Jedna ili dvije lipe, najmanje kovanice u Hrvatskoj, ne izdaju se već četiri godine, a to su za Al Jazeeru potvrdili i u Hrvatskoj narodnoj banci, jer smatraju da ih u optjecaju ima dovoljno. Kupci svjedoče drukčije.

Iako se kovanice s najnižom vrijednosti sve rjeđe viđaju, trgovački centri u Hrvatskoj ne odustaju od prakse izražavanja cijena u lipama i rijetko prikazuju cijene u okruglim brojkama.

Trgovci kupcima često ne vraćaju ostatak od jedne ili dvije lipe, pa su na gubitku i potrošači, ali i država, koja, prema nekim izračunima ekonomista, propušta „ubrati“ milijunske iznose poreza.

Iako kupci kažu drugačije, u najvećem maloprodajnom lancu – Konzumu, tvrde da vraćaju ostatak novca.

Druge su velike trgovine odbile odgovoriti, uz napomenu da pričati o tome nije u skladu s njihovom poslovnom politikom.

Reporterka Al Jazeere Ivana Brkić Tomljenović javlja kako su cijene svih artikala koje je kupila u jednom trgovačkom lancu izražene posljednjom brojkom devet, no ne sjeća se kad je posljednji put dobila povrat najsitnijih kovanica od jedne ili dvije lipe.

U Hrvatskoj je u optjecaju kovani novac od jedne lipe do pet kuna, a prigodno se pušta i kovanica od 25 kuna.

Govoreći u konkretnim brojkama, ukupno je 125,7 milijuna kovanica od jedne lipe, a 84 milijuna od dvije lipe, pa zajedno čine 11,4 posto ukupne količine kovanica u Hrvatskoj.

Kovanice od lipe i dvije više ne izrađuju

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) nisu otkrili koliko ih stoji kovanje „sitniša“, ali su potvrdili da jednu i dvije lipe više uopće ne izrađuju.

„Budući da nismo dobivali zahtjeve za dostavu dodatnih količina, ocijenjeno je da navedene zadovoljavaju potrebe optjecaja. Godine 2009. obustavljena je daljnja izrada apoena od jedne i dvije lipe. To je poznato i poslovnim bankama, te Financijskoj agenciji, kojima je preporučeno da se maksimalno koriste postojeće količine, a da klijentima sugeriraju prilagodbu gotovinskog poslovanja opisanim okolnostima“, odgovoreno je iz HNB-a.

U Udruzi Potrošač nezadovoljni su što država sve promatra skrštenih ruku.

„To je nedopustivo stjecanje dobiti i utjecanje na potrošača glede cijena. Financijska politika i HNB to ne bi smjele dopustiti“, upozorava Jadranka Kolarević iz Potrošača.

Poslovanje trgovačkih lanaca u nadležnosti je Državnog inspektorata, no i oni su Al Jazeeri uskratili odgovore na konkretnu temu.

Tek je stiglo tumačenje zakona, prema kojem ne bi smjelo biti zakidanja kupaca.

Očito je da ne bi smjelo biti ni zakidanja državnog proračuna, što se ipak, prema mišljenju stručnjaka, već godinama događa.

Izvor: Al Jazeera