Europska komisija savjetuje hrvatskoj Vladi “dodatnu konsolidaciju” braniteljskih naknada i ujednačavanju kriterija za primanje braniteljskih naknada s kriterijima koji vrijede za druge socijalne naknade.
“Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornje granice, kao što je slučaj sa zajamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup”, piše u izvješću Europske komisije o ekonomskom nadzoru nad Hrvatskom, koje je obavljeno prošli tjedan, ali je ovaj dio, jedino mjesto na stotinjak stranica teksta gdje se spominju branitelji, ostao javno nezapažen, piše Večernji list.
“Univerzalniji pristup” znači da se naknade braniteljima dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus i bez gornjih granica, barem prema mišljenju Komisije koja savjetuje hrvatskoj Vladi da se to promijeni.
“Osim toga, naknade u okviru posebnih programa uglavnom su više od usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru općih programa. Stoga se čini da trenutačna struktura sustava ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Stanje bi se moglo popraviti ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom naknada. To se čini iznimno potrebnim s obzirom na trenutačna fiskalna ograničenja i činjenicu da se samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, zaključuje se u izvješću Komisije.
U prijevodu s opreznog birokratskog jezika, koji je katkad pisan tako da poruka bude otvorena za interpretacije, čini se da Komisija preporučuje Vladi premijera Tihomira Oreškovića da ide upravo u onom smjeru protiv kojeg su se u vrijeme prethodne Vlade pobunili neki od branitelja koji prosvjeduju u Savskoj ulici: u smjeru zadiranja u posebna prava branitelja. Ocjena o tome da trenutačni sustav nije ni učinkovit, ni pravedan, ni primjeren predstavlja dosad najoštriju ocjenu koju je Europska komisija napisala o braniteljskim povlasticama u Hrvatskoj. U prošlogodišnjem izvješću o Hrvatskoj, objavljenom u veljači 2015., nije bilo takve ocjene, ali je Komisija i lani spomenula da mirovinski sustav pati od visokog broja posebnih mirovina, a da su “branitelji i njihove obitelji najveća skupina među posebnim umirovljenicima”.
U ovogodišnjem izvješću, u poglavlju o mirovinama, Komisija navodi da samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) ima iza sebe 40 ili više godina radnog staža, a 30 posto svih umirovljenika ima iza sebe manje od 25 godina radnog staža. U prosjeku radni vijek u Hrvatskoj traje 32,3 godine, što je manje od prosjeka EU koji iznosi 35,3 godine.
seebiz
