Izdavačka kuća "Samizdat B92" predstaviće na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu nastavak autobiografije Bekima Fehmiua pod nazivom "Blistavo i strašno, drugi deo".
Prvi deo biografije Bekima Fehmiua, jednog od najvećih glumaca koji su ponikli na našim prostorima, "Samizdat B92" objavio je 2001. godine. Knjiga "Blistavo i strašno" izazvala je veliko interesovanje čitalaca u celom regionu i pohvale književne kritike. Fehmiu je 1989. završio i nastavak biografije koji će se posle više od 20 godina od nastanka konačno naći pred čitaocima.
Prva knjiga memoara govorila je o ranim godinama glumčevog života, detinjstvu i mladosti - opisuje njegov život od rodjenja, 1936. u Sarajevu, života na Kosovu, pa sve do 1955, odnosno do godine kad je primljen za člana drame Prištinskog pozorista.
Druga knjiga govori o njegovoj uspešnoj glumačkoj karijeri u bivšoj Jugoslaviji i svetu, njegovom glumačkom razvoju i internacionalnoj karijeri i njegovom doživljaju raspada Jugoslavije.
U nastavku memoara Bekim Fehmiu pisao je o vremenima kada je igrao čitav niz uloga koje su promenile istoriju naše kinematografije i ostavile zapažen trag i u svetskim umetničkim tokovima.
On govori i o svojim prvim koracima u pozorištu u Prištini, u beogradskoj pozorišnoj akademiji, zatim o JDP-u, Ateljeu 212, Kino klubu Beograd, radu sa rediteljem Aleksandrom Petrovićem, o prvom ugovoru sa Dinom de Laurentisom (dobitnikom "Oskara" za životno delo), o filmu "Deps", u produkciji Branka Lustiga, koji je takođe dobio "Oskara" kao producent fihttp://www.sbperiskop.net/wp-admin/post-new.phplma "Gladijator". Njegove uloge u "Specijalnom vaspitanju", "Skupljačima perja", "Odiseju", "Avanturistima", "Roju", "Putu", "Toplim godinama", "Dezerteru" ostale su upamćene kao glumačka remek-dela.
U ovoj knjizi on piše o saradnji sa svetskim filmskim veličinama kao što su Džon Hjuston, Olivija de Hevilend, Brižit Bardo, Ava Gardner, Robert Šou, Šarl Aznavur, Irena Papas, Klaudija Kardinale, Kendis Bergen, Širli Meklejn...
Glumio je na albanskom, srpsko-hrvatskom, makedonskom, romskom, turskom, španskom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku. Od 1987. godine, od kada je demonstrativno napustio predstavu JDP-a "Madam Kolontajn" Anjete Plejel, u kojoj je igrao istovremeno dve uloge - Lenjina i Staljina - oprostio se javno sa umetničkom delatnošću u bivšoj Jugoslaviji.
O drugom delu biografije on objašnjava i svoje razloge za to - povod za napuštanje predstave bila je neorganizovanost predstave, a sve se to dešava u vreme širenja propagande i antialbanske mržnje.
"Ovom svojom testamentarnom knjigom Bekim potvrđuje da je jedan od najvećih umetnika sa ovih prostora, ne samo umetnik glume nego i umetnik reči, jedan od „poslednjih samuraja" svoga poziva", napisao je o prvom delu biografije naš čuveni pisac Filip David.
Književnik Miljenko Jergović kazao je za prvi deo da je reč o osamljeničkoj knjizi, u najplemenitijem smislu reči.
"U drugom dijelu, on rastvara Beograd i Jugoslaviju, pišući o svojoj zvjezdanoj karijeri i o životu jednoga čovjeka, na način kako u nas, opet, nitko nije. Tko zna, možda je to indiskretno? Na koncu, u bolnom finalu priče, uvodi nas u raspad i slom Jugoslavije, ali i naših pojedinačnih jugoslavenskih života", smatra Jergović.
Drugi deo memoara Fehmiu je posvetio i svojim sestrama, braći i sinovima Uliksu i Hedonu kao i suprugi Branki Petrić.
