Stigli su najnoviji podaci o američkoj ekonomiji, a izvori su Bloomberg, The Wall Street Journal i The Financial Times. Brojke su ohrabrujuće, jer od antičkog doba nijedan imperij nije započinjao ratne pohode s praznim riznicama.
Nakon pada tržišta 1987. godine SAD su se spasile raspadom Sovjetskog Saveza, ali danas ne mogu računati na ničiju predaju. Stoga će uobičajena urlanja o „odmetničkim državama“ biti zabavnija nego inače.
Ako netko još uvijek ne razumije zašto je stanje ekonomije “vjerojatnog neprijatelja” važno za Rusiju, Iran, Siriju, Venezuelu i druge, tu se ne može ništa učiniti. Još se ne zna postupak kako uzgojiti mozak onima koji su rođeni acefali.
No, što pišu Bloomberg, The Wall Street Journal i The Financial Times?
Dakle, američko ministarstvo financija objavilo je da planira posuditi tri puta više sredstava u trećem nego u drugom tromjesečju ove godine, koristeći činjenicu da je Kongres na dvije godine ukinuo prag državnog duga.
Ako se u drugom tromjesečju državni dug povećao za 159 milijardi dolara, u trećem tromjesečju se SAD planiraju zadužiti već za 433 milijarde dolara. U početku su planirali posuditi 381 milijardu dolara, ali su porezni prihodi opet bili manji od planiranih.
I premda američki Senat još nije službeno odobrio ovaj prijedlog zakona, zaduživanje je već u punom jeku. Riznica povećava prodaju dužničkih obveznica i tako popunjava proračunski deficit, koji raste i smanjenjem poreznih prihoda i, na primjer, povećanjem potrošnje na savezne programe Medicare zbog starenja stanovništva.
Deficit saveznog proračuna u prvih devet mjeseci fiskalne godine, koja u Sjedinjenim Državama ne počinje u siječnju kao u normalnim zemljama, porastao je za 23%, na 747 milijardi dolara.
“Riznica očekuje da će kvartalna prodaja duga oboriti rekorde, a poravnavanje duga će se nastaviti”, prenosi američko ministarstvo financija. Prevedeno, galopirajuća trka s američkim dugom će se nastaviti.
Ali predsjednik Trump je došao na vlast obećavši da će uništiti američki državni dug, a sada je odobrio nacrt proračuna koji će pomoći da se taj dug poveća do nezamislivog iznosa, što više nego transparentno nagovještava otkazivanje praga državnog duga.
Stephen Stanley, glavni ekonomist Amherst Pierpont Securitiesa, rekao je: “Deficit državnog proračuna raste, a njegova tendencija potrošnje vrlo je jaka.”
Logično je da rast deficita državnog proračuna, uz povećanje državne potrošnje, uzrokuje stalni rast državnog duga SAD-a.
Postoji zanimljiva poanta. Za FED je strateška ambicija smanjiti udio obveznica američkog duga u svojoj bilanci. Što više ovih vrijednosnih papira mora kupiti sam FED, manje zarađuje.
Ali pad potražnje za obveznicama američkog duga već je prisilio FED da zaustavi smanjenje njihovog udjela u svojoj bilanci i nastavi njihovo akumuliranje.
JPMorgan Chase & Co izvještava da se broj prodanih obveznica javnosti smanjio na 1 200 milijardi dolara ove godine, u usporedbi s 1 340 milijardi u prošloj. Odnosno, FED mora otkupiti sve veće količine dužničkih obveznica, iako to šteti njegovu poslovanju.
Prognoze gospodarskog rasta i budžetskih izdataka Bank of America pokazuju da će američki proračunski deficit do početka fiskalne 2021. godine, odnosno iduće jeseni, premašiti 1 000 milijardi dolara. Ministarstvo financija morat će nekako potaknuti prodaju dužničkih obveznica, najvjerojatnije povećanjem kamatnih stopa na kredite.
