U četvrtak sam u novinama pročitala jednu nevjerojatnu vijest. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a razdvojit će se na dva, tako da regionalni razvoj pripadne Mostu, a fondovi EU-a spajaju se s Ministarstvom financija
S obzirom na to da nisam sigurna radi li se o točnoj informaciji, pokušat ću vam predočiti što čeka budućeg ministra ili, kako se počinje činiti, ministricu i što to zaista znači za korisnike pa i samu državu.
Prva aktivnost kojom se treba početi baviti osoba zadužena za fondove EU-a jest tzv. zatvaranje programa, i to ne jednoga, nego dva. Naime, zbog specifičnih pravila korištenja fondova EU-a, do kraja ove godine potrebno je završiti program IPA i Europske strukturne i investicijske fondove za perspektivu 2007. – 2013., odnosno mali ESIF, kako ga mi kolokvijalno nazivamo. Radi se o proceduri koja nije jednostavna i za koju pravila igre još uvijek nisu u potpunosti poznata pa se u tom segmentu očekuju poteškoće.
Druga važna stvar koju će trebati napraviti jest izvijestiti o tome kako smo koristili sredstva do 2017. Znači, potrebno je položiti račune za program IPA i za mali ESIF, a polako će se razgovarati i o tome što činimo sa sredstvima iz financijske perspektive 2014. – 2020. godine.
Hrvatsku očekuje transformacija
Treća aktivnost koja slijedi jest reforma sustava upravljanja i kontrole ESIF-om. Prema najavama, hrvatsku očekuje transformacija: iz sustava u kojem postoje tri u sustav u kojem postoje dvije razine upravljanja. To je, samo po sebi, izuzetno zahtjevan zadatak za države koje imaju kapacitete za korištenje ovih instrumenata. Za Hrvatsku bi to mogao biti potencijalan bumerang ako se EU fondovima oduzme onaj značaj koji oni realno imaju za Državni proračun i investicije općenito, a posebice ako jedno ministarstvo, poput onoga koje upravlja financijama, bude zaduženo za dva ovako značajna resora. Iako se tehnički ministar Marić pokazao sposobnim, upitno je ima li kapaciteta i znanja voditi i resor EU fondova.
Osim toga, u novome će mandatu biti potrebno nastaviti s provedbom velikih infrastrukturnih projekata koji su započeli još u prošloj financijskoj perspektivi, a najveći hrvatski projekt, onaj izgradnje mosta Pelješac i pristupnih cesta, u procesu je dodjele bespovratnih sredstava te mu je potrebna podrška snažnog sustava i snažne Vlade koja može stvoriti nekoliko jakih ljudi koji su sposobni iznijeti ovaj projekt u fazi odobrenja i provedbe.
Upravo su zato konzultantska zajednica i dobar dio korisnika fondova EU-a zabrinuti zbog najava da će EU fondovi biti dio Ministarstva financija te da će regionalnim razvojem upravljati Most koji, uz najbolju volju, jednostavno ne posjeduje stranačku vojsku i strukturu koja je sposobna popuniti sva ona mjesta koja je potrebno popuniti kako ne bismo osjetili negativne posljedice koje uvijek osjećamo kad se događaju izbori i promjene u ključnim institucijama.
Tolušić nije bio idealan, ali je pozitivac
Iako ministar Tolušić nije bio idealan i u nekim je aspektima izbjegavao značajnije koordinirati cijelim sustavom, veliki dio korisnika sredstava često navodi da je njegovim dolaskom nastupila velika pozitivna promjena u sustavu EU fondova te da osjećaju male ali jako značajne promjene nabolje. Tim više nejasno je zašto spominjani budući premijer Plenković tako brzo odustaje od jednog od svojih najuspješnijih ministara i tako olako ovaj resor prepušta u ruke svoga partnera, istovremeno ga marginalizirajući spajanjem s drugim resorom.
Uzevši u obzir koliko su EU fondovi značajni za prihode Državnoga proračuna te koliko će veliki projekti također utjecati na njegovo donošenje, potrebno je dobro razmisliti o tome kako postupiti i koje ljude imenovati, a da bi priča mogla koliko-toliko funkcionirati.
Bojim se da, uz svu dobru volju, Petrov i Plenković, koji očigledno imaju glavnu riječ u kadroviranju i sastavljanju nove Vlade, nemaju dovoljno znanja i iskustva koje im može biti osnova da donesu suvisle i utemeljene odluke kada su fondovi EU-a u pitanju. Posljedice toga bi mogle biti jako nezgodne, a da su jasno mjerljive, jesu i neće trebati dugo da se vidi kako će njihova kemija utjecati na korisnike i EU fondove općenito. O ovom ćemo pitanju sigurno razgovarati u budućnosti.
tportal
S obzirom na to da nisam sigurna radi li se o točnoj informaciji, pokušat ću vam predočiti što čeka budućeg ministra ili, kako se počinje činiti, ministricu i što to zaista znači za korisnike pa i samu državu.
