U sklopu obilježavanje Europskog tjedna u Brodsko – posavskoj županiji u utorak, dana 06.05.2014. god. je održan okrugli stol na temu "Pravo okoliša iz perspektive Brođana". 'Građanska inicijativa - udruga za zaštitu okoliša i prirode' je u suradnji s Brodsko-posavskom županijom organizirala spomenuti Okrugli stol od 13 00 do 15 00 sati u Velikoj vijećnici Županije.
Pozvani su bili svi Brođani; članovi i simpatizeri GI-UZOP-a, članovi ostalih ekoloških udruga, političari, gradska i županijska vlast, ekolozi na nivou lokalne i regionalne uprava i samouprave, stručnjaci iz CTR-a, RA-a, liječnici sa Pedijatrije i Pulmologije, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Brodsko- posavske županije, 'Služba 112' i predstavnici Općine Brod…
Okrugli stol je održan u nezgodno vrijeme, za vrijeme radnog vremena, ali ipak mora se zaključiti da su Brođani, pa i sami brodski ekolozi malo razočarali organizatore. Ipak se očekivalo veći broj GI-ovaca, aktivista zaštite okoliša i njihovi simpatizera, a i ekologa na nivou lokalne i regionalne uprava. Može se spominjati brojka od oko dvadesetak, možda dvadeset pet sudionika, što se možda, obzirom na važnost teme ipak čini da je malo!
U svom pozdravnom govoru je zamjenik župana Davor Vlaović, kao predsjednik Savjeta za europske integracije BPŽ istaknuo kako je Županiji i njenim građanima od velike važnosti briga za održivi razvoj i zaštitu okoliša. Također je ukazao na važnost teme Okruglog stola.
Uvodnu je prezentaciju u trajanju od oko 30 minuta održala g-đa Željka Leljak Gracin, koordinatorica programa Pravo okoliša i članica 'Zelene akcije'. Posebno je istakla značaj slijedećih područja vezano za zadanu temu: pravo okoliša, novine vezano za članstvo RH u EU, okolišne konvencije i ekološke tužbe.
Tako na prezentaciji je bilo riječi o pravnoj legislativi Europske unije vezane za područje zaštite okoliša, prirode i zdravog života, te o usklađivanju pravnih propisa i zakona Republike Hrvatske sa onima iz Europske unije. Nadalje, kako bi usklađivanje pravne legislative bilo valjano, moraju se ispoštovati politički, gospodarski, pravni i administrativni kriteriji (uredbe i direktive).
Gospođa Željka Leljak Gracin ukazala je i na važnost ARHUŠKE i ESPOO KONVENCIJE.
Arhuška konvencija je konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. Tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša. Da bi se to postiglo javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti kod donošenja odluka. To je omogućeno provedbom te konvencije kroz pristup informacijama.
Espoo konvencija je konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica. Ona propisuje obvezu stranaka da procijene utjecaj određenih aktivnosti na okoliš u ranoj fazi planiranja. Također obvezuje države da obavještavaju i konzultiraju se u svim velikim projektima u razmatranju koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš preko državnih granica. Stranke su obvezne osigurati proceduru koja omogućuje sudjelovanje javnosti.
U ime organizatora predsjednik 'Građanske inicijative', Peter Tot- Đerđ iznio je činjenično stanje sa onečišćenim zrakom u Slavonskom Brodu. Brodski zrak je već tri godine za redom u razdoblju od 2010. do 2012. svrstan u drugu kategoriju kakvoće, a svima je jasno, makar nikako da se objave podaci i za 2013. godinu, i četvrtu (a sigurno i petu, za ovu godinu će biti) zagađen prvenstveno iz emisije prekosavske rafinerije!
Nadalje je prezentirao, da se čeka odgovor na upit (po Zakonu o pristupu informacijama) koji je prije desetak dana 'Građanska inicijativa' drugi put uputila Ministarstvu zaštite okoliša. Ekološke aktiviste zanima, jesu li od nadležnih tijela u BiH zatražene i dobivene informacije o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš termoelektrane Stanari kod Doboja, oko 40 - 45 km udaljene od Slavonskog Broda. Zna se da TE Stanari temelji se na nepoznatoj tehnologiji kineskih proizvođača, a koristit će lignit za proizvodnju električne energije, tako da su moguća velika zagađenja zraka, na što su više puta ukazali i ekolozi iz BiH, a posebno iz Republike Srpske.
