Fotografija natrulih banana snimljena je u jednom od brodskih trgovačkih lanaca, a sličnih prizora moglo se nasnimati u svakom koji posluje na području Slavonskog Broda. Bile su 11,99 kuna, a s popustom na trulost stoje 8,99. kuna. Gnjilo voće i povrće, uvenula salata i ostala sparušena zelenjava, natruli krumpir, sagnjili luk, šampinjoni i mrkva s crnim mrljama truleži... dio su svakodnevne ponude. Nađe se tu i pljesnivog limuna i naranči, zdravstveno problematičnih. Ponekad su police pretvorene u kontejnere za neispravne i neupotrebljive namirnice za koje se trgovci bez isprike usude reči da pripadaju svježem voću i povrću.
Brođani su naviknuli kupovati smeće, jer je na akciji, jer ima nešto nižu cijenu. A kad je nešto na akciji sigurno je povoljno. Psihologija šićarenja i osiromašenje zamućuje im pogled i sve naučeno o zdravlju. Prebiru se po trgovačkim centrima izloženi ostaci ostataka za „velika“ sniženja. Kod kuće se opet prebire kupljeno i većina baca kao otpaci. Pomažu tako kupci trgovačkim lancima riješiti se, i još za to platiti, bezvrijednu robu koja je izgubila svježinu i organske katalizatore. Umjesto dobiti, „pametni“ kupci stvaraju sami sebi štetu.
Ipak, najveća je odgovornost na bahatim trgovcima. U red ih ne tjeraju ni udruge za zaštitu potrošača (ima li ih uopće u Brodu?), niti sanitarne inspekcije. Iako su spremni kupcima bespogovorno vratiti novac za neispravnu robu, za sagnjilo voće i povrće, svjesni da je njihova kvaliteta problematična, trebali bi prestati izlagati ga, ili, odvojiti ga i iznad napisati da se može kupiti, ali na vlastitu odgovornost. Time bi pokazali da ne podcjenjuju kupce.
Brođani su naviknuli kupovati smeće, jer je na akciji, jer ima nešto nižu cijenu. A kad je nešto na akciji sigurno je povoljno. Psihologija šićarenja i osiromašenje zamućuje im pogled i sve naučeno o zdravlju. Prebiru se po trgovačkim centrima izloženi ostaci ostataka za „velika“ sniženja. Kod kuće se opet prebire kupljeno i većina baca kao otpaci. Pomažu tako kupci trgovačkim lancima riješiti se, i još za to platiti, bezvrijednu robu koja je izgubila svježinu i organske katalizatore. Umjesto dobiti, „pametni“ kupci stvaraju sami sebi štetu.
Ipak, najveća je odgovornost na bahatim trgovcima. U red ih ne tjeraju ni udruge za zaštitu potrošača (ima li ih uopće u Brodu?), niti sanitarne inspekcije. Iako su spremni kupcima bespogovorno vratiti novac za neispravnu robu, za sagnjilo voće i povrće, svjesni da je njihova kvaliteta problematična, trebali bi prestati izlagati ga, ili, odvojiti ga i iznad napisati da se može kupiti, ali na vlastitu odgovornost. Time bi pokazali da ne podcjenjuju kupce.