Kao što pišu financijski stručnjaci, projicirani rashodi američkog saveznog proračuna će se u sljedećih deset godina gotovo udvostručiti. A to je moguće samo u jednom slučaju – uz masovno uključivanje tiskarskog stroja.
Stoga je prognoza da Washington čeka hiperinflacijski scenarij više nego realna.
Uzgred, brojna izborna obećanja predsjedničkih kandidata na izborima 2020. također će pridonijeti naglom povećanju proračunskog deficita.
Maya McGuiness, predsjednica nevladinog “Odbora za odgovorni savezni proračun”, nazvala je prošli proračunski sporazum “potpunim odricanjem fiskalne odgovornosti od strane Kongresa i predsjednika”.
Margaret Kerins, voditeljica tržišta kapitala tvrtke BMO, rekla je da će “riznica do 2021. imati problema s rastućim deficitom i morat će povećati kamatne stope na zajmove samo kako bi privukla vjerovnike”.
Svi su toliko pozitivni i optimistični, ali sada malo realne ekonomije. Izvještaj New York Officea za proračun, prema kojem „rast broja radnih mjesta nakon Velike recesije, koja je završila 2009. godine, ne znači i pravi rast gospodarstva, jer većina stvorenih radnih mjesta ne osigurava punu zaposlenost“. Prosječno je smanjen broj radnih sati tjedno, a plaća po satu rada rezultirala je smanjenjem primanja radnika.
Komentatori koji su do neki dan doslovno govorili o brzom rastu broja radnih mjesta u New Yorku tvrdili su da je tijekom deset godina gradsko gospodarstvo stvorilo je 715 000 radnih mjesta u privatnom sektoru, pokazujući rekordnu razinu zaposlenosti, ali prosječni radni tjedan se u 2018. godini smanjio do 34,1 sat. Taj se trend nastavlja i ove godine i riječ je o staroj formuli prema kojoj ljudi rade manje, da bi ih radilo više, ali govorimo o istoj količini posla i, naravno, manjim plaćama.
A budući da se ovakvi i slični trikovi prakticiraju svuda u SAD-u, primanja radnika opadaju. Prosječna plaća se u deset godina povećala za samo 2%, i to bez inflacije.
Zapravo, smanjenje radnog tjedna je stvorilo 164 tisuća radnih mjesta.
Štoviše, podaci istraživača u potpunosti potvrđuju riječi nekih da se broj visoko plaćenih poslova smanjuje, a novootvoreni su „niže plaćeni položaji“, uglavnom u sektoru „kućne zdravstvene zaštite“ za medicinske sestre. Ovaj je sektor porastao za 37%. Znatno je porastao i broj konobara i konobarica.
Gdje se mogu zaposliti visoko kvalificirani ljudi ako Boeing, General Electric, Ford i General Motors izvještavaju o još jednom tromjesečju ostvarenih gubitaka i planiranom smanjenju osoblja?
Na kraju šlag na torti. Južna Koreja podnosi tužbu u WTO protiv Washingtona i traži 350 milijuna dolara godišnje zbog kršenja međunarodnih trgovinskih propisa od strane svog „partnera“ i „saveznika“. I što je najsmješnije, razlog je uzet iz vremena Obamine administracije i šest godina je Seul čekao takvu priliku. Čak i jučerašnje kolonije i sateliti udaraju na hegemona, što uopće ne čudi, obzirom na prilično jadno stanje u američkoj riznici.
Čini se da bez velikih odricanja ne postoji način da se Amerika „opet učini sjajnom“, što je dobra vijest za ostatak svijeta. Naime, bez novca i saveznika, ako izuzmemo Veliku Britaniju shizofrenog Borisa Johnsona, SAD trenutno nisu u stanju pokrenuti ni vojni pohod na Trinidad i Tobago, a ne na sile poput Irana. Rusiju i Kinu da ne spominjemo.
logično
