“Radi ostvarenja svih svojih prava, ali i radi načina biranja prema Zakonu o izborima zastupnika, zastupnici nacionalnih manjina trebali bi biti dio svake saborske većine koja se postigne dogovorom glavnih nacionalnih koalicija ili lista. Svaki drugi angažman nacionalnih manjina bio bi na štetu samih manjina, njihovih prava te na štetu stvaranja društva pune tolerancije i razumijevanja među svim hrvatskim građanima neovisno o njihovoj nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti”, napisao je na Facebooku Darinko Kosor.
Ovakva reakcija predsjednika HSLS-a uslijedila je nakon što se svih osam izabranih manjinskih zastupnika sastalo u Saboru, nakon čega su poručili da će u formiranju parlamentarne većine i vlade podržati SDP-ovu koaliciju Hrvatska raste (Hina). Kosorov stav, međutim, nema baš nikakvo uporište u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, na kojeg se šef HSLS-a poziva u svom statusu na Facebooku.
Taj zakon, od 16. do 27. članka, propisuje “Pravo pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na zastupljenost u Hrvatskom saboru”. U zakonu se navodi da RH jamči pripadnicima nacionalnih manjina ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru, kao i da manjinci u posebnoj izbornoj jedinici biraju ukupno osam zastupnika. Nigdje u zakonu ne stoji da bi manjinski zastupnici “trebali biti dio svake saborske većine koja se postigne dogovorom glavnih nacionalnih koalicija ili lista”, kao što to tvrdi Kosor.
Štoviše, Ustav RH u svom članku 98. propisuje da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mora povjeriti mandat “osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”. Kosorovo tumačenje prema kojem manjinci nemaju pravo izbora kome se prikloniti stoga je i u suprotnosti s ustavnom odredbom prema kojoj je za formiranje vlasti potrebno 76 ruku, odnosno većina svih zastupnika, uključujući i manjinske.
faktograf