Izvor: SEEbiz
Prvi deo biografije Bekima Fehmiua, jednog od najvećih glumaca koji su ponikli na našim prostorima, "Samizdat B92" objavio je 2001. godine. Knjiga "Blistavo i strašno" izazvala je veliko interesovanje čitalaca u celom regionu i pohvale književne kritike. Fehmiu je 1989. završio i nastavak biografije koji će se posle više od 20 godina od nastanka konačno naći pred čitaocima.
Prva knjiga memoara govorila je o ranim godinama glumčevog života, detinjstvu i mladosti - opisuje njegov život od rodjenja, 1936. u Sarajevu, života na Kosovu, pa sve do 1955, odnosno do godine kad je primljen za člana drame Prištinskog pozorista.
Druga knjiga govori o njegovoj uspešnoj glumačkoj karijeri u bivšoj Jugoslaviji i svetu, njegovom glumačkom razvoju i internacionalnoj karijeri i njegovom doživljaju raspada Jugoslavije.
U nastavku memoara Bekim Fehmiu pisao je o vremenima kada je igrao čitav niz uloga koje su promenile istoriju naše kinematografije i ostavile zapažen trag i u svetskim umetničkim tokovima.
On govori i o svojim prvim koracima u pozorištu u Prištini, u beogradskoj pozorišnoj akademiji, zatim o JDP-u, Ateljeu 212, Kino klubu Beograd, radu sa rediteljem Aleksandrom Petrovićem, o prvom ugovoru sa Dinom de Laurentisom (dobitnikom "Oskara" za životno delo), o filmu "Deps", u produkciji Branka Lustiga, koji je takođe dobio "Oskara" kao producent fihttp://www.sbperiskop.net/wp-admin/post-new.phplma "Gladijator". Njegove uloge u "Specijalnom vaspitanju", "Skupljačima perja", "Odiseju", "Avanturistima", "Roju", "Putu", "Toplim godinama", "Dezerteru" ostale su upamćene kao glumačka remek-dela.
U ovoj knjizi on piše o saradnji sa svetskim filmskim veličinama kao što su Džon Hjuston, Olivija de Hevilend, Brižit Bardo, Ava Gardner, Robert Šou, Šarl Aznavur, Irena Papas, Klaudija Kardinale, Kendis Bergen, Širli Meklejn...
Glumio je na albanskom, srpsko-hrvatskom, makedonskom, romskom, turskom, španskom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku. Od 1987. godine, od kada je demonstrativno napustio predstavu JDP-a "Madam Kolontajn" Anjete Plejel, u kojoj je igrao istovremeno dve uloge - Lenjina i Staljina - oprostio se javno sa umetničkom delatnošću u bivšoj Jugoslaviji.
O drugom delu biografije on objašnjava i svoje razloge za to - povod za napuštanje predstave bila je neorganizovanost predstave, a sve se to dešava u vreme širenja propagande i antialbanske mržnje.
"Ovom svojom testamentarnom knjigom Bekim potvrđuje da je jedan od najvećih umetnika sa ovih prostora, ne samo umetnik glume nego i umetnik reči, jedan od „poslednjih samuraja" svoga poziva", napisao je o prvom delu biografije naš čuveni pisac Filip David.
Književnik Miljenko Jergović kazao je za prvi deo da je reč o osamljeničkoj knjizi, u najplemenitijem smislu reči.
"U drugom dijelu, on rastvara Beograd i Jugoslaviju, pišući o svojoj zvjezdanoj karijeri i o životu jednoga čovjeka, na način kako u nas, opet, nitko nije. Tko zna, možda je to indiskretno? Na koncu, u bolnom finalu priče, uvodi nas u raspad i slom Jugoslavije, ali i naših pojedinačnih jugoslavenskih života", smatra Jergović.
Drugi deo memoara Fehmiu je posvetio i svojim sestrama, braći i sinovima Uliksu i Hedonu kao i suprugi Branki Petrić.
Izvor: SEEbiz
