Prvi hrvatski kontingent odlazi u Poljsku. Oko 90 pripadnika Hrvatske vojske, pod vodstvom SAD-a, bit će dio NATO misije na istoku Europe, točnije na granici s Rusijom. Za šest mjeseci zamijenit će ih nove snage. Hrvatska u Poljsku šalje i naoružanje i višecijevne bacače raketa.
Krajem godine u sklopu iste misije u Litvu odlazi oko 200 vojnika. Pripadnik kontingenta narednik Mladen Kurešević kaže kako se zasad ne očekuje vojna akcija, već je riječ o procesu obuke.
Međutim, raspoređivanje hrvatskih vojnika na ruskim granicama nije dio nijedne vojne vježbe koje se redovito održavaju u okviru NATO pakta, nego je riječ o raspoređivanju posebnih snaga za odgovor ”u slučaju ruske agresije”.
Odluku je donio NATO, kada je odlučio da će rasporediti dodatnih četiri tisuća vojnika duž poljsko ruske granice, te u baltičkim zemljama, izjavio je u travnju prošle godine zamjenik američkog ministra obrane Robert Work.
Kao razlog slanja dodatnih trupa, među kojima i hrvatski kontingent, Work je naveo brojne ruske vojne vježbe na Baltičkom moru.
”Rusi izvode mnogo vježbi uz granice. Iz naše perspektive, mogli bismo to smatrati izvanrednim provokativnim ponašanjem”, rekao je Robert Work.
Nije teško primijetiti da se NATO sve više približava se Rusiji, a ne suprotno, na što je u vrijeme odluke Washingtona i NATO upozorio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Naime, prema dogovoru utemeljenju između NATO pakta i Rusije iz 1997. godine, zabranjena je stalna prisutnost velikih NATO jedinica u blizini Rusije. Međutim, Bruxelles tvrdi da s obzirom na to da se vojne jedinice NATO pakta rotiraju, ”njihovo gomilanje se ne može se smatrati stalnom prisutnošću”.
Kao odgovor na razmještanje NATO snaga u Poljskoj, ruska Državna Duma je priopćila kako razmatra mogućnost veće raspoređivanje operativnih i taktičkih sustava ”Iskander” u Kalinjingradu.
Zbog raspoređivanja u Poljskoj američke oklopne divizije i dodatnih NATO snaga Rusija može rasporediti dodatne postrojbe na zapadu zemlje.
“Naravno da na ovo nećemo gledati prekriženih ruku i sigurno ćemo poduzeti odgovarajuće korake”, rekao je čelnik Odbora za obranu Državne Dume Vladimir Šamanov, te dodao ”kako odgovor na američke akcije u Poljskoj može biti povećanje broja taktičkih raketnih sustava ”Iskander” u Kalinjingradu”.
U svjetlu navedenog se otvara pitanje je li rotirajuća NATO skupina u brojnom smislu ”beznačajna”, kako tvrde u Pentagonu i znače li smjene kontingenata da se ove postrojbe ne mogu smatrati ”stalnom prisutnošću” i da se zbog toga ne krši ugovor iz 1997.
Tom logikom NATO ”nije trajno prisutan” ni u Afganistanu, jer se i tamo rotiraju okupacijske snage.
No, više od ovih nelogičnih opravdanja je važno podsjetiti da se prema Ustavu Hrvatske vojska izvan granica zemlje ne može slati bez odobrenja Hrvatskog sabora. To je učinjeno u lipnju ove godine, kada je Hrvatski sabor odobrio je slanje pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u sklopu aktivnosti ojačane isturene prisutnosti NATO pakta u Poljskoj i Litvi, te u operacije Europske unije “EUNAVFOR MED SOPHIA” i koalicijskih snaga “Inherent resolve”.
Odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga je Hrvatski sabor je donio s većinom glasova. Od potrebnih 76 za slanje u Poljsku je glasalo 96 zastupnika, za Litvu 95, te 117 za misiju EU i 103 zastupnika je podržalo sudjelovanje Hrvatske u operaciji “Inherent resolve”.
logično
Krajem godine u sklopu iste misije u Litvu odlazi oko 200 vojnika. Pripadnik kontingenta narednik Mladen Kurešević kaže kako se zasad ne očekuje vojna akcija, već je riječ o procesu obuke.
Međutim, raspoređivanje hrvatskih vojnika na ruskim granicama nije dio nijedne vojne vježbe koje se redovito održavaju u okviru NATO pakta, nego je riječ o raspoređivanju posebnih snaga za odgovor ”u slučaju ruske agresije”.
Odluku je donio NATO, kada je odlučio da će rasporediti dodatnih četiri tisuća vojnika duž poljsko ruske granice, te u baltičkim zemljama, izjavio je u travnju prošle godine zamjenik američkog ministra obrane Robert Work.
Kao razlog slanja dodatnih trupa, među kojima i hrvatski kontingent, Work je naveo brojne ruske vojne vježbe na Baltičkom moru.
”Rusi izvode mnogo vježbi uz granice. Iz naše perspektive, mogli bismo to smatrati izvanrednim provokativnim ponašanjem”, rekao je Robert Work.
Nije teško primijetiti da se NATO sve više približava se Rusiji, a ne suprotno, na što je u vrijeme odluke Washingtona i NATO upozorio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Naime, prema dogovoru utemeljenju između NATO pakta i Rusije iz 1997. godine, zabranjena je stalna prisutnost velikih NATO jedinica u blizini Rusije. Međutim, Bruxelles tvrdi da s obzirom na to da se vojne jedinice NATO pakta rotiraju, ”njihovo gomilanje se ne može se smatrati stalnom prisutnošću”.
Kao odgovor na razmještanje NATO snaga u Poljskoj, ruska Državna Duma je priopćila kako razmatra mogućnost veće raspoređivanje operativnih i taktičkih sustava ”Iskander” u Kalinjingradu.
FOTO: Iskander
Zbog raspoređivanja u Poljskoj američke oklopne divizije i dodatnih NATO snaga Rusija može rasporediti dodatne postrojbe na zapadu zemlje.
“Naravno da na ovo nećemo gledati prekriženih ruku i sigurno ćemo poduzeti odgovarajuće korake”, rekao je čelnik Odbora za obranu Državne Dume Vladimir Šamanov, te dodao ”kako odgovor na američke akcije u Poljskoj može biti povećanje broja taktičkih raketnih sustava ”Iskander” u Kalinjingradu”.
U svjetlu navedenog se otvara pitanje je li rotirajuća NATO skupina u brojnom smislu ”beznačajna”, kako tvrde u Pentagonu i znače li smjene kontingenata da se ove postrojbe ne mogu smatrati ”stalnom prisutnošću” i da se zbog toga ne krši ugovor iz 1997.
Tom logikom NATO ”nije trajno prisutan” ni u Afganistanu, jer se i tamo rotiraju okupacijske snage.
No, više od ovih nelogičnih opravdanja je važno podsjetiti da se prema Ustavu Hrvatske vojska izvan granica zemlje ne može slati bez odobrenja Hrvatskog sabora. To je učinjeno u lipnju ove godine, kada je Hrvatski sabor odobrio je slanje pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u sklopu aktivnosti ojačane isturene prisutnosti NATO pakta u Poljskoj i Litvi, te u operacije Europske unije “EUNAVFOR MED SOPHIA” i koalicijskih snaga “Inherent resolve”.
Odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga je Hrvatski sabor je donio s većinom glasova. Od potrebnih 76 za slanje u Poljsku je glasalo 96 zastupnika, za Litvu 95, te 117 za misiju EU i 103 zastupnika je podržalo sudjelovanje Hrvatske u operaciji “Inherent resolve”.
logično
