Demonstracije u Savskoj – uvertira za Vukovar

Bandić

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ostaje u istražnom pritvoru zbog USKOK-ove osnovane sumnje da je počinio ukupno šesnaest kaznenih djela u rasponu od trgovanja utjecajem, preko zloupotrebe položaja i ovlasti, do porezne utaje. Sudac istrage Zdenko Posavec nije prihvatio Bandićevu jamčevinu od nepunih šest milijuna kuna u zamjenu za obranu sa slobode, dok su svi ostali gradonačelnikovi suosumnjičenici – uključujući i Slobodana Ljubičića, direktora Zagrebačkog holdinga koji je podnio ostavku – dobili mogućnost da uplate jamčevinu i do daljnjega napuste Remetinec. Jamčevinu u vidu nekretnine za Bandića je bio spreman založiti jedan njegov, zasad anonimni, prijatelj, no sudac istrage smatra da u ovoj fazi jamčevina nikako ne može zamijeniti istražni zatvor, jer Bandić ne želi odstupiti s funkcije gradonačelnika, a ta funkcija znači opasnost od ponavljanja kaznenog djela i od utjecaja na svjedoke.

Branitelji

Ne obustavlja se prosvjed skupine branitelja i najtežih ratnih invalida pred Ministarstvom branitelja na Savskoj cesti u Zagrebu. Prosvjednici i dalje ultimativno zahtijevaju smjene ministra Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ i pomoćnika Bojana Glavaševića, a tek nakon ispunjenja tih zahtjeva voljni su pristupiti razgovoru o nečemu što je još problematičnije od spomenutih smjena, naime, o dizanju prava hrvatskih branitelja na razinu ustavnog zakona. Premijer Milanović odbacio je zahtjev za smjenama čelnih ljudi Ministarstva branitelja, a demonstranti u međuvremenu glavninu svojih optužbi usmjeravaju prema tezi da aktualna vlast ne poštuje Domovinski rat i da izjednačava agresora i žrtvu agresije. Sva je prilika da će politički iskonstruirani braniteljski bunt kulminirati u vukovarskoj Koloni sjećanja 18. studenoga, ako prosvjednike ne smire njihovi politički nalogodavci iz HDZ-a kojima je HDSSB zaprijetio rušenjem vukovarske gradske vlasti u slučaju da se opet dogodi onemogućavanje predstavnika državne vlasti da sudjeluju u rečenoj komemorativnoj povorci.

Komisija

Europska komisija objavila je prognoze ekonomskih kretanja u članicama Europske unije u ovoj i iduće dvije godine, a Hrvatska je među onim zemljama koje i dalje čeka, u najboljem slučaju, stagnacija. Ove godine Hrvatskoj će BDP pasti za 0,7 posto, 2015. očekuje se rast od 0,2 posto, dok bi se nešto osjetniji oporavak – rast BDP-a za 1,1 posto – mogao dogoditi tek u 2016. godini. Što se tiče proračunskog deficita, Komisija je još pesimističnija: premda se Hrvatska u europskoj proceduri prekomjernog deficita obavezala da će manjak u državnom budžetu postupno smanjivati do ispod tri posto 2016., prognoza je da će deficit ostati na razini od 5,5 ili 5,6 posto proračuna. Slično će biti i s nezaposlenošću koja će se kretati između 17 i 18 posto, što je i trenutačno stanje. Predviđa se jedino ozbiljan rast izvoza, a vjerojatno će rasti i osobna potrošnja, s obzirom na porezne korekcije koje će zaposlenima povećati mjesečna primanja u rasponu od stotinjak do tisuću kuna.

Pierre Moscovici, novi europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove, izjavio je da se EK u ocjeni hrvatskog napretka u konsolidaciji javnih financija neće držati samo kriterija utvrđenih procedurom smanjivanja proračunskog manjka i javnog duga. 'Kao i za sve zemlje u Postupku prekomjernog deficita, Komisija će vrlo pozorno i oprezno analizirati sve proračunske pozicije, uzimajući u obzir svaki relevantni element prije nego što iznese definitivni zaključak o toj efikasnoj akciji', rekao je Moscovici.

Nafta

Na natječaj za istraživanje i eventualnu eksploataciju nafte i plina u Jadranu, koji je raspisala Agencija za ugljikovodike, stiglo je šest ponuda. Prema neslužbenim informacijama, javile su se, uz INA-u, redom ozbiljne svjetske naftne kompanije koje kane istraživati u petnaest područja uglavnom smještenih na srednjem i južnom Jadranu. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da će do kraja godine Vlada odabrati najbolje ponude, a do kraja prvog kvartala iduće godine trebali bi biti potpisani ugovori o podjeli područja eksploatacije. Vrdoljak se nada da će geološka istraživanja jadranskog podmorja za nekoliko godina dovesti do toga da Hrvatska postane ozbiljna izvoznica plina, naravno, ako se i ovom poslu u međuvremenu ne suprotstavi neka nova referendumska inicijativa.

Kadijević

U Moskvi je, u 89. godini, umro umirovljeni general armije Veljko Kadijević, posljednji savezni ministar obrane Jugoslavije. Kadijević je bio formalni šef Jugoslavenske narodne armije tokom agresivnih ratova koje je ta vojska povela u Sloveniji i Hrvatskoj za račun tadašnjeg srpskog političkog vođe Slobodana Miloševića. Kadijević, rođen u Glavini Donjoj kod Imotskoga, podnio je ostavku u siječnju 1992. godine i povukao se iz vojnih i političkih struktura. U Moskvu je utekao godine 2000., kad je zamijetio da se za njegovu zloćudnu ratnu ulogu pojačano zanimaju haški istražitelji, premda će se pokazati da je strah bio neutemeljen: Haški sud nikad nije podigao optužnicu protiv Kadijevića. U Moskvi je živio u elitnom naselju Barviha, skloništu raznoraznih bjelosvjetskih bjegunaca koji su stekli naklonost ruskog režima.

novosti