[caption id="attachment_54313" align="alignleft" width="460"] Jedan od slavonskobrodskih punktova nalazi se na uglu Trga "Ivane Brlić Mažuranić" i Ulice Petra Krešimira IV[/caption]

Od subote (11. listopada) svi se građani mogu izjasniti o pitanje monetizacije autocesta kao hrvatskom strateškom i vitalnom pitanje, pa tako i građani Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije. Dakle, započelo je prikupljanje potpisa na javnim mjestima, a trajat će do 25. listopada. Potpisi se prikupljaju kako bi se raspisao referendum za izmjenu Zakona o cestama kojim se propisuje da su izgrađene javne ceste strateški interes Republike Hrvatske i da ih je zabranjeno davati u koncesiju za javne usluge.

Hrvatski laburisti – Stranka rada Ogranak Slavonski Brod poziva građane da se odazovu Inicijativi Ne damo naše autoceste! i da daju svoj potpis.

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenulo je sedam organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), pet sindikalnih središnjica (NHS, HURS, MHS, SSSH, URSH) te dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta). Ovih četrnaest organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge i građani) iz svih krajeva Hrvatske.
"Argumenti protiv koncesije

To nije čudno. Naime, Hrvatska u svojoj povijesti nikada nije dala tako vrijednu imovinu privatnom koncesionaru. Autoceste su jedan od najvažnijih razvojnih projekata koji se financirao desetljećima javnim novcem. Organizatori apeliraju na građane da spriječe koncesiju sljedećim argumentima:

1. Poklonit ćemo zaradu od 80 milijardi kuna privatnom koncesionaru

Koncesionar će u ovih četrdeset godina zaraditi na autocestama oko 80 milijardi kuna. Za taj isti novac možemo izgraditi 300 bolnica, 2.000 škola ili 4.000 vrtića.

2. Koncesija neće riješiti problem duga za autoceste

Od koncesionara bismo dobili oko tri milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga za autoceste, a odrekli bismo se prihoda od cestarina, tj. mogućnosti da dug vraćamo.

3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit

Država će garantirati koncesionaru količinu prometa na autocestama i ako ga ne bude dovoljno – morat ćemo koncesionaru pokriti razliku u prihodima.
4. Imat ćemo veće cijene cestarina

Koncesije autocesta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama uzrokovale su povećanje cijena cestarina, a to dokazuju i veće cestarine dionica koje su u Hrvatskoj već pod koncesijom u odnosu na one koje nisu.

5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu

Koncesionari zbog troškova održavanja autocesta podižu cijene cestarina za kamione, zbog čega kamioni prelaze na lokalne ceste. Više kamiona na lokalnim cestama znači i više pretjecanja, a time i više prometnih nesreća.

6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja

Određivanjem cijene cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti.

7. Nije istina da ne postoje druga rješenja!

Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročne dobiti daje se imovina koja dugoročno stvara zaradu. Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je npr. izdavanje obveznica. Nije pristupila ni reprogramiranju duga, a kamoli ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala zarada od naših autocesta!

40 godina ih gradili, a sada ih se poklanja na 40 godina"