Ove se godine obilježava osamdeset godina od početka stripa u Hrvatskoj, a njegovih osam desetljeća postojanja, bogata povijest i plodne razvojne faze kojima se itekako uklapa u europske i svjetske trendove neke su od tema kojima se bavio okrugli stol "80 godina stripa u Hrvatskoj" održan u ponedjeljak navečer u Zagrebu.



U programu "Mali noćni strip-tiz" u Kinu Europi u sklopu Festivala svjetske književnosti (FSK) o povijesti stripa u Hrvatskoj i svojoj ulozi u njoj govorio je istaknuti hrvatski autor animiranih filmova, karikaturist, strip-crtač i grafički dizajner Borivoj Dovniković Bordo.U razgovoru u kojem su još sudjelovali pisci Ivica Ivanišević i Pero Kvesić, prvi glavni urednik Poleta, Bordo je istaknuo da je svoj prvi strip nacrtao odmah poslije Drugog svjetskog rata, koncem 1945., kad nije imao niti 15 godina.

U ondašnjim je okolnostima odlučio načiniti strip o borbi protiv nacizma: njegova "Udarnika Ratka" prihvatio je i počeo objavljivati osječki Glas Slavonije. No, već nakon četiri nastavka strip je zabranjen akcijom saveznog Agitpropa (Komiteta za agitaciju i propagandu), koji je strip proglasio "kapitalističkom izmišljotinom koja kvari omladinu u socijalističkom društvu", istaknuo je Bordo.

Ocem hrvatskog stripa smatra se Andrija Maurović, koji je prije točno osamdeset godina - još 1935. - u zagrebačkom listu Novosti počeo objavljivati svoj "roman u slikama" naslovljen "Vjerenica mača".

"Nama klincima Maurovićevi su stripovi s tekstom u kućicama ispod slike išli na živce. Mi smo više voljeli američki strip, Princa Valianta, Flasha Gordona, Tarzana", kazao je Bordo.

Kada je 1950. došao u Zagreb na studij, vrlo se brzo priključio grupi autora okupljenoj oko zagrebačkog humorističnog lista Kerempuh, koju su još činili braća Norbert i Walter Neugebauer, Vladimir Delač, Ismet Voljevica, Oto Reisinger. Uz Ivicu Bednjaneca i Julesa Radilovića oni čine drugu generaciju hrvatskih stripaša.

"Godina 1950. bila je ključna godina u Jugoslaviji, te je godine sve počelo", istaknuo je Bordo.

"Tad se počeo razvijati čitav život u zemlji, pa i kultura. U to je vrijeme opća filozofija bila 'knjiga narodu, kultura narodu', osnivale su se biblioteke po selima, ljudi su se počeli opismenjivati", pojasnio je.

Povijest promjena

U to se vrijeme pojavio Plavi vjesnik, za strip najznačajnije izdanje u Hrvatskoj, koji je u svojem najplodnijem razdoblju u prvoj polovici 60-tih godina objavio oko 130 cjelovitih strip-pripovjetki.

No, potom je došlo do promjene: "Mnogi strip-crtači nisu više radili knjige–romane nego su počeli raditi moderne stripove", istaknuo je Bordo.

Treća generacija autora stripa pojavila se u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća okupljena oko grupe Novi kvadrat: Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić, Ninoslav Kunc, Mirko Ilić, Joško Marušić i drugi.

Za strip najznačajnija tiskovina koja tada izlazi je Pegaz, revija za povijest i teoriju stripa i ostalih vizualnih umjetnosti koje se izražavaju grafičkim putem. U to je vrijeme – 1976. – lansiran i Polet, čiji je prvi glavni urednik bio upravo Kvesić, a urednik stripa Mirko Ilić.

Osamdesete su godine obilježili Omladinski list, Dubravko Mataković i Danijel Žeželj, dok devedesete obilježavaju početak novog razdoblja za strip: ponajbolji strip-crtači odlaze iz Hrvatske u inozemstvo.

Uz Zimonića, Matakovića i Žeželja, u novije vrijeme ističu se i Darko Macan i Štef Bartolić.

Danas se strip-scena suočava s velikom komercijalizacijom tržišta, navalom prijevoda stranih strip-izdanja, napose američkih, koji se mogu kupiti "na kile", istaknuo je Bordo.

Također, došlo je do velike promjene u poetici, napomenuo je.

"Nekada su se strip-romani čitali kao knjige, likovi su imali odnose, postojala je radnja, uvod, početak i kraj. Danas je u stripu glavna likovnost, gdje književnost i radnja zapravo ne znače ništa. Ja nisam protiv toga, naprosto mi se to ne sviđa", zaključio je.

Bordo, veliko svjetsko animatorsko ime, u ovoj godini obilježava 65 godina profesionalnog rada. Bio je sudionikom svih ključnih trenutaka povijesti animacije u Hrvatskoj: 1951. surađivao je na prvom hrvatskom crtanom filmu "Veliki miting"; sudjelovao je i u osnivanju nove tvrtke Duga-film specijalizirane za animaciju, te se 1958. na poziv Dušana Vukotića uključio u rad Zagreb filma, gdje se rano etablirao kao samostalni autor te postigao golem uspjeh.

Neki od njegovih nagrađivanih filmova koji su mu donijeli međunarodni status su "Bez naslova" (1964.), "Znatiželja" (1966.), "Krek" (1967.), "Ljubitelji cvijeća" (1970.), "Putnik drugog razreda" (1973.), "Škola hodanja" (1978.), "Uzbudljiva ljubavna priča" (1989.).

Staviti strip u istu ravan s ostalom književnošću

Ovogodišnje izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK), koji treći put organizira nakladnik Fraktura, posebnu je pozornost odlučilo dati upravo umjetnosti stripa, te ju postaviti u istu ravan s književnošću. Svake večeri, festivalska događanja zaključuje program "Mali noćni strip-tiz" koji "stavlja za isti stol" autore obiju propovjednih umjetnosti.

Program je otvorio u petak 4. rujna razgovor na temu "Ženski strip – nek' ide kvragu!", u kojemu su o predrasudi kojom je strip od početka postavljen kao "muška" umjetnost razgovarale likovne i strip umjetnice i ilustratorice Helena Janečić, Ivana Armanini i Irena Jukić-Pranjić.

Dan kasnije, u subotu 5. rujna, program "Biografije u stripu – nacrtani životi" spojio je vrlo zanimljivog njemačkog stripaša Reinhardta Kleista, jednog od najboljih suvremenih njemačkih autora koji se u svojem stripu često bavi biografijama poznatih ličnosti i pripovijeda njihove priče, te hrvatskog autora stripa, animatora i ilustratora Frana Petrušu i kritičara stripa Matka Vladanovića.

U nastavku programa, u utorak 8. rujna bit će riječi o "Bešumnim kretanjima Helene Klakočar". U srijedu će Kino Europa ugostiti razgovor o "Atentatu" istaknutog suvremenog francuskog strip crtača Glena Chaprona, a u Zagrebu će u četvrtak 10. rujna gostovati i francuski crtač i scenarist stripa Etienne Davodeau.

Davodeau će tu govoriti "O Lulu, vinima i još ponečemu" i predstaviti svoje strip romane objavljene na hrvatskom jeziku, oba u izdanju nakladnika Fibre, "Lulu, oslobođena" (objavljena u dva toma, 2008. i 2010.), u prijevodu Darka Macana, te dokumentarni roman "Neznalice: priča o međusobnoj inicijaciji" (2011.), u prijevodu Gorana Marinića.