U diskusiju se prvo uključila Slavica Lemaić, također članica IO GI-UZOP-a. Ona je postavila nekoliko pitanja vezana za brodski onečišćeni zrak. Interesirala se, dokle su institucije dužni dati ocjenu kvaliteta zraka za prošlu godinu i u kakvom su stanju, budući da se često kvare, mjerne postaje u Slavonskom Brodu, a posebno i mjerna stanica u Rafineriji Brod?
U svom iscrpnom izlaganju je gost na Okruglom stolu iz susjedne države BiH, Srđan Carić, inače zadužen za ekologiju u 'Opštini Brod' predstavio praćenje kakvoće zraka u njegovom uredu koje je bazirano na podacima iz Rafinerije. Također je ukazao na primjenu svih zakonskih akata BiH u njegovoj općini, a i šire u RS i BiH.
Ante Nikolaš, član IO GI-UZOP-a kao i BEUZ-a ukazao na nekoliko bitnih stvari bez čega se ne može očekivati neko poboljšanje, a to su: katastar (svih mogućih) zagađivača u krugu od 100 km, sinergija na svim nivoima i građana i uprave i proizvođača, a kao treće Zajednica zaštita okoliša i prirode, institucija koja se brine o zaštiti zraka, vode i tla, kao i prirode. Još je govorio i o zagađenju okoliša sa elektromagnetnim valovima, o čemu se jako malo priča!
Ljiljana Curić iz ŽO za zaštitu okoliša i prirode, inače članica Povjerenstva za međugraničnu suradnju BiH i RH na području ekologije, prezentirala je prve podatke vezane za ocjenu kvaliteta zraka za prošlu godinu u Slavonskom Brodu. Na žalost, zrak je i dalje druge kategorije i to s obzirom na sumporovodik, lebdećih čestica PM 2.5 i ozon. Nadalje je govorila o radu Povjerenstva i o (ne)potpisivanju međugraničnog ‘Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u području zaštite okoliša i održivog razvoja’.
Na kraju više u šaljivom tonu, sudionici su postavili jedno retoričko pitanje vezano za temu Okruglog stola: Koga sada da Brođani tuže za čisti brodski zrak: BiH, Rafineriju, lokalnu upravu ili regionalnu, Ministarstva zaštite okoliša ili sebe? To će pitanje sigurno u buduće biti više puta u uporabi jer se ne vidi na koji način će Brođani doći do čistog zraka. A svima nama je jasno da „onečišćeni zrak predstavlja veliki rizik za ljudsko zdravlje, a posebno za najosjetljivije dijelove populacije, kao što su djeca, stariji ljudi i osobe s alergijama i kroničnim bolestima“.
Pozvani su bili svi Brođani; članovi i simpatizeri GI-UZOP-a, članovi ostalih ekoloških udruga, političari, gradska i županijska vlast, ekolozi na nivou lokalne i regionalne uprava i samouprave, stručnjaci iz CTR-a, RA-a, liječnici sa Pedijatrije i Pulmologije, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Brodsko- posavske županije, 'Služba 112' i predstavnici Općine Brod…
Okrugli stol je održan u nezgodno vrijeme, za vrijeme radnog vremena, ali ipak mora se zaključiti da su Brođani, pa i sami brodski ekolozi malo razočarali organizatore. Ipak se očekivalo veći broj GI-ovaca, aktivista zaštite okoliša i njihovi simpatizera, a i ekologa na nivou lokalne i regionalne uprava. Može se spominjati brojka od oko dvadesetak, možda dvadeset pet sudionika, što se možda, obzirom na važnost teme ipak čini da je malo!
U svom pozdravnom govoru je zamjenik župana Davor Vlaović, kao predsjednik Savjeta za europske integracije BPŽ istaknuo kako je Županiji i njenim građanima od velike važnosti briga za održivi razvoj i zaštitu okoliša. Također je ukazao na važnost teme Okruglog stola.
Uvodnu je prezentaciju u trajanju od oko 30 minuta održala g-đa Željka Leljak Gracin, koordinatorica programa Pravo okoliša i članica 'Zelene akcije'. Posebno je istakla značaj slijedećih područja vezano za zadanu temu: pravo okoliša, novine vezano za članstvo RH u EU, okolišne konvencije i ekološke tužbe.
Tako na prezentaciji je bilo riječi o pravnoj legislativi Europske unije vezane za područje zaštite okoliša, prirode i zdravog života, te o usklađivanju pravnih propisa i zakona Republike Hrvatske sa onima iz Europske unije. Nadalje, kako bi usklađivanje pravne legislative bilo valjano, moraju se ispoštovati politički, gospodarski, pravni i administrativni kriteriji (uredbe i direktive).