Prva aktivnost kojom se treba početi baviti osoba zadužena za fondove EU-a jest tzv. zatvaranje programa, i to ne jednoga, nego dva. Naime, zbog specifičnih pravila korištenja fondova EU-a, do kraja ove godine potrebno je završiti program IPA i Europske strukturne i investicijske fondove za perspektivu 2007. – 2013., odnosno mali ESIF, kako ga mi kolokvijalno nazivamo. Radi se o proceduri koja nije jednostavna i za koju pravila igre još uvijek nisu u potpunosti poznata pa se u tom segmentu očekuju poteškoće.
Druga važna stvar koju će trebati napraviti jest izvijestiti o tome kako smo koristili sredstva do 2017. Znači, potrebno je položiti račune za program IPA i za mali ESIF, a polako će se razgovarati i o tome što činimo sa sredstvima iz financijske perspektive 2014. – 2020. godine.
Hrvatsku očekuje transformacija
Treća aktivnost koja slijedi jest reforma sustava upravljanja i kontrole ESIF-om. Prema najavama, hrvatsku očekuje transformacija: iz sustava u kojem postoje tri u sustav u kojem postoje dvije razine upravljanja. To je, samo po sebi, izuzetno zahtjevan zadatak za države koje imaju kapacitete za korištenje ovih instrumenata. Za Hrvatsku bi to mogao biti potencijalan bumerang ako se EU fondovima oduzme onaj značaj koji oni realno imaju za Državni proračun i investicije općenito, a posebice ako jedno ministarstvo, poput onoga koje upravlja financijama, bude zaduženo za dva ovako značajna resora. Iako se tehnički ministar Marić pokazao sposobnim, upitno je ima li kapaciteta i znanja voditi i resor EU fondova.
Osim toga, u novome će mandatu biti potrebno nastaviti s provedbom velikih infrastrukturnih projekata koji su započeli još u prošloj financijskoj perspektivi, a najveći hrvatski projekt, onaj izgradnje mosta Pelješac i pristupnih cesta, u procesu je dodjele bespovratnih sredstava te mu je potrebna podrška snažnog sustava i snažne Vlade koja može stvoriti nekoliko jakih ljudi koji su sposobni iznijeti ovaj projekt u fazi odobrenja i provedbe.
Upravo su zato konzultantska zajednica i dobar dio korisnika fondova EU-a zabrinuti zbog najava da će EU fondovi biti dio Ministarstva financija te da će regionalnim razvojem upravljati Most koji, uz najbolju volju, jednostavno ne posjeduje stranačku vojsku i strukturu koja je sposobna popuniti sva ona mjesta koja je potrebno popuniti kako ne bismo osjetili negativne posljedice koje uvijek osjećamo kad se događaju izbori i promjene u ključnim institucijama.
Tolušić nije bio idealan, ali je pozitivac
Iako ministar Tolušić nije bio idealan i u nekim je aspektima izbjegavao značajnije koordinirati cijelim sustavom, veliki dio korisnika sredstava često navodi da je njegovim dolaskom nastupila velika pozitivna promjena u sustavu EU fondova te da osjećaju male ali jako značajne promjene nabolje. Tim više nejasno je zašto spominjani budući premijer Plenković tako brzo odustaje od jednog od svojih najuspješnijih ministara i tako olako ovaj resor prepušta u ruke svoga partnera, istovremeno ga marginalizirajući spajanjem s drugim resorom.
Uzevši u obzir koliko su EU fondovi značajni za prihode Državnoga proračuna te koliko će veliki projekti također utjecati na njegovo donošenje, potrebno je dobro razmisliti o tome kako postupiti i koje ljude imenovati, a da bi priča mogla koliko-toliko funkcionirati.
Bojim se da, uz svu dobru volju, Petrov i Plenković, koji očigledno imaju glavnu riječ u kadroviranju i sastavljanju nove Vlade, nemaju dovoljno znanja i iskustva koje im može biti osnova da donesu suvisle i utemeljene odluke kada su fondovi EU-a u pitanju. Posljedice toga bi mogle biti jako nezgodne, a da su jasno mjerljive, jesu i neće trebati dugo da se vidi kako će njihova kemija utjecati na korisnike i EU fondove općenito. O ovom ćemo pitanju sigurno razgovarati u budućnosti.
tportal
