Hrvatska je postala članica Europske unije. Kakve posljedice donosi ulazak Hrvatske u EU za portal Pravda.ru govori Ana Filimonova, znanstvena suradnica Centra za proučavanje suvremene balkanske krize.
Bez obzira na optimistična očekivanja jednog dijela hrvatske političke elite, Hrvatsku u Europskoj uniji ne očekuje tako vedra budućnost kako se to moglo očekivati. Postoje nesretni primjeri država Istočne Europe (Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Poljska) koji su od 2004. ušli u EU. Na njihovom primjeru vidimo jednu te istu tužnu sliku. Kod tih zemalja karakteristični su moćni degradacijski procesi u društvenom i ekonomskom području. Osnovni pokazatelji kvalitete života (razina vanjskog duga, nezaposlenost, životni vijek, odljev stanovništva) padaju i zasad se taj proces ne zaustavlja. Čak se ne može naslutiti ni njegova stagnacija.
U Hrvatskoj su se ti isti procesi primjećivali i prije ulaska u EU. Ogromni rast vanjskog duga premašuje 40 mlrd. dolara, to je katastrofalna brojka za tako malenu državu. Mađarska ima dug od 50 mlrd. dolara, to je brojka koja se ne da usporediti s nacionalnim budžetom.
Vrlo je visoka nezaposlenost. U Hrvatskoj iznosi oko 20%, no među mladima ta brojka je naprosto zastrašujuća – 50%. Ove zime napravljena je sociološka anketa u kojoj se pokazalo da bi samo 7% hrvatske mladeži željelo ostati u Hrvatskoj. 93% je spremno napustiti svoju domovinu i otići u Austriju, Italiju, Njemačku, SAD, Kanadu.
Potpuno uništenje bankarskog nacionalnog sustava. Sva su nacionalna financijska središta okupirana od strane austrijskih i talijanskih banaka, a sad nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju u potpunosti će izgubiti svoj nacionalni financijski sustav.
Loša je situacija u proizvodnji, u tom sustavu događa se ista stvar: Njemačka kupuje proizvođačke linije, one postaju njemačkom proizvodnjom a sav prihod se izvozi iz Hrvatske. Hrvatska proizvodnja se zatvara. Država živi na račun turizma.
U Njemačkoj se jasno vidi tendencija nezadovoljstva s tim što je Hrvatska ušla u EU. Djelomično se čuju tvrdnje da je to još jedna država u kojoj će propadati njihove milijarde.
Tko je bolje prošao: Europska unija ili Hrvatska?
U proteklih mjesec dana, otkad je Hrvatska postala nova članica Europske unije, u ruskim medijima su se pojavljivali mnogobrojni komentari ruskih stručnjaka o pozitivnim i negativnim stranama ulaska Hrvatske u EU.
Hrvatska je na granici ekonomske recesije koja se s poteškoćom zaustavlja. Vlada se oštro kritizira, mnogi je smatraju za jednu od najnetalentiranijih vlada u proteklih 20 godina, budući da slijepo ispunjava sve zahtjeve europske, briselske birokracije. Sve to dovodi do zaključka da se pred Hrvatskom nazire grčko-ciparski scenarij. Morat će napraviti velike strukturne reforme zbog kojih će dobiti udarac po nacionalnoj društvenoj i ekonomskoj strukturi. Recimo, nedavno je vlada Hrvatske donijela odluku da će se plaćati poziv hitne pomoći koji neće koštati manje od 200 eura. Argumentiraju time da postoji jako puno lažnih poziva. No u plaćanje se računa korištenje opreme za reanimaciju, odnosno ako se ona upotrebljava, to znači da poziv nije bio lažan. Taj primjer lijepo prikazuje stanje hrvatske medicine.
Tijekom ove godine u Hrvatskoj su bili veliki društveni prosvjedi. Ljudi postaju svjesni da ulazak u Europsku uniju neće riješiti ekonomske probleme, samo će pogoršati socijalne prilike u državi“.
Je li Hrvatska imala neki drugi put osim ulaza u EU?
„Sve balkanske države ovako razmišljaju: što da radimo, mi geografski pripadamo Europi, oko nas je samo Europska unija i države NATO-a. Kako država može biti jača, ako će se podčinjavati institucijama Europske unije i euroatlantskim integracijama, ispunjavati njihove zahtjeve te još više slabjeti i uništavati vlastitu nacionalnu državnost? Danas Europa nije više ono što je bila šezdesetih i sedamdesetih godina, za vrijeme njezinog procvata kad je gospodarila određena društvena ravnopravnost i pravednost.
Pogledajte što se dogodilo s Bugarskom nakon ulaska u EU. Stanovništvo se tijekom zadnjih 10 godina katastrofalno smanjilo. Državu nazivaju zemljom europskih penzionera koji iznajmljuju svoju imovinu u Europi, kupuju jeftine stanove u Bugarskoj i žive tamo od te razlike. Slični procesi se primjećuju i u Mađarskoj. Osim toga, Mađari trenutno jako prosvjeduju, pokušavaju obnoviti nacionalnu ekonomiju.
Hrvate je uvijek karakterizirao zdravi pragmatizam. Upravo je zbog toga za hrvatsku elitu jasno da u ovim uvjetima primjeri istočnoeuropskih država govore o jako mračnoj perspektivi. I zasad takva ista budućnost očekuje Hrvatsku.“
Ana Filimonova je znanstvena suradnica Centra za proučavanje suvremene balkanske krize Ruske akademije znanosti.