Gospođa Željka Leljak Gracin ukazala je i na važnost ARHUŠKE i ESPOO KONVENCIJE.
Arhuška konvencija je konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. Tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša. Da bi se to postiglo javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti kod donošenja odluka. To je omogućeno provedbom te konvencije kroz pristup informacijama.
Espoo konvencija je konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica. Ona propisuje obvezu stranaka da procijene utjecaj određenih aktivnosti na okoliš u ranoj fazi planiranja. Također obvezuje države da obavještavaju i konzultiraju se u svim velikim projektima u razmatranju koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš preko državnih granica. Stranke su obvezne osigurati proceduru koja omogućuje sudjelovanje javnosti.
U ime organizatora predsjednik 'Građanske inicijative', Peter Tot- Đerđ iznio je činjenično stanje sa onečišćenim zrakom u Slavonskom Brodu. Brodski zrak je već tri godine za redom u razdoblju od 2010. do 2012. svrstan u drugu kategoriju kakvoće, a svima je jasno, makar nikako da se objave podaci i za 2013. godinu, i četvrtu (a sigurno i petu, za ovu godinu će biti) zagađen prvenstveno iz emisije prekosavske rafinerije!
Nadalje je prezentirao, da se čeka odgovor na upit (po Zakonu o pristupu informacijama) koji je prije desetak dana 'Građanska inicijativa' drugi put uputila Ministarstvu zaštite okoliša. Ekološke aktiviste zanima, jesu li od nadležnih tijela u BiH zatražene i dobivene informacije o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš termoelektrane Stanari kod Doboja, oko 40 - 45 km udaljene od Slavonskog Broda. Zna se da TE Stanari temelji se na nepoznatoj tehnologiji kineskih proizvođača, a koristit će lignit za proizvodnju električne energije, tako da su moguća velika zagađenja zraka, na što su više puta ukazali i ekolozi iz BiH, a posebno iz Republike Srpske.
U diskusiju se prvo uključila Slavica Lemaić, također članica IO GI-UZOP-a. Ona je postavila nekoliko pitanja vezana za brodski onečišćeni zrak. Interesirala se, dokle su institucije dužni dati ocjenu kvaliteta zraka za prošlu godinu i u kakvom su stanju, budući da se često kvare, mjerne postaje u Slavonskom Brodu, a posebno i mjerna stanica u Rafineriji Brod?
U svom iscrpnom izlaganju je gost na Okruglom stolu iz susjedne države BiH, Srđan Carić, inače zadužen za ekologiju u 'Opštini Brod' predstavio praćenje kakvoće zraka u njegovom uredu koje je bazirano na podacima iz Rafinerije. Također je ukazao na primjenu svih zakonskih akata BiH u njegovoj općini, a i šire u RS i BiH.
Ante Nikolaš, član IO GI-UZOP-a kao i BEUZ-a ukazao na nekoliko bitnih stvari bez čega se ne može očekivati neko poboljšanje, a to su: katastar (svih mogućih) zagađivača u krugu od 100 km, sinergija na svim nivoima i građana i uprave i proizvođača, a kao treće Zajednica zaštita okoliša i prirode, institucija koja se brine o zaštiti zraka, vode i tla, kao i prirode. Još je govorio i o zagađenju okoliša sa elektromagnetnim valovima, o čemu se jako malo priča!
Ljiljana Curić iz ŽO za zaštitu okoliša i prirode, inače članica Povjerenstva za međugraničnu suradnju BiH i RH na području ekologije, prezentirala je prve podatke vezane za ocjenu kvaliteta zraka za prošlu godinu u Slavonskom Brodu. Na žalost, zrak je i dalje druge kategorije i to s obzirom na sumporovodik, lebdećih čestica PM 2.5 i ozon. Nadalje je govorila o radu Povjerenstva i o (ne)potpisivanju međugraničnog ‘Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u području zaštite okoliša i održivog razvoja’.
Na kraju više u šaljivom tonu, sudionici su postavili jedno retoričko pitanje vezano za temu Okruglog stola: Koga sada da Brođani tuže za čisti brodski zrak: BiH, Rafineriju, lokalnu upravu ili regionalnu, Ministarstva zaštite okoliša ili sebe? To će pitanje sigurno u buduće biti više puta u uporabi jer se ne vidi na koji način će Brođani doći do čistog zraka. A svima nama je jasno da „onečišćeni zrak predstavlja veliki rizik za ljudsko zdravlje, a posebno za najosjetljivije dijelove populacije, kao što su djeca, stariji ljudi i osobe s alergijama i kroničnim bolestima“.
