U HRVATSKOJ se sve više crkava gura u stambena naselja, a mnoge dobivaju automatska zvona koja zvone cijele dane i noći. No čini se da se tome ipak nazire kraj.

Slučaj u kojem je jedan stanovnik Lasinje pokraj Karlovca uspio izboriti pravdu u sudskom sporu sa župnikom koji nije htio smanjiti zvonjavu na svojoj crkvi aktualizirao je problem koji se u Hrvatskoj očito ne adresira dovoljno, a posebno ne uspješno.

Naime, uzduž i poprijeko Lijepe Naše, vrlo često i usred turističkih mjesta te usred sezone kada bi ljudi trebali imati pravo na odmor, crkve zvone koliko i kada žele, snagom kojom im se prohtije, neke svakih 15 minuta, a neke dan i noć. U tome im se do sada nitko nije uspio efikasno suprotstaviti.

Jedan od razloga takvoj situaciji vjerojatno leži u činjenici da su one izuzete iz Zakona o zaštiti od buke. Naime, u članku 1. (NN 41/16) tog dokumenta piše:

"Odluke ovog Zakona ne odnose se na ... zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičnim uređajima na/iz vjerskih objekata..."

Drugi ključan izvor neshvatljive tolerancije crkvene buke mogao bi biti taj što stanovnici Hrvatske, osobito u manjim sredinama, često imaju osjećaj da bi se svako zamjeranje Crkvi moglo interpretirati kao znak da im srce nije na pravom mjestu, odnosno da bi zbog njega mogli biti prokazani kao nacionalni i etički smutljivci, jugonostalgičari ili nešto slično.

> Živite li blizu crkve čija su zvona glasna snimite to i pošaljite nam na desk@index.hr. Navedite mjesto i vrijeme snimanja.

Otpor crkvenoj samovolji ipak raste

Ipak, posljednjih godina u Hrvatskoj raste otpor ovoj crkvenoj samovolji. U nastojanjima da nađu mir za sebe, osobito noću i vikendima, sve više očajnih ljudi udružuje se na društvenim mrežama gdje razmjenjuju savjete i iskustva.

Neki članovi Facebook grupe nazvane Protiv buke crkvenih zvona, a koja broji preko sedam tisuća članova, javljaju da su svojim pisanjem župnicima i lokalnim vlastima uspjeli ostvariti određene pomake. Drugi se žale da nisu naišli na razumijevanje, nego, naprotiv, na kritike, pa i prijetnje.

Posljednjih godina javljaju se i udruge kao što je Želim miran život, koju vodi Zagrepčanin Dražen Trnski.

On je za Index objasnio da nova presuda zapravo i nije donesena na temelju zakona o buci, nego prema  Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji se bavi ugrožavanjem posjeda.

"Oni su mjerili imisije koje dolaze s tuđeg posjeda. Na temelju toga dobili su presudu", kaže Trnski.

Ističe da je jedan od ključnih problema to što crkve ne rade razliku između označavanja vremena, koje nema nikakvu vjersku svrhu, i zvonjenja koje služi u vjerske svrhe, kako bi se ljude pozivalo na mise ili kako bi se obilježili neki važni vjerski događaji.

"Crkve u pravilu tijekom dana zvone ujutro u šest sati, u podne i u šest navečer. To nisu pozivi na mise; oni se odvijaju nedjeljom. Često se događa da se crkve u nekom području raspoređuju tako da sve zvone u različita vremena. Jedna će primjerice zvoniti u šest sati ujutro, druga u pola sedam, a treća u sedam. Na taj način stvara se kontinuirana buka", tumači zagrebački borac za tišinu.

Neke crkve zvone daleko iznad maksimuma glasnoće

Za potrebe svoje borbe nabavio je kvalitetan mjerač razine buke s kojim je obišao mnoga mjesta u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj. Kaže da je na nekim mjestima u Zagrebu i u Čakovcu s ulice izmjerio glasnoću zvona koja je prelazila 80, pa i 90 dB. U Zagrebu je najgora situacija u Savskom gaju.

"Crkva je ondje doslovno na oko 25 metara od prozora prvih kuća", zgrožen je naš sugovornik.

Ističe da je posebno važna razlika između neprestane pozadinske odnosno rezidualne buke i buke koja nastaje zvonjavom.

