Novi podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da se u šest godina broj đaka u školama smanjio za gotovo 50.000, piše u subotu Jutarnji list.
U hrvatskom demografskom slomu crnom su tintom ispisane nebrojene stranice, depopulacijskim trendovima posljednjih godina dodatni pečat daje iseljavanje i to, što je za vitalnos tjedne zemlje najgore, čitavih obitelji s djecom, navodi dnevnik.Crnu statistiku podvlače i najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja iz njihove baze ŠeR Školski e-Rudnik koji govore kako je u aktualnu 2019./2020. školsku godinu u osnovne i srednje škole upisano nikad manje učenika, njih 461.372. To je za 3198 učenika manje nego prethodne 2018./2019. školske godine.
Razmjere demografskog kolapsa u obrazovnom sustavu možda ipak najbolje predočava podatak prema kojemu je iz hrvatskih učionica u proteklih šest godina, to jest od školske godine 2013./2014. (od koje MZO vodi podatke) do aktualne 2019./2020. 'nestalo' gotovo 50 tisuća učenika (47.835) tako da danas imamo gotovo deset posto učeničke populacije manje (-939 posto) nego prije šest godina. Gotovo sve županije, izuzev Istarske koja je na nuli te Grada Zagreba koji je broj učenika u tome razdoblju povećao za skromnih 298, bilježe pad broja đaka.
Najviše je izgubila Slavonija: u školama Vukovarsko-srijemske županije u tih se šest godina broj učenika smanjio gotovo za četvrtinu (-23,44 posto), u Požeško slavonskoj je minus 22,66 posto, a u Brodsko-posavskoj 22,46 posto. Četiri dalmatinske županije u tom su razdoblju ostale ukupno bez više od devet tisuća (9161) učenika, a najveće smanjenje bilježi Šibensko-kninska županija (-15,20 posto ili 1880 učenika). Splitsko dalmatinska županija u minusu je od gotovo osam posto učeničke populacije u školama (4656 učenika manje), Zadarska 7,42 posto (-1589), a Dubrovačko-neretvanska oko sedam posto (-1036).
Ipak, osim crnih podataka, iz statistike MZO-a može se iščitati i nekoliko utješnih primjerice, ove je školske godine u prvi razred osnovnih škola upisano nešto više prvašića nego godinu ranije, točnije lani ih je bilo 38.371, a ove školske godine 38.658 (%2B287). Također, 2019./2020. zabilježena je najmanja razlika u broju učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu 2019./2020. imamo 7.213198 manje učenika nego 2018./2019.
Razmjere demografskog kolapsa u obrazovnom sustavu možda ipak najbolje predočava podatak prema kojemu je iz hrvatskih učionica u proteklih šest godina, to jest od školske godine 2013./2014. (od koje MZO vodi podatke) do aktualne 2019./2020. 'nestalo' gotovo 50 tisuća učenika (47.835) tako da danas imamo gotovo deset posto učeničke populacije manje (-939 posto) nego prije šest godina. Gotovo sve županije, izuzev Istarske koja je na nuli te Grada Zagreba koji je broj učenika u tome razdoblju povećao za skromnih 298, bilježe pad broja đaka.
Najviše je izgubila Slavonija: u školama Vukovarsko-srijemske županije u tih se šest godina broj učenika smanjio gotovo za četvrtinu (-23,44 posto), u Požeško slavonskoj je minus 22,66 posto, a u Brodsko-posavskoj 22,46 posto. Četiri dalmatinske županije u tom su razdoblju ostale ukupno bez više od devet tisuća (9161) učenika, a najveće smanjenje bilježi Šibensko-kninska županija (-15,20 posto ili 1880 učenika). Splitsko dalmatinska županija u minusu je od gotovo osam posto učeničke populacije u školama (4656 učenika manje), Zadarska 7,42 posto (-1589), a Dubrovačko-neretvanska oko sedam posto (-1036).
Ipak, osim crnih podataka, iz statistike MZO-a može se iščitati i nekoliko utješnih primjerice, ove je školske godine u prvi razred osnovnih škola upisano nešto više prvašića nego godinu ranije, točnije lani ih je bilo 38.371, a ove školske godine 38.658 (%2B287). Također, 2019./2020. zabilježena je najmanja razlika u broju učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu 2019./2020. imamo 7.213198 manje učenika nego 2018./2019.
