Aplikacije i sustavi s kojima bi građani trebali kontrolirati kako vlast troši novac u ovakvoj formi nemaju smisla




Jedna vrlo korisna ideja, kao što je objava svih računa lokalnih jedinica, koja je mogla biti moćan alat u borbi protiv korupcije i kriminala, opet se, kao i mnoge druge, pretvorila u puko ispunjavanje zakonske forme.







Tijekom 2020. godine donesene su izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje su obvezale lokalne jedinice na objavu svih troškova, no u praksi, kako to obično kod nas ide, stvar ne funkcionira baš najbolje. Iako je dobar dio općina i gradova uspostavio nekakav sustav putem kojeg javnost može pregledavati troškove, u dijelu njih nedostaju ključni podaci pa se gubi smisao cijele priče.





Iako su lokalne uprave i prije, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, bile dužne, na zahtjev davati informacije o pojedinim troškovima, uvođenje obveze objave troškova na internetskim stranicama trebalo je građanima omogućiti jednostavniju i lakšu kontrolu trošenja njihovog novca.





1,1 milijun kuna se vodi kao isplata neto plaće





Jedan od primjera većeg grada gdje na nekim bitnim isplatama iz proračuna nedostaju podaci jest Grad Split, pa tako pretragom možemo vidjeti niz isplata za koje je potpuno nejasno o čemu se zapravo radi. Tako je, na primjer, moguće pronaći isplatu iz siječnja ove godine, od čak 1,1 milijun kuna, koja se vodi kao isplata neto plaće, koju je Grad Split isplatio nekom nepoznatom.





S obzirom na iznos, jasno je da se radi o grešci, jer vjerojatno nitko nema neto plaću od 1,1 milijun kuna, ali isplata očito postoji, iako građani jednostavnom pretragom ne mogu vidjeti o čemu se zapravo radi. Zamolili smo gradsku upravu Splita za pojašnjenje što se događa s podacima, ali do zaključenja teksta nismo dobili nikakav odgovor.





Gradonačelnik Oroslavja ni sam nije zadovoljan sustavom koji imaju





Od manjih gradova sličnu situaciju, odnosno niz nejasnih podataka, imamo u Oroslavju. Oni su nedavno uveli objavu podataka o svim računima, no također imaju cijeli niz nejasnih podataka. Iako postoji iznos isplate, nije poznato tko je primatelj i slično. Razgovarali smo s gradonačelnikom Oroslavja Viktorom Šimunićem, koji je i sam rekao da nije u potpunosti zadovoljan radom aplikacije, da nedostaju neki podaci, ali je pozvao građane da, ako imaju upit o nekoj konkretnoj uplati, da se slobodno obrate i da će dobiti traženi podatak.





Šimunić kaže da je svjestan manjkavosti aplikacije, ali da je ponuda koju su dobili za njenu izradu bila najpovoljnija, te su se za nju odlučili s obzirom na nezavidno stanje gradskog proračuna.





Također, lokalne jedinice i dalje ne objavljuju OIB fizičkih osoba kojima se vrše isplate, pravdajući to GDPR-om, odnosno Općom uredbom o zaštiti podataka, što je potpuno pogrešno. OIB nije tajni podatak, i pogotovo u ovakvim slučajevima bi se trebao objavljivati, jer mogu postojati dvije osobe s istim imenom, ali ne i s istim OIB-om. Što ako neki grad ili općina objavi da je osobi određenog imena i prezimena napravila isplatu, a postoji više osoba s istim imenom i prezimenom? Kako će javnost, kojoj su te informacije dane na uvid, znati o kojoj se točno osobi radi.





Korisna ideja pretvorila se u ispunjavanje zakonske forme





Tako je na internetskoj stranici Grad Splita, gdje se objavljuju isplate, zaštićen OIB javnog bilježnika koje je, za njegove usluge isplaćeno nekoliko stotina kuna, a taj podatak moguće je pronaći jednostavnom pretragom na bilo kojoj internetskoj tražilici.





Također, većina aplikacija za objavu računa nema mogućnost da se vidi ukupni iznos isplata u određenom vremenskom razdoblju, recimo u prošloj godini, kako bi se taj iznos mogao usporediti s rashodima lokalnog proračuna i utvrditi jesu li zaista svi računi objavljeni. U neformalnim razgovorima doznali smo da mnoge tvrtke koje se bave izradama aplikacija pitaju čelnike lokalnih jedinica koje podatke ne žele da se objave.





Uglavnom, jedna vrlo korisna ideja, kao što je objava svih računa lokalnih jedinica, koja je mogla biti moćan alat u borbi protiv korupcije i kriminala, opet se, kao i mnoge druge, pretvorila u puko ispunjavanje zakonske forme.





telegram