FOTO: Human Rights Watch
Organizacija Human Rights Watch optužila je ukrajinsku vojsku da se prilikom napada na položaje pobunjenika ranije ovog mjeseca koristila zabranjenim kasetnim bombama.
Iz grupacije tvrde kako posjeduju jake dokaze da su takve bombe korištene i za vrijeme napada na područje grada Donjetska.
U svom izvješću, HRW tvrdi da je korištenje kasetnih bombi u Donetsku poprilično rašireno.
"I dok se sa sigurnošću ne može ustvrditi odgovornost za mnoge napade, dokazi upućuju na to da su ukrajinske snage sigurnosti odgovorne za većinu napada na području Donjetska", otkriveno je u izvješću.
"Šokira kad vidite koliko je raširena uporaba zabranjenog oružja na području istočne Ukrajine", rekao je Mark Hiznay, senior za istraživanje oružja pri HRW-u.
Uz položaje raketa koje prenose kasetna punjenja, a za koje je očigledno da su došle iz smjera ukrajinskih položaja, pojavili su se i svjedoci koji potvrđuju da su promatrali lansiranje raketa prema gradu Donjetsku u vrijeme kada je zabilježeno da je grad pogođen takvim oružjem, navodi se u izvještaju.
U dvanaest slučajeva dokumentiranih od strane HRW-a, kasetnim bombama ubijeno je najmanje 6 civila, a ranjeni su deseci. Pravi broj stradalih od takvih naprava vjerojatno je i mnogo veći jer nisu istraženi svi slučajevi u kojima se navodno koristilo naoružanje tog tipa, kažu iz HRW-a.U nekim slučajevima smrt se nije mogla pripisati djelovanju kasetnih bombi jer su stradali istovremeno pogođeni sa više vrsta eksplozivnih naprava.
HRW je identificirao korištenje kasetnih bombi po jedinstvenom uzorku koji nastaje prilikom detonacije, po ostacima pronađenima na mjestima udara, kao i po ostacima raketa koje prenose takvo oružje.
Istraživači HRW-a promotrili su i fotografirali ostatke sveukupno 22 rakete koje su u sebi prije lansiranja sadržavale ukupno 912 manjih eksplozivnih naprava. Ukupan broj takvih raketa korišten za vrijeme ukrajinskog sukoba ne može se ustvrditi, piše u izvještaju.
U izvještaju se savjetuje Ukrajini da trenutačno prestane s uporabom takvog oružja, te da istraži i kazni odgovorne za započinjanje takvih napada. Također, savjetuje joj se da se ubuduće pridržava potpisanog sporazuma, stoji u izvještaju HRW-a.
Iako ne postoje uvjerljivi dokazi, neki od njih upućuju na to da su i anti-vladine snage također pribjegle korištenju oružja takvog tipa. HRW je pozvao i Rusiju da se trenutno obveže kako se neće upustiti u kršenje sporazuma o zabrani uporabe kasetnog oružja.
"Lansiranje kasetnih bombi na naseljena područja krajnje je neodgovorno, a oni odgovorni za to trebali bi biti kažnjeni. Najbolji potez koje bi ukrajinske vlasti mogle poduzeti po tom pitanju jest držati se obećanja da neće koristiti takvo naoružanje", rekao je Hiznay.
U odgovoru na izvještaj ukrajinski glasnogovornik za antiterorističke operacije, Vladyslav Seleznyiov opisao je optužbe kao "krajnju besmislicu".
"Mi se ne koristimo zabranjenim oružjem, niti bombardiramo naseljena područja jer to ugrožava živote stanovnika", rekao je Seleznyiov, za agenciju AFP.
Ukrajina se nije priključila globalnom sporazumu kojim se zabranjuje korištenje kasetnih bombi sve do 2008. godine. Među potpisnicama sporazuma nalaze se 144 zemlje koje su na to pristale prvenstveno zbog opasnosti koju takvo oružje predstavlja za civile. Naime većina od bombi koje se razlete nad širim područjem ne aktivira se prilikom pada na tlo pa ostanu skrivene, tiho prijeteći generacijama koje dolaze.
