Gospodin Savršeni i poučak iz Francuske

U hrvatskim medijima vlada poplava jeftinih, plitkoumnih i primitivnih vijesti. Uz uobičajene informacije o modi, aferama, golotinji i ubojstvima, nađu se i vijesti o zabavnim programima ili tzv. reality show. Jedan od tih zatupljujućih programa pojavio se pod imenom Gospodin Savršeni. Ovaj program ogledni je primjer današnjeg primitivnog čovjeka koji u društvenoj evoluciji doživljava strmoglavi pad.

Nekada, na području antičke Grčke, promišljanje o životu kao da je bilo uobičajena stvar. Filozofi iz tog doba, gotovo da i dan danas nemaju premca. Iako je i to vrijeme imalo svoje promašaje (robovi, primjerice), na veliki broj umova možemo se svakako ugledati. Njihove misli kao da su bile izvan vremena i prostora. Mislima su išli toliko daleko da su odlazili do suštine života kao što su atomi, duša ili bogovi.

Kada pogledamo ideje jednoga Zenona ili promišljanja o životu Epikura, očekivali bismo da nakon nekih dvije tisuće godina društvene evolucije, da ćemo doživjeti uzlet do neslućenih visina. Ali sad možemo svjedočiti da smo doživjeli potpuni kolaps. Propast bi bila preteška dijagnoza jer unatoč katastrofalnoj kolektivnoj društvenoj svijesti, pojedinci daju nadu da će iz njihovih sjemena ideja, niknuti novo stablo zdravih plodova. Ali pacijent je svakako u agoniji htjeli mi to priznati ili ne. Odgovor na pitanje gdje je nastao taj jaz između inteligencije drevne filozofije i današnjeg čovjeka je duga tema, ali jedan dio odgovora možemo dobiti upravo u medijima.

Cilj i pravi plan stvaranja plitkih vijesti i zabavnih emisija vjerojatno zna dovoljan broj ljudi, ali samo mali dio njih može im se oduprijeti. Cilj zatupljujućih emisija i vijesti je stvaranje i proizvodnja mase zombija i robova koji će biti duhovno i umno zatupljeni. Otupljivanje oštrice inteligencije i ljudskog duha završni je čin manipulacije. Jer kada se oduzme čovjeku što ga čini čovječnim, on nestaje. I životinje imaju inteligenciju, mogu učiti i razmišljati u određenim granicama.

Ali ako nestane ljudski duh koji je spoj svih njegovih osobina, nestat će i sam čovjek. Veliki plan je da mase postanu nesposobne razmišljati svojim umom, da postanu automatski biološki roboti proizašli iz tvornica ljudskih majki, i podobna podloga za slijepog potrošača kojem će jedini životni smisao biti rad, potrošnja i plitka zabava. Sve ostale ljudske vrijednosti, mase mogu spoznati samo na kratke trenutke. Savršeni scenarij koji na žalost nije samo priča iz romana Georga Orwella nego surova realnost u Hrvatskoj. Na žalost po mase, stvaranje vojske potrošača nije jedini cilj.

Kad se oduzmu istinske i prave ljudske vrijednosti, i kad se čovjek svede na samo životinjske nagone, propast civilizacije postaje izvjesna, a mi smo svjedoci tog strmoglavog pada. Gospodin Savršeni, Farme i Big Brother, primjer su dokle je društvo došlo. Budući da živimo u patrijarhalno militarističkom društvu, mužjak zaštitnik savršeni je spasioc bespomoćnoj ženki u ljudskoj džungli.

U muškom svjetonazoru žena mora biti svedena na običnu nagradu i trofej savršenom mužjaku. Ona je samo kolajna oko vrata kojom se mužjak dići i ponosi, ona postaje samo roba koja mora trčati za subjektom koji će ju potrošiti – gospodinom savršenim. Patrijarhalno militaristički nastrojeni svijet može ženama samo na trenutke dati lažni osjećaj moći, snage i samostalnosti, ali to je samo privid. Seksizam se nikada neće iskorijeniti dokle god će žene živjeti u iluziji da su postigle napredak. Kada prevladava samo jedan pol, danas je to patrijarhalno militaristički svjetonazor, onda se javljaju mnogobrojni poremećaji.

Jedna od žrtava je i libido. Poremećeni libido stvorio je još jedan fenomen današnjeg društva, a to je kult tijela. U stara vremena ljudsko tijelo se cijenilo, danas se iskorištava. Zbog poremećenog libida lako je prodati tijelo i zaraditi na njemu, prodati pjesmu, video, knjigu. Jer inteligencija više nije cjenjena, čak dapače, možemo se zapitati da li uopće postoji?

Kult tijela zamah je za materijalističko orijentirano društvo, jer što više venu ljudske vrijednosti, cvjetaju nagonske, plitkoumne i primitivne potrebe. Stoga, ženke moraju trčati za tijelom mužjaka kao životinje u čoporu, jer to je i jedan od ciljeva, od čovjeka stvoriti životinju. Možda smo nekada bili ljudi, ali danas to više nismo. Životinje su predivna bića, ali one su uglavnom ograničene svojim nagonima. Ljudska ljepota je u tome da ima slobodu i mogućnosti biranja.

Te mogućnosti postoje samo kada aktiviramo moždane stanice, kada nisu umrtvljene. Ako su neaktivne svodimo se na automat, ponašamo se nagonski – seks, preživljavanje, plitka zabava, hrana, kupovina, smrt. Upravo nas time mediji kontinuirano hrane. Neprestano teže tome da se moždane vijuge deaktiviraju i čovjeka uvede u polusan, poluhipnotičko stanje u kojem ljudsko biće nije sposobno promišljati. Kada je čovjek u poluhipnozi tada je pogodan za manipulaciju, poslušan je i postaje plodno tlo da se pretvori u zombija. To je idealan scenarij kako od čovjeka stvoriti savršenog radnika i potrošača.

No, ako znamo povijest društvene evolucije i što se sve događalo iza zastora povijesno političke igre za šire mase, onda se ne moramo čuditi što je većina ljudi svedena na život krda. Ono što nas može čuditi je apatija i letargija hrvatskih intelektualaca. Albert Einstein jednom je izjavio: "Svijet je opasno mjesto. Ali ne zbog zlih i opasnih ljudi, već zbog ljudi koji po tom pitanju ne rade ništa".

Isto tako kada je u pitanju ljudska svijest. Društvo je primitivno, ali ne zbog ljudi koji ga čine takvim, nego zbog onih koji u vezi ništa ne poduzimaju. Nisu za to toliko odgovorni oni koji otupljuju mase, jer i oni su samo drogirani i opijeni i time nesvjesni svojih djela. Ali gdje su oni koji su svjesni? Jer onaj tko zna, ima i odgovornost! Onaj tko zna ima i moć, a moć ponovno predstavlja odgovornost! Gdje su intelektualci kada treba buditi čovjeka iz sna i letargije? Spali smo na niske grane evolucije. Probudi se čovječe probudi se, prije nego otvoriš oči i shvatiš da nisi više na čvrstom tlu, nego na grani tražeći bananu.

Prodavanje jeftinog i brzog života uzelo je toliko maha će nam ponestati genijalni umovi koji su stvorili toliko divnih stvari u povijesti. Kako ćemo kreirati budućnost ako neće biti sposobnih ljudi, ako će mase biti vojska zombija? Nećemo niti morati stvoriti budućnost, jer netko ju je već osigurao i osmislio za nas, u matrici koja je klaonica ljudske inteligencije i ljudskog duha.

Na brojna pitanja još nismo dali odgovor. Ovdje niti nemamo prostora za to, ali je važno spomenuti zašto je u porastu potražnja za jeftinom, brzom i plitkom zabavom. Zašto volimo gledati tuđe živote? Zašto kino dvorane pune filmovi o tuđim životima i seksu? Zato jer je današnji način života otuđio čovjeka od čovjeka, otuđio ga je samog od sebe. on više nema vremena da se posveti sebi, on više niti nema vlastiti život.

Njegov život je život potrošača i radnika i kao takav, isprazan! Stoga čovjek je prisiljen gledati tuđe živote jer u svojem nema ništa za vidjeti, u njegovom životu nema života jer je sveden na proizvodnju i potrošnju. Njegov život je prazan i da bi ga napunio mora gledati tuđe živote. Sistem koji je stvorio takvog ispraznog čovjeka, nudi i rješenje – ispraznu zabavu koja ne može nadomjestiti istinsku sreću i stoga čovjek postaje ovisan o njoj.

Čovjek je stvoren da bude slobodan i da bira. Svatko od nas može birati da li će i dalje spavati ili se probuditi. Ali kako možemo povezati Gospodina Savršenog i Francusku? Pa čini se da nas Francuzi nisu pobijedili samo u nogometu. Kada se Francuzima smrači i kada im zaprijete uskraćivanjem ili smanjivanjem osnovnih ljudskih prava, izađu na ulice i bore se.

Mi, kada nam se ukidaju prava, prošećemo do trgovačkog lanca da se opustimo. Ili sjednemo pred televizor i gledamo tuđe živote. Čovjek je kao i majmun, uči gledajući. Ako će muškarci gledati kako savršeni osvaja žene kao nagradu na natjecanju, i ostalo će to činiti, gledati će na ženu kao trofej u mačističko patrijarhalnom čoporu. Djevojke će vidjeti kako ženke trče za mužjakom i podaju se savršenom mužjaku za parenje.

Gledajući naučit će se ispravnom ponašanju, jer ako se to javno odvija i prikazuje, znači da je takvo ponašanje društveno prihvatljivo, poželjno dapače. Zato u masovnim medijima postoji filtar koji pušta samo probrane informacije. Jer da se Hrvatima servira pobuna iz Francuske, mogli bi čak nešto i naučiti iz toga.

Ali takvo ponašanje je nepoželjno stoga se vijesti o pobuni u Francuske svode na osnovne, kratke i šture informacije. Ubrzo one budu zaboravljene jer svaki pravi Hrvat mora vidjeti kako se ženke bore da postanu trofej, kao falusni simbol moći Gospodinu Savršenom. Vijesti o pobuni ubrzo će zamijeniti informacije o golišavim tijelima, tuđim životima, kuhanju i skandalima.

Francuzi su nas očito pobijedili u ljudskosti, inteligenciji, borbi za dostojanstvo i osnovna ljudska prava. Kod njih nikad nije zamrlo La lutte continue! Kod nas, nikad nije zamrlo sjedenje pred televizijom i hodanje po trgovačkim centrima.

Na žalost za većinu, poučak iz Francuske nikada neće doći do većine Hrvata jer masovni mediji, odnosno oni koji njima upravljaju, ne žele da učimo gledajući. Jer gledajući Francuze mogli bismo naučiti kako se pobjeđuje, pri tome se ne misli na nogometnim travnjacima, nego području ljudskih vrijednosti i prava. Na području intelekta, razmišljanja vlastitom glavom, dostojanstva i ljudskosti. Ovako, jednostavno ćemo sebi zabiti autogol kao i uvijek do sada u povijesti.

Ako zaspimo sada i dopustimo da svi utonemo u hipnozu, što ćemo jednog dana reći svojoj djeci kada nas pitaju (ako će biti sposobna da postavljaju pitanja), što smo radili kada je trebalo probuditi čovjeka koji spava? Što smo učinili kada smo vidjeli da nam ljudske vrijednosti klize iz ruku kao pustinjski pijesak, kada smo vidjeli da nam inteligencija vene kao jesensko lišće?

Pitat će nas zašto nismo posijali sjeme istinskih ljudskih vrijednosti na vrijeme i štitili ga svim srcem? Kako ćemo im objasniti da nismo posijali niti jedno sjeme ljudskosti jer smo zaspali i sad se ona ne mogu hraniti plodovima istinske ljubavi za koju mi nikad nismo niti znali. A kako bi jedan zombi uopće i mogao znati što je to ljubav, ljudskost, istinska sreća, jer on nema vremena za te pojave. Zombi mora marširati u koloni bioloških robova ususret sprovodu i sumraku ljudske civilizacije.