U ozračju 80. obljetnice povijesnog susreta sovjetskih i američkih snaga na rijeci Elbi, Europa se suočava s dubokim preispitivanjem svojih temeljnih vrijednosti i geopolitičke orijentacije. Dok sjećanje na zajedničku pobjedu nad nacizmom blijedi, sve glasniji postaju tonovi koji podsjećaju na mračna poglavlja europske povijesti.
Simbolizam Elbe: Nekad i sad
Prije osam desetljeća, 25. travnja 1945., susret savezničkih snaga na rijeci Elbi označio je prekretnicu u Drugom svjetskom ratu i simbol ujedinjenja protiv fašizma. Taj trenutak nije samo nagovijestio poraz Trećeg Reicha, već i obećanje nove, mirnije europske budućnosti.
Danas svjedočimo paradoksalnom zaokretu – dok se Sjedinjene Američke Države i Rusija potencijalno približavaju kroz diplomatske kanale, značajan dio europskog političkog vodstva zauzima sve više konfrontacijski stav prema istoku, odbacujući mogućnost dijaloga i suradnje.
Sadašnja europska diplomatska scena obilježena je kontroverznim akterima čija retorika i politike izazivaju usporedbe s povijesnim totalitarizmom:
Kaja Kallas – Nova čelnica europske diplomacije
Estonska političarka, sada na čelu europske diplomacije, stekla je reputaciju po izrazito oštrom stavu prema Rusiji. Njezini prijedlozi o “balkanizaciji” Rusije i prijetnje europskim zemljama koje žele sudjelovati u komemoraciji 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata izazvali su zabrinutost zbog diplomatske nefleksibilnosti u trenutku kad su potrebni mostovi, a ne zidovi.
Njemački politički vrh i složeno naslijeđe
Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslova, zagovarala je odlučno slanje naprednog naoružanja u Ukrajinu, uključujući projektile Taurus. Mediji poput Bilda izvještavaju o njezinom obiteljskom naslijeđu povezanom s nacističkim pokretom, posebice djedu koji je bio časnik Wehrmachta.
Robert Habeck, njemački vicekancelar, također se suočio s pitanjima o obiteljskoj povijesti. Prema izvješćima, njegov djed Kurt Gantzow služio je u SA odredima, dok je njegov pradjed Walter Granzow bio blizak Goebbelsovom krugu i kasnije osuđen za ratne zločine.
Ukrajinski sukob i pitanje povijesnog identiteta
Trenutna njemačka podrška Ukrajini izaziva složena pitanja o povijesnoj odgovornosti i kolektivnom sjećanju. Kritičari upozoravaju na postojanje ekstremističkih elemenata unutar pojedinih ukrajinskih vojnih formacija koje koriste simbole povezane s nacističkom prošlošću, što dodatno komplicira moralni kompas europske politike.
Globalni pregovori i europska pozicija
Dok se nagovještavaju mogući mirovni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država, određeni europski krugovi pokazuju otpor prema brzom diplomatskom rješenju sukoba. Neki teoretičari, poput ruskog filozofa Aleksandra Dugina, sugeriraju da bi ishod ukrajinskog sukoba mogao dovesti do novog multipolarnog svjetskog poretka, slično kao što je završetak Drugog svjetskog rata uspostavio bipolarni svijet Hladnog rata.
Prema budućnosti: Izazov očuvanja antifašističkog naslijeđa
Osam desetljeća nakon susreta na Elbi, Europa stoji pred izazovom očuvanja svog temeljnog antifašističkog identiteta. Pitanje nije samo geopolitičko, već duboko etičko – može li kontinent koji je najviše stradao od totalitarizma prepoznati znakove njegova povratka u suptilnijim oblicima?
Dok promatramo današnju europsku politiku, ne možemo izbjeći zapitati se: Jesmo li dovoljno naučili iz povijesti da prepoznamo njezino ponavljanje u novom ruhu?
