godine Saint Jean Industries otvorio je novi proizvodni pogon vrijedan pet milijuna eura, u kojem je otvoreno osamdeset novih radnih mjesta, a proizvodi dijelove kućišta za turbopunjače automotora. Za njih 2014. nije bila krizna – prihodi su porasli deset posto, na 139 milijuna kuna, dok je dobit udvostručena te je iznosila 1,2 milijuna kuna.

Šesto mjesto u Brodu drži tvrtka naziva Veterinarska ambulanta Merkur s prihodom od 138 milijuna kuna i dobiti od 1,6 milijuna kuna. Iako je na prvi pogled nejasno kako veterinarska ambulanta iz malenog mjesta u blizini Slavonskog Broda može imati godišnji prihod koji se broji u milijunima kuna, otkrivamo da je njeno osnovno poslovanje uzgoj svinja.

Veterinarska ambulanta Merkur sa svojih 37 zaposlenih najveći je, uz karlovački PPK, domaći kooperant mesne industrije Pivac iz Vrgorca.

Za razliku od gradova u kojima komunalne tvrtke drže sam vrh liste najvećih poduzeća, u slučaju Slavonskog Broda gradski distributer plina Brod-Plin zauzima tek osmo mjesto i prva je kompanija s prihodom ispod razine od sto milijuna kuna u 2014. Brod-Plin je lani imao prihod od 94 milijuna kuna i dobit od 1,7 milijuna kuna.

Tristo ljudi u drvnoj industriji

Začelje liste drže drvoprerađivačka kompanija Slavonija Di i veleprodaja pića Teri Trgovina. Tristo zaposlenika Slavonije DI, u vlasništvu Mate Ravlića, bavi se proizvodnjom parketa, furnira i ostale stolarske građe. Lani je poslovala s prihodima od 88 milijuna kuna i dobiti od 724.000 kuna.

Listu zatvara Teri Trgovina s 83 milijuna kuna prihoda i dva milijuna kuna dobiti. Riječ je o manje poznatoj veleprodaji pića u vlasništvu Alberta Golomeića.

tportal