Ruski tekst na Pravda.ru
Izvor: Ruski vjesnik
Bez obzira na optimistična očekivanja jednog dijela hrvatske političke elite, Hrvatsku u Europskoj uniji ne očekuje tako vedra budućnost kako se to moglo očekivati. Postoje nesretni primjeri država Istočne Europe (Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Poljska) koji su od 2004. ušli u EU. Na njihovom primjeru vidimo jednu te istu tužnu sliku. Kod tih zemalja karakteristični su moćni degradacijski procesi u društvenom i ekonomskom području. Osnovni pokazatelji kvalitete života (razina vanjskog duga, nezaposlenost, životni vijek, odljev stanovništva) padaju i zasad se taj proces ne zaustavlja. Čak se ne može naslutiti ni njegova stagnacija.
U Hrvatskoj su se ti isti procesi primjećivali i prije ulaska u EU. Ogromni rast vanjskog duga premašuje 40 mlrd. dolara, to je katastrofalna brojka za tako malenu državu. Mađarska ima dug od 50 mlrd. dolara, to je brojka koja se ne da usporediti s nacionalnim budžetom.
Vrlo je visoka nezaposlenost. U Hrvatskoj iznosi oko 20%, no među mladima ta brojka je naprosto zastrašujuća – 50%. Ove zime napravljena je sociološka anketa u kojoj se pokazalo da bi samo 7% hrvatske mladeži željelo ostati u Hrvatskoj. 93% je spremno napustiti svoju domovinu i otići u Austriju, Italiju, Njemačku, SAD, Kanadu.
Potpuno uništenje bankarskog nacionalnog sustava. Sva su nacionalna financijska središta okupirana od strane austrijskih i talijanskih banaka, a sad nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju u potpunosti će izgubiti svoj nacionalni financijski sustav.
Loša je situacija u proizvodnji, u tom sustavu događa se ista stvar: Njemačka kupuje proizvođačke linije, one postaju njemačkom proizvodnjom a sav prihod se izvozi iz Hrvatske. Hrvatska proizvodnja se zatvara. Država živi na račun turizma.
U Njemačkoj se jasno vidi tendencija nezadovoljstva s tim što je Hrvatska ušla u EU. Djelomično se čuju tvrdnje da je to još jedna država u kojoj će propadati njihove milijarde.
Tko je bolje prošao: Europska unija ili Hrvatska?
U proteklih mjesec dana, otkad je Hrvatska postala nova članica Europske unije, u ruskim medijima su se pojavljivali mnogobrojni komentari ruskih stručnjaka o pozitivnim i negativnim stranama ulaska Hrvatske u EU.
Hrvatska je na granici ekonomske recesije koja se s poteškoćom zaustavlja. Vlada se oštro kritizira, mnogi je smatraju za jednu od najnetalentiranijih vlada u proteklih 20 godina, budući da slijepo ispunjava sve zahtjeve europske, briselske birokracije. Sve to dovodi do zaključka da se pred Hrvatskom nazire grčko-ciparski scenarij. Morat će napraviti velike strukturne reforme zbog kojih će dobiti udarac po nacionalnoj društvenoj i ekonomskoj strukturi. Recimo, nedavno je vlada Hrvatske donijela odluku da će se plaćati poziv hitne pomoći koji neće koštati manje od 200 eura. Argumentiraju time da postoji jako puno lažnih poziva. No u plaćanje se računa korištenje opreme za reanimaciju, odnosno ako se ona upotrebljava, to znači da poziv nije bio lažan. Taj primjer lijepo prikazuje stanje hrvatske medicine.
Tijekom ove godine u Hrvatskoj su bili veliki društveni prosvjedi. Ljudi postaju svjesni da ulazak u Europsku uniju neće riješiti ekonomske probleme, samo će pogoršati socijalne prilike u državi“.
Je li Hrvatska imala neki drugi put osim ulaza u EU?
„Sve balkanske države ovako razmišljaju: što da radimo, mi geografski pripadamo Europi, oko nas je samo Europska unija i države NATO-a. Kako država može biti jača, ako će se podčinjavati institucijama Europske unije i euroatlantskim integracijama, ispunjavati njihove zahtjeve te još više slabjeti i uništavati vlastitu nacionalnu državnost? Danas Europa nije više ono što je bila šezdesetih i sedamdesetih godina, za vrijeme njezinog procvata kad je gospodarila određena društvena ravnopravnost i pravednost.
Pogledajte što se dogodilo s Bugarskom nakon ulaska u EU. Stanovništvo se tijekom zadnjih 10 godina katastrofalno smanjilo. Državu nazivaju zemljom europskih penzionera koji iznajmljuju svoju imovinu u Europi, kupuju jeftine stanove u Bugarskoj i žive tamo od te razlike. Slični procesi se primjećuju i u Mađarskoj. Osim toga, Mađari trenutno jako prosvjeduju, pokušavaju obnoviti nacionalnu ekonomiju.
Hrvate je uvijek karakterizirao zdravi pragmatizam. Upravo je zbog toga za hrvatsku elitu jasno da u ovim uvjetima primjeri istočnoeuropskih država govore o jako mračnoj perspektivi. I zasad takva ista budućnost očekuje Hrvatsku.“
Ana Filimonova je znanstvena suradnica Centra za proučavanje suvremene balkanske krize Ruske akademije znanosti.
Ruski tekst na Pravda.ru
Izvor: Ruski vjesnik