"U Savskom gaju pozadinska buka je vrlo slaba pa buka nastala zvonjavom snažnije dolazi do izražaja. U tom kontekstu određene su i zone u naseljima u kojima su dozvoljene određene razine buke. Najviša razina od 80 dB dozvoljena je u gospodarskoj zoni, na granici posjeda. Nešto niža je u mješovitoj, pretežno poslovnoj zoni, ali sa stanovanjem, gdje je dozvoljeno do 65 dB danju, a 50 noću. Najniža je u zoni namijenjenoj za odmor, oporavak i liječenje - 50 dB danju, a 40 noću", tumači Trnski koji je pokrenuo i kanal na YouTubeu na kojem su predstavljena mjerenja buke crkvenih zvona na brojnim lokacijama u Hrvatskoj.

Kaže da je do sada u svojem višegodišnjem aktivizmu gostovao u brojnim medijima - od novina do televizija. No žali se da se stvari pokreću sporo.



WHO: Buka je drugi najopasniji uzrok bolesti u okolišu

Kada je riječ o znanstvenim spoznajama o buci, nema dvojbe. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), ona je drugi najozbiljniji uzrok zdravstvenih problema kojima je uzrok u okolišu, odmah nakon zagađenog zraka.

Uzrokuje brojne ozbiljne zdravstvene probleme koji uključuju šum u ušima - tinitus, poremećaj spavanja, ishemijske bolesti srca, pretilost, dijabetes, nepovoljne ishode rođenja i kognitivna oštećenja kod djece. U zapadnoj Europi, navodi se u smjernicama WHO-a, prometna buka rezultira godišnjim gubitkom "najmanje jednog milijuna zdravih godina života".

Prema istom dokumentu, negativni efekti buke očituju se na sljedeće načine:

- Uznemirenje

- Onemogućavanje razumijevanja razgovora i smetnje u komunikaciji

- Poremećaj u prikupljanju informacija



- Poremećeno spavanje

- Oštećenje sluha

Jedan od ključnih izvora štetne buke, uz promet, industriju i glasnu glazbu, prema WHO-u predstavljaju ceremonije, festivali i zabavni događaji, u zatvorenom i na otvorenom. U ovu kategoriju svakako spada i buka iz vjerskih objekata.

Poremećeno spavanje

Jedna od posljedica buke koje navodi WHO, osobito relevantna u slučaju zvonjave crkvenih zvona, svakako je remećenje sna.

"Spavanje je biološki imperativ i vrlo aktivan proces koji ima nekoliko vitalnih funkcija. Nesmetan san dovoljne duljine bitan je za dnevnu budnost i učinkovitost, kvalitetu života i zdravlje. Pokazalo se da buka fragmentira san, smanjuje kontinuitet spavanja i smanjuje ukupno trajanje sna. Brojna eksperimentalna istraživanja pokazala su da restrikcija spavanja uzrokuje, između ostalog, promjene u metabolizmu glukoze i regulaciji apetita, oslabljen imunološki odgovor na cijepljenje, slabljenje memorijske konsolidacije i disfunkciju krvnih žila. To su prekursori bolesti poput pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, a vjerojatno i demencije. Epidemiološki dokazi da je kronično poremećen ili skraćen san povezan s gore spomenutim negativnim zdravstvenim ishodima vrlo su uvjerljivi", upozorava WHO.

U svojim smjernicama organizacija ističe da mjerljivi učinci na san počinju pri razinama pozadinske buke od oko 30 dB LAeq (kontinuirana buka mjerena prema krivulji osjetljivosti ljudskog uha). Fiziološki učinci uključuju promjene u fazama spavanja, posebno smanjenje udjela REM faze dubokog sna. Identificirani su i subjektivni učinci, kao što su poteškoće u uspavljivanju, doživljaj kvalitete sna i nepovoljni naknadni efekti poput glavobolje i umora. Osjetljive skupine uglavnom uključuju starije osobe, radnike u smjenama i osobe s tjelesnim ili duševnim poremećajima.

Ozbiljne preporuke za ograničenja

WHO preporučuje da se buka koja nije kontinuirana, kao što je zvonjava zvona, ograniči brojem događaja s maksimumima koji ne bi smjeli prelaziti 45 dB.

Da bi se izbjegli poremećaji spavanja, unutarnje smjernice za spavaće sobe su 30 dB LAeq za kontinuiranu buku i 45 dB LAmax za pojedinačne zvučne događaje.

