NAPOMENA: Prijevod je dostavio Peter Tot-Đerđ iz GI za čisti zrak Slavonski Brod i kolumnist SBPeriskopa.

________________________________

Građani Slavonskog Broda, Hrvatska ne žele disati najzagađeniji zrak u Europi, onečišćen od Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, Republika Srpska, BiH (https://ejatlas.org/conflict/cross-border-air-pollution-in-slavonski-brod-croatia-and-bosnia).

OSNOVNI PODACI

Naziv  - Prekogranično zagađivanje zraka u Slavonskom Brodu,Hrvatska

Država  - Hrvatska

Područje  - Brodsko–posavska Županija

Lokacija  - Slavonski Brod, Bosanski Brod

 

OPIS

Stara rafinerija nafte u bosanskom gradu Bosanski Brod (Republika Srpska, BiH) je 2007. godine prodana ruskoj kompaniji Zarubezhneft. Novi vlasnik je stavio u pogon staru procesnu liniju kapaciteta 1.2 miliona tona godišnje koristeći nepročišćenu naftu. Kompanija je zaposlila stotine građana Bosanskog Broda. Od 2010. godine se mjere kontinuirana prekoračenja onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu koji je smješten na drugoj obali rijeke Save. Zagađivanje zraka se očituje u visokoj koncentraciji sumpor dioksida, sumporovodika, prizemnog ozona i lebdećih čestice(PM 2.5). Agencija za zaštitu okoliša je 2013. godine rangirala je Slavonski Brod kao grad sa najgorom kvalitetom zraka u Hrvatskoj. Česte pojave visokog onečišćenja zraka dovele su do oštrog reagiranja građana Slavonskog Broda kao i lokalnih i državnih vlasti, pa ja organizirano nekoliko protestnih skupova u gradu Slavonskom Broda i u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske. Vlasti Republike Srpske su u travnju iste godine odbili sve potužbe, tvrdeći da Rafinerija radi u skladu sa svim pravilima koje nalaže zakon o zaštiti okoliša. Stanovnici Bosanskog Broda se ne izjašnjavaju na temu Rafinerije, budući da je Rafinerija glavni poslodavac u tom okruženju. U rujnu 2013. godine hrvatski Ministar zaštite okoliša je održao sastanak sa zamjenikom  Zarubezhnefta kako bi se raspravljalo o mogućim  rješenjima u vezi prekograničnog zagađenja zraka. Tom prilikom su hrvatske vlasti predložile modernizaciju Rafinerije. Međutim, do druge polovice 2014. godine kvaliteta zraka u gradu Slavonskom Brodu se nije poboljšala. Tako da su se nastavili protesti građana. Iste godine je hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša formiralo određeno tijelo sa zadatkom da prati poboljšanje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu kao i da se redovito informira građane  o aktivnostima nadležnih organa u vezi sa ovim problemom. Hrvatska vlada predviđa podnijeti tužbu zbog prekograničnog zagađenja zraka Europskoj komisiji, Bosni i Hercegovini kao i Zarubezneftu. U tijeku 2015. i 2016. godine zagađivanje je nastavljeno s zabrinjavajućim postotkom, tako da građani nisu prestali sa demonstracijama. U travnju 2016. godine vlade Hrvatske i Bosne i Hercegovine su potpisale sporazum o suradnji u vezi zaštite okoliša i održivog razvoja. Rezultat suradnje još se ne vidi. Najvjerojatnije je da će se problem onečišćenja riješiti tek onda kada Bosna i Hercegovina ratificiraju ugovor o pristupanju Europskoj Uniji jer se čini da sada ta država nije obavezna držati se pravila Europske Unije. Danas bi se mogle primijeniti ekonomske mjere poput sprečavanju pristupa Rafinerije hrvatskom tržištu i infrastrukturi budući da je hrvatska naftna kompanija JANAF glavni snabdjevač dotične rafinerije.

IZVOR KONFLIKTA

Tip konflikta (1.razina)  - Fosilna goriva i klima, Pravo/Energija

Tip konflikta (2.razina)  - Rafiniranje nafte i(ili) plina

Specifikacija robe - Sirova nafta

DETALJI PROJEKTA I IZVOĐAČA

Detalji - Procesna linija ima kapacitet 1,2 milijuna tona godišnje.

Rafinerija proizvodi motorna goriva, dizel goriva, bitumen, naftni plin u tekućem stanju, lož ulje i sumpora

JANAF je potpisao ugovor sa Rafinerijom nafte Bosanski Brod za snabdijevanje 1.000.000 tona nafte u 2016. godini

Nivo ulaganja (USD/američku dolar)  - 930.000.000

Tip stanovništva  - Gradska populacija

Potencijalni broj populacije koji je izložen onečišćenju  - 60.000

Datum početka (rada i onečišćenja)  - 2008.

Nazivi kompanija ili državnih poduzeća

„Rafinerija nafte Brod“ iz Bosne i Hercegovine - zagađivač

„Zarubezhneft“iz Ruske federacije - većinski vlasnik Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu

JANAF - Jadranski Naftovod iz Hrvatske - snabdijeva rafineriju u Bosanskom Brodu sa naftom

Važni upravljački-državni sudionici

Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Grad Slavonski Brod, Ministarstvo Industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske; Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

Organizacije za zašite okoliša i druge podrške

GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA ČISTI ZRAK Slavonski Brod  - https://www.facebook.com/GRA%C4%90ANSKA-INICIJATIVA-ZA-%C4%8CISTI-ZRAK-Slavonski-Brod-120625028021963/;

Inicijativa građana“Kad ako ne sad“, “Brođani,ne dajte da nas truju“ - https://www.facebook.com/grupe/547634395250618/;

Ekološka udruga“Eko-Integral“; Međunarodna udruga“Bajkeri iz Europe“; Udruga biciklista iz Slavonskog Brod; Muzički sastav“Brkovi“

Mobilizacija za rješavanje sukoba

Intenzitet sukoba - na najvišem stupnju

Mediji - ulične demonstracije, vizualna mobilizacija

Kada ja započela mobilizacija - Mobilizacija za zaštitu je započela tek kada su se počeli uočavati negativni utjecaji na život građana

Grupacije aktiviranja(mobilizacije)

Lokalno stanovništvo, Lokalna vlast/Političke stranke, Građani/Zajednice, Rekreativci, Lokalni znanstvenici/Stručnjaci, Međunarodne udruge (bajkeri), Lokalni muzičari

Oblici aktiviranja (mobilizacije)

Umjetničke i kreativne aktivnosti: napr.  guerilla theatre (performansi posvećeni društveno-političkim promjenama) i transparenti, Istraživanje u kojem sudjeluje cijela zajednica (popularna epidemiološka znanstvena proučavanja itd.), Razvitak mreže/zajedničko djelovanje - Uključivanje nacionalnih i međunarodnih NGO-a, Medijska aktivnost/alternativni mediji, Zvanična pisma, žalbe i peticije, Javne kampanje, Ulične demonstracije, organizirani marš aktivista…

 

UTJECAJI

Utjecaji na okoliš

Vidljivo: zagađenje zraka, smanjivanje krajolika/estetska degradacija

Mogućnosti: gubitak biorazličitosti (životinjski svijet, agro-različitost),nesigurnost dobivanja hrane (uništavanje usjeva), globalno zatopljenje, zagađenje tla, zagađenje površinskih voda/smanjenje kvalitete vodenih tokova (fizičko-kemijska,biološka), zagađivanje podzemnih voda ili nestanak voda

Ostalo

Zagađenost zraka iz rafinerije sadrži visoku koncentraciju sumporovodika i do  42 µg/m3 (granična vrijednost 7 µg/m3), sumpor dioksida do 500 µg/m3 (350 µg/m3) benzena  do 16,2 µg/m3 (5 µg/m3) i lebdećih čestica PM 2.5 93,1 µg/m3 (25 µg/m3).

Utjecaji na zdravlje

Vidljivo: utjecaji na zdravlje

Mogućnosti: akcidenti, izlaganje nepoznatom mnoštvu rizika (radijacija isl.),mentalni problemi: stres ,depresija i samoubojstvo, profesionalne bolesti, nesretni slučajevi, zarazne bolesti koje su povezane sa okolišem…

Ostalo

Bolesti dišnih organa: naročito je velik utjecaj na zdravlje djece i starijih osoba.

Ne postoji odrađena referenca na neku posebnu bolest koju je prouzročilo zagađenje iz rafinerije

DRUŠTVENO- EKONOMSKI UTJECAJI

Vidljivo: gubitak krajolika/osjećaja za prostor

Mogućnosti: smanjena radna sigurnost, izostanci s posla, otpuštanja, nezaposlenost

ISHOD

Status projekta - U tijeku

Putovi za rješenje sukoba - Vode se pregovori,  Primjene postojećih pravila

Razvojna alternativa

Hrvatska vlada i građani Slavonskog Broda su zahtijevali modernizaciju rafinerije te ugradnju zračnih filtara, kako se to nije ostvarilo, hrvatske organi su odlučili o tome obavijestiti Europsku Komisiju. Budući da  Bosna i Hercegovina nije obavezna pridržavati se EU pravila Hrvatska vlada bi mogla primijeniti ekonomske mjere kao što su sprečavanje pristupa hrvatskom tržištu i infrastrukturi što bi dalje pogoršalo već tešku financijsku situaciju.

Smatrate li da postoji uspjeh?  - Ne

Zašto? Ukratko objasniti!  - Modernizacija rafinerije se odvija sporim tempom, a alarmantno visoko zagađenje se nastavlja.

 

Linkovi  -  Dani su linkovi medijskih napisa i sl. (cca. 50), objavljeni u svezi spomenutog onečišćenja

 



Sastavljač pregleda:  Jovanka Spiric, Universitat Autónoma de Barcelona, vankajo@gmail.com



 

ej-atlas-slike