Europski građani gledaju na svoje probleme, i svakom od njih je i svojih briga previše. Zato od političara koji ih predvode, pa tako (i prije svega) i onih neizabranih na neposrednim izborima poput političara iz visokih briselskih struktura, traže da se primarno bave ne zavirivanjem u susjedovo dvorište, već rješavanjem nagomilanih domaćih problema, koji će, na žalost, samo još više rasti
U (visokoj) politici „pila se često okreće naopako“ ili se stvari, prema prokušanoj recepturi pukih statističkih podataka sagledavaju, odnosno javnosti plasiraju samo iz kuta koji to vladajućim političkim strukturama odgovara. Tj. teži se uljepšavanju ili friziranju stvarnog stanja, dok, suprotno tome, oporbene snage teže pronalasku i plasiranju isključivo „crnila“ i „depresive“.
U taj bismo kontekst bez problema mogli staviti i slijedeće dvije vijest, jedna s drugom formalno ne povezane ali u svojoj biti itekako da.
Naime, ovih je dana visoki predstavnik EU-e za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski mediji El Pais između ostalog kazao kako je Rusija “ekonomski patuljak”, a da je “Kina pravi geopolitički igrač”. Pritom je Rusiju usporedio s „benzinskom crpkom čiji vlasnik ima bombu“.
Borrell je otprije poznat po svojim verbalnim „akrobacijama“ i poveznicama, koje bi vjerojatno bile i duhovite da sveukupno stanje u Europi i svijetu nije ovako sumorno i opasno.
Tako je Borrell, ujesen prošle godine, u svom obraćanju studentima na College of Europe, Europsku uniju nazvao (rajskim) “vrtom“ oko kojeg se nalazi džungla i čiji stanovnici žele silom u njega prodrijeti i poremetiti njegov mir.
Vjerojatno Borrell nije na umu imao ništa loše i ništa više osim dizanja morala europskim građanima u ova složena vremena kada se na istoku kontinenta vodi opasan i iscrpljujući rat, koji jednako tako opasno iscrpljuje i europske aktive i resurse, ali su njegove riječi odmah izazvale burnu reakciju prije svega arapskih zemalja, uključno i onih najbogatijih, iz Perzijskog zaljeva. Zbog toga je Borrell bio primoran objaviti kako svojim riječima nije želio uvrijediti nikoga i da je sve to skupa bilo pogrešno shvaćeno (vidi poveznicu ispod teksta).
Je li svojim gore navedenim riječima o stanju ruskog gospodarstva Borrell uvrijedio Rusiju i Ruse ne znamo (tamo, naime, usprkos neviđenim sankcijama nije došlo do gospodarskog i socijalnog kolapsa usprkos neviđenim sankcjama i činjenici da Rusija u Ukrajini de facto ratuje s čitavim Zapadom i da je MMF nedavno čak i poboljšao pokazatelj rasta ruskog gospodarstva u 2023. na 1,5%), ali znamo da mu tekst turskog medija Yeni Safak sigurno neće dobro sjesti, ni po pitanju europskog raja, ni po temi stanja ruske ekonomije.
Naime, turski medij u svom tekstu od 17. kolovoza piše slijedeće:
Razlozi kao što su energetska kriza, visoki troškovi života uzrokovani rastom inflacije, poglavito cijena hrane, doveli su bankrote tvrtki do zastrašujućih razina diljem EU. U drugom tromjesečju ove godine broj zahtjeva za stečaj dosegnuo je rekordnu razinu u europskim zemljama – najveći broj izmjeren od 2015. godine od kada i postoje mjerenja.
Europski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o bankrotu tvrtki za drugi kvartal 2023. godine, piše turski medij.
Sukladno tome, u navedenom je razdoblju broj stečajeva tvrtki u zemljama EU porastao za 8,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dosegnuvši najvišu izmjerenu razinu od 2015. godine, od kada se podaci počinju prikupljati.
U drugom tromjesečju zabilježen je rast stečajeva tvrtki u svim sektorima gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal. Prema područjima djelatnosti, najviše su porasli u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva 23,9 posto, prometa i skladištenja 15,2 posto te obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti 10,1 posto.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, zemlje s najvećim porastom broja stečajnih prijava bile su Mađarska (40,8 posto), Latvija (24,8 posto) i Estonija (24,6 posto).
Broj novih otvaranja tvrtki također je u drugom tromjesečju smanjen za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Razlozi kao što su energetska kriza u Europi i visoki troškovi života uzrokovani povećanjem inflacije, poglavito cijena hrane, pridonose porastu bankrota diljem EU.
Stanje je puno složenije
Stanje je, na žalost, u Europskoj uniji puno složenije u odnosu na ovaj tekst turskog medija: tu su problemi s visokom inflacijom, nabavom i cijenom energenata, enormnim poskupljenjem režija i cijena hrane, demografskim problemima i ubrzanim povećanjem broja ilegalnih migranata, fenomenom ubrzane deindustrijalizacije i td.
Kad smo već kod ovog zadnjeg, nedavno je i ugledni britanski poslovni medij Financial Times pisao o opasnom trendu ubrzane deindustrijalizacije Njemačke i bijega njenog visokotehnološkog biznisa i investicija bilo u SAD, bilo u Kinu. Snažno su pogođene automobilska i kemijska industrija, a cijene hrane, režija i usluga ubrzano rastu.
Kada znamo da se Njemačku od ranije naziva „lokomotivom“ Europske unije i svjetskim industrijskim divom, jasno je što ovakvi, usudio bih se reći više ne trendovi, već sistemska kriza znače i za „ostatak“ Europske unije.
Iako s pozicije psiholoških znanosti donekle može biti shvatljivo da ljudi, kada se nađu u teškim nevoljama nerijetko slične nevolje žele i drugima oko sebe (tada im se psihički lakše boriti sa svojima po načelu „nek i susjedu crkne krava“), visoki predstavnik EU Josep Borrell ipak bi trebao više paziti što govori. U suprotnom, to može samo još više izazivati revolt europskih građana, koje je, u biti, vrlo malo briga kakvo je stanje u Rusiji ili Kini.
Oni gledaju na svoje probleme, i svakom od njih je i svojih briga previše. Zato od političara koji ih predvode, pa tako (i prije svega) i onih neizabranih na neposrednim izborima poput političara iz visokih briselskih struktura (s obzirom kako oni, na žalost, više utječu na naše sudbine od nacionalnih političara i državnika koji su za to dobili neposredni mandat od svojih građana na legitimnim izborima), traže da se primarno bave ne zavirivanjem u susjedovo dvorište, već rješavanjem nagomilanih domaćih problema, koji će, na žalost, samo još više rasti.
Drugim riječima, žele ponašanje primjerenije Kristovim riječima iz Evanđelja prema kojima je “lako gledati trunku u tuđem oku, a ne vidjeti balvan u svom”! Čak i ako je, u konkretnom slučaju, ruski balvan i veći od europskog.
Još je krajem 19. stoljeća poznati hrvatski književnik August Šenoa u svojoj čuvenoj pripovijetci “Kugina kuća” napisao “ne želi nevolju susjedovu polju”! I sigurno je bio u pravu. Jer sve se vraća, sve se plaća!