Noću, razina zvučnog tlaka na vanjskim stranama prozora dnevnog prostora ne bi smjela prelaziti 45 dB LAeq i 60 dB LAmax, kako bi ljudi mogli spavati s otvorenim prozorima spavaće sobe. Ove vrijednosti dobivene su s pretpostavkom da smanjenje buke izvana prema unutra s djelomično otvorenim prozorom iznosi 15 dB.

U Hrvatskoj raste broj crkava, a zvona i zvonjava nisu regulirani

Jedan od problema u ovom kontekstu je činjenica da se crkve u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina sve više grade, ili bolje rečeno guraju, milom ili silom, u već formirana stambena naselja. Jedan takav aktualan primjer je inzistiranje na gradnji crkve u stambenom naselju na Savici.

Na takve crkve nerijetko se ugrađuju zvona koja su predimenzionirana jer nema regulative. Jedan takav primjer je crkva na Trnovčici na koju su ugrađena četiri zvona ukupne mase 2245 kg.

"Pravilo je da se stave onoliko velika zvona koliko župljani mogu dati novaca", kaže Trnski.

Ovu činjenicu dobro ilustrira citat s web stranice jedne kompanije koja ugrađuje zvona:

"Zvono nije izložak za promatranje, nego glazbalo koje u crkvenoj primjeni služi kao izvor zvuka za veće udaljenosti. Da bi zvonjenje imalo veliki doseg, treba biti što jače, ali u blizini zvonika ne smije biti preoštro ili ometajuće."

Dodatan problem je i to što se sve više ugrađuju sustavi električnog pokretanja zvona, tako da ih sada imaju mnoge crkve koje ih prije 20 godina nisu imale. To im omogućuje učestaliju zvonjavu čak i tijekom noći jer im ne treba zvonar.

Razvijene europske zemlje zabranjuju bučnu zvonjavu

U skladu s ranije navedenim preporukama WHO-a, većina zemalja EU-a usvojila je ograničenje od 45 dB za noć, a 50 ili 55 dB za dan, kao opću nacionalnu referencu.

Na temelju takvih ograničenja u brojnim zemljama EU-a provedeni su sudski procesi u kojima je zvonjava crkava regulirana ili reducirana.

Primjerice, činjenica da je inače prilično bučna Španjolska ograničila maksimalnu dopuštenu razinu buke tijekom dana na 55 dB, odnosno na 45 dB noću, omogućila je Antoniju Rusu koji živi pokraj katedrale u Jaenu da ušutka sat koji je ondje zvonio svakih 15 minuta glasnoćom daleko iznad utvrđenih granica zajednice.

U Villahozu u sjevernoj Španjolskoj sud je presudio da je buka od 82,5 dB koju su izazvala zvona jedne crkve protuzakonita, a stanovnik u Beteri u Valenciji dobio je sudsku tužbu protiv crkvenog sata jer je zvonio čak 72 puta dnevno.

Zvona crkve Sv. Marije u Totnesu u Velikoj Britaniji prestala su zvoniti 2002. jer se njezin vikar bojao da će prekršiti europske zakone. Velečasni Nicholas Martin rekao je tada za Telegraph da ga je prijatelj odvjetnik "savjetovao da je Europski sud za ljudska prava objavio kako ljudima treba jamčiti pravo na spavanje bez buke, svjetla ili mirisa".

U Genovi je mjesno vijeće uvelo novčane kazne od 670 eura za crkve koje krše uredbe o zvučnom zagađenju. Uvedenim pravilima također je zabranjena zvonjava svakih četvrt ili pola sata, a svećenicima se savjetuje da zvona koriste umjereno. Štoviše, genoveško vijeće zatražilo je da zvonjava čak ni za vrijeme vjerskih festivala ne traje dulje od tri minute.

Prema Catholic News Agency talijanski svećenik u Lavagni Kraj Genove morao je 2008. isplatiti odštetu od 80.000 dolara jednoj ženi kojoj je glasna zvonjava oštetila sluh

Ovi slučajevi pokazuju da i u vrlo katoličkim zemljama zdravlje građana ima prioritet pred pravima vjerskih organizacija. Nama u Hrvatskoj ostaje da se nadamo da prva sudska presuda u tom smjeru neće ostati usamljena te da naši i europski sudovi neće dozvoliti da i po tom pitanju postanemo dno civiliziranog svijeta.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

index