Građanski brat

Izjava premijera Zoran Milanovića u kojoj  je povukao paralelu između Hrvatske i Finske rekavši kako "Finska nije imala građanski rat", ponovo je digla na noge branitelje i desničarske stranke. I baš kad je čovjek pomislio da bi ova vlada mogla napokon stati iza nečeg što kaže i što bi trebala zagovarati, premijer je brže bolje opleo po novinarima koji nisu pustili cijelu izjavu optužujući ih da ne izvještavaju objektivno.

U hrvatskom medijskom i cjelokupnom javnom prostoru još i dvadesetak godina nakon rata gotovo pa nemoguće je izreći ono što povjesničari i politolozi već odavno znaju, a prosječno zainteresirani čitatelj lako može provjeriti - naime da je rat u Hrvatskoj, osim svog obrambenog karaktera, bio i građanski.

Dovoljno je uzeti definiciju građanskog rata i državljanstva i nekoliko ključnih datuma da se argumetni i stvari poslože u prilog tezi o građanskom ratu.  Za mišljenje o navedenoj temi za H-Alter govore Hrvoje Klasić, Neven Budak i Snežana Koren s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta te Viktor Koska s Fakulteta političkih znanosti.

Hrvoje Klasić:

Rat u Hrvatskoj devedesetih godina ima obilježja i građanskog rata i međunarodne agresije.

Kad govorimo o međunarodnoj agresiji, onda je to razdoblje nakon 8. 10. 1991. jer do tog trenutka Hrvatska je u sastavu SFRJ, a službene vojne formacije te državne tvorevine su jedinice JNA. Te jedinice u tom trenutku nisu bile nisu strane trupe pa ne možemo govoriti o međunarodnoj agresiji pošto Hrvatska nije bila samostalna neovisna država. Čak i ljudi iz drugih republika, koji su bili u okviru JNA-a do tog datuma a su se nalazili na području Republike Hrvatske, su bili građani iste zemlje.

Nakon proglašenja odcjepljenja Hrvatske od SFRJ može se govoriti i o međunarodnoj agresiji. Od tog trenutka nadalje, sve jedinice koje nisu vojne postrojbe u okviru oružanih snaga Republike Hrvatske se smatraju stranim vojnim jedinicima.

Osim ovog razloga, još važniji argument u prilog činjenici da je riječ i o građanskom ratu je taj da su glavni akteri pobune u Hrvatskoj 1991. godine bili hrvatski građani srpske nacionalnosti. Riječ je o ljudima koji su živjeli na području Banije, Like, Korduna, istočne, zapadne Slavonije. To što su se oni pobunili protiv vlasti ili protiv svoje države ne umanjuje niti odriče činjenicu da su oni bili građani RH u tom trenutku.

S druge strane, kada se sagledava period nakon 8.10.1991. godine, često se navodi, da je JNA naoružavala pobunjene Srbe u Hrvatskoj. No ta se činjenica ne može koristiti kao argument protiv teze o građanskom ratu. Ako bismo išli tom logikom na primjerima iz 20. stoljeća, Španjolski građanski rat ne bi to bio je jer je riječ o sukobu u kojem je jedna strana vrlo aktivno podupirana oružjem i pojedincima od strane Njemačke i Italije. Ili noviji primjer, građanski rat u Angoli, u kojem su na jednoj strani aktivno sudjelovale vojne formacije Kube i Sovjetskog saveza. Činjenica što su stranci podupirali jednu od zaraćenih strana, ne umanjuje činjenicu da je rat u Španjolskoj bio građanski ili da je rat u Angoli bio manje građanski.

I naposljetku, ako se odriče pravo ljudima koji su živjeli u Petrinji ili Glini da u tom trenutku nisu građani Hrvatske, onda se daje državno-pravni legitimitet državi koju su oni proglasili, a to je tvz. Republika Srpska Krajina. Stoga mi nisu jasne udruge ni pojedinci koji negiraju tezu i o građanskom ratu jer time potenciraju učinak da se prizna državno pravno postojanje drugih država na teritoriju Republike Hrvatske, a to je Republika Srpska Krajina.

Neven Budak:

Sasvim je nedvojbeno da je bila riječ o agresiji JNA na Hrvatsku i da je to bio obrambeni rat s elementima građanskog rata. Ako se građani jedne države pobune oružjem, onda se to ne može drugačije nazvati nego građanskim ratom. A u Hrvatskoj se radilo o pobuni dijela građana srpske nacionalnosti protiv vlastite države. No mislim da ta pobuna ne bi bila moguća ili barem ne bi imala takve posljedice bez agresije JNA. Ta agresivna komponenta daje posebno obilježje.

Viktor Koska:

Domovinski rat je prije svega agresija u kojoj su postojali elementi građanskog rata. Ponajprije, treba imati na umu da su ratni sukobi počeli prije samog međunarodnog priznanja Republike Hrvatske ali su se nastavili, i većim dijelom trajali kada je Hrvatska već postala međunarodni subjekt. Već sama činjenica da je Hrvatska bila u sukobu s pobunjenim hrvatskim državljanima ukazuje na elemente i građanskog rata.

Za braniteljsku populaciju je klasifikacija rata kao agresije posebno važna, jer dodatno ističe opravdanost borbe te njihove žrtve u stvaranju neovisne Hrvatske. Ipak, problem oko obje formulacije leži u načinu i razlozima njihove uporabe u svakodnevnim situacijama. Problem je kada se pod diskursom obrambenog rata želi negirati ili opravdati stradavanje manjinskog civilnog stanovništva.

Snježana Koren:

Naravno da je rat u Hrvatskoj bio i građanski rat. Dovoljno je pogledati definiciju građanskog rata i činjenice koje postoje o povijesti devedesetih. Druga je stvar što se to iz ideoloških razloga ne želi priznati.

Činjenica da je rat bio i građanski ne umanjuje sve žrtve koje je imala Hrvatska.

Izvor: H-alter