Čestitka gradonačelnika povodom početka prve akademske godine na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, objavljena na službenim stranicama grada Slavonskog Broda, tipičan je primjer prigodničarko-namjenskog teksta, koji, generalno, svojim birokratsko-frazeološkim i stilsko-jezikoslovnim karakteristikama, na izvjestan način oponaša speed dial, brzo biranje. Podsjećam, radi se o funkciji koja je dostupna na mnogim telefonskim sustavima i omogućava korisniku da uputi poziv pritiskom na smanjeni broj tipki. Brzo biranje osobito je korisno za korisnike telefona koji redovito biraju određene brojeve.

Ukucao je, po političko-marketinškoj dužnosti, gradonačelnik Duspara skraćeni broj univerzalnog studenta, kako bi ga brže-bolje dobio i čestitao mu, studenta, kojeg inače, neredovito/rijetko bira/nazove. Odaslanu poruku čuli smo svi mi spojeni na poluotvorenu liniju javnosti. Na razini sadržaja radi se lijepoj hrpici fraza – konvencionalnih i besadržajanih iskaza, izričaja koji su formalno dotjerani i/ili kitnjasti, koji lijepo zvuče, ali su smisaono bezvrijedni. Na razini lingvistike odnosno jezičnih zakonitosti, mi sa sklonošću prema građanskom uzvraćanju funkcionalnim autoritetima, dobili smo izdašnu priliku upozoriti studente da se tako (kao u čestitci) ne bi trebalo pisati. Naime, i pravilna upotreba maternjeg jezika dovodi, kako je to napisao gradonačelnik, do osobnog i profesionalnog boljitka.

Ističem da gradonačelnikova čestitka nije tamo neki usputni komentar izdvojen iz neke radio-diskusije, ili stand-up nastup, govornička improvizacija na rođendanu Marice sekretarice, ili tekst objavljen na sbperiskopu koji nema lektora, nego samo jedinog i ludog urednika koji se oslanja na svoje kratko iskustvo pisanja. Hoću reći, ne smije tu biti zezanja. Kad se službeni tekst objavi, on mora biti korektorski i lektorski profiltriran, primjeran iliti uzoran kao nadbiskup zagrebački.

Da ne dužim, evo tek nekoliko primjera.

Imamo: Kontinuirano stjecanje znanja i otkrivanje neistraženih područja je osnovni element svakog društvenog napretka...

A treba: Kontinuirano stjecanje znanja i otkrivanje neistraženih područja  osnovni su elementi društvenog napretka...

Imamo: Studiranje na fakultetima najviši je stupanj u obrazovnom sustavu kojeg svaki čovjek odabire prema vlastitim ambicijama.

A treba: Fakultet je najviši stupanj u obrazovnom sustavu, a odabire se prema vlastitim ambicijama. 

Imamo: Po prvi puta Sveučilište u Slavonskom Brodu upisalo je svoje prve studente i na tome sam zaista ponosan.

A treba: Prvi put na Sveučilište u Slavonskom Brodu upisani su (ili: upisali su se) studenti i na tome sam zaista zahvalan.

Imamo: Povodom početka prve akademske godine 2020./2021. na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upućujem iskrene čestitke svim studentima te njihovim profesorima i asistentima...

A treba: Povodom početka prve akademske godine 2020./2021. na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, upućujem iskrene čestitke svim studentima, profesorima i asistentima...

Imamo: Svoju zadaću shvatite ozbiljno, redovito učite i upijajte sva nova znanja koja se stavljaju pred vas kako bi jednoga dana bili značajni dionici našega društva i u skorije vrijeme ta znanja prenosili na nove naraštaje koji tek dolaze.

A treba: Svoju zadaću shvatite ozbiljno, redovito učite i upijajte nova znanja koja se stavljaju pred vas, kako bi jednoga dana bili značajni dionici našega društva, i ta znanja prenosili na nove naraštaje.

Nužne, takoreći mikro-izmjene, odnose se na iritantno brljav stil, a ove dvije na upotrebu jezika.

  • Izraz prvi puta je pogrešan, i valja ga izbjegavati. Izvorno je riječ o spoju dvaju sklonidbenih riječi: rednog broja i imenice. S obzirom na način njihovog spajanja, trebaju biti u istom rodu, broju i padežu. To konkretno znači da sintagma u nominativu i akuzativu glasi prvi put, a u genitivu prvog(a) puta.


__________________

  • Enklitike su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe, najčešće skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će.



  • O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.



  • Slične odluke su važne i u ostalim područjima. > Slične odluke važne su i u ostalim područjima.; Slične su odluke važne i u ostalim područjima.



  • Cijena ručnika je snižena. > Cijena ručnika snižena je.; Cijena je ručnika snižena.


Ovaj mali trud oko faktotumove jezično-stilski bezvrijedne čestitke, upućen je prvenstveno njemu, u nadi da će ubuduće uvažavati jezične zakonitosti i sugestije. S obzirom da je Duspara i showrunner serije Kuda plovi ovaj Brod, on nadmašuje male producente, epizodne redatelje i pisce čestitki kojima je okružen. Neka se tako i postavi.

Napomena: upravo žudim da se i ovaj tekst izmasakrira kako bi se povela rasprava o upotrebi jezika.