MOST nezavisnih lista na parlamentarne izbore izašao je, i na njima osvojio 19 mandata, predstavljajući se kao reformistička opcija, stranka koju ne zanimaju fotelje, već samo i isključivo stvarne društvene promjene. No, dojam je da su pritom u program u kojem bi konkretne reforme trebale biti predložene uložili minimalnu količinu truda.

Na njihovoj internetskoj stranici se tako, pod zajedničkom egidom Nacionalni projekti, mogu pronaći sljedeće natuