Granični poremećaj ličnosti odnosi se na osjećaje i ponašanja koji se osobi što ih proživljava čine prikladni i opravdani, iako joj upravo ti osjećaji i ponašanja uzrokuju puno problema u životu.
Oko 80 posto osoba s poremećajima granične ličnosti pokazuje autodestruktivno ponašanje, uključujući pokušaje samoubojstva, rezanja, spaljivanja i druga samouništavajuća ponašanja
Granični poremećaj osobnosti (eng. Borderline Personality Disorder BPD) je poremećaj koji obično uključuje sljedeće simptome:
- Neprikladne ili ekstremne emocionalne reakcije
- Vrlo impulzivno ponašanje
- Povijest nestabilnih odnosa
Intenzivne promjene raspoloženja, impulzivna ponašanja i ekstremne reakcije mogu otežati osobama s poremećajima granične osobnosti da završe školovanje, održavaju stabilna radna mjesta i imaju dugotrajne zdrave odnose.
Ljudi s poremećajima osobnosti nisu svjesni da njihovo ponašanje ili obrasci mišljenja nisu odgovarajući, upravo suprotno oni vjeruju da su njihovi stavovi ispravni. Kada konačno i zatraže pomoć od stručne osobe oni vjeruju da njihov problem uzrokuje neka druga osoba ili situacija.
Poremećaj osobnosti uključuje ove tipove: paranoidni, shizoidni, shizotipni, histrionski, nerealistički, protudruštveni, granični, izbjegavajući, ovisni, opsesivno - kompulzivni i pasivno - agresivni.
Granični poremećaj ličnosti - simptomi i kako ih prepoznati?
Simptomi graničnog poremećaja ličnosti variraju od osobe do osobe, a kod žena se ovaj poremećaj javlja učestalije nego kod muškaraca.
Uobičajeni simptomi graničnog poremećaja ličnosti uključuju:
- Nestabilna ili disfunkcionalna sliku o sebi ili iskrivljeni osjećaj sebe.
- Osjećaji izolacije, dosade i praznine.
- Nedostatak empatije.
- Povijest nestabilnih odnosa s drastičnim oscilacijama od intenzivne ljubavi i idealizacije do intenzivne mržnje.
- Stalan strah od napuštanja i odbacivanja, uključujući ekstremne emocionalne reakcije na stvarno i čak umišljeno napuštanje.
- Intenzivna, vrlo promjenjiva raspoloženja koja mogu trajati nekoliko dana ili samo nekoliko sati.
- Jaki osjećaji tjeskobe, brige i depresije.
- Impulzivno, rizično, samodestruktivno i opasno ponašanje, uključujući nesmotrenu vožnju, zlouporabu droge ili alkohola te prakticiranje ne zaštićenih spolnih odnosa.
- Neprijateljstvo.
- Nestabilni planovi za karijeru te općenito za ciljeve i težnje.
Mnogi ljudi redovito doživljavaju jedan ili više gore navedenih simptoma, ali osoba s graničnim poremećajem osobnosti doživljava mnoge od gore navedenih simptoma tijekom odrasle dobi.
Pojam "granica" odnosi se na činjenicu da osobe s ovim stanjem imaju tendenciju "graničiti" s dijagnozom još nekih mentalnih stanja, uključujući psihozu.
Jedna od ironija ovog poremećaja je da osobe s BPD-om mogu žudjeti za bliskošću, ali njihove intenzivne i nestabilne emocionalne reakcije ih čine teškim partnerima zbog čega se ljudi udaljavaju od njih, a oni doživljavaju dubok osjećaj izoliranosti.
Koji su uzroci graničnog poremećaja ličnosti?
Iako je BPD jaka crta nečije osobnosti, o njemu se govori kao o poremećaju zato jer negativno utječe na sve aspekte pacijentova života. Prve promijene razvoja poremećaja osobnosti javljaju se u adolescenciji ili u ranijoj mladenačkoj dobi. Kao uzrok nastanka poremećaja navode se genetski faktor i traume ili loši obiteljski odnosi tijekom odrastanja. Poremećaj osobnosti može biti i sekundaran i to u slučaju doživljenja velike traume te zbog neke organske bolesti ili ozljede mozga, što može dovesti do "organskog poremećaja ličnosti".
Suicidalnost i granični poremećaj osobnosti
Oko 80 posto osoba s poremećajima granične ličnosti pokazuje autodestruktivno ponašanje, uključujući pokušaje samoubojstva, rezanja, spaljivanja i druga samouništavajuća ponašanja. Procjenjuje se da će se između četiri i devet posto osoba s BPD-om ubiti.
Granični poremećaj ličnosti - Dijagnoza i pomoć
Živjeti s graničnim poremećajem osobnosti ili biti u vezi s osobom koja ima BPD može biti stresno. Može biti vrlo teško priznati i prihvatiti stvarnost BPD-a, ali liječenje može pomoći.
Ako si zabrinuta da ti ili netko do koga ti je stalo ima granični poremećaj osobnosti, kontaktiraj psihologa ili psihijatra. Budući da je BPD složeno stanje, a liječenje obično zahtijeva dugotrajnu terapiju, važno je pronaći stručnjaka za mentalno zdravlje koji ima znanje i entuzijazam u liječenju ovog stanja.
Pacijent može nakon dužeg liječenja naučiti kako upravljati osjećajima i pronaći načine kako imati zdravije i ugodnije odnose. Uz pomoć terapije razgovorom, može se naučiti kako smanjiti impulzivno i samodestruktivno ponašanje i bolje razumjeti stanje. Uz predanost dugotrajnom liječenju, pozitivne i zdrave promjene su zaista moguće.
U liječenju ovog poremećaja su se učinkovitima pokazale 4 vrste terapije:
- dijalektičko bihevioralna terapija
- psihoterapija temeljena na mentalizaciji
- psihoterapija usmjerena na transfer
- opće psihijatrijsko upravljanje.
Lijekovi načelno nisu dio terapije, ali se u nekim slučajevima propisuju antipsihotici jer kontroliraju nagle promijene raspoloženja. Kada se kod pacijenta jave jaka tjeskoba ili depresija propisuje im se uporaba antidepresiva na određeni, obično kraći period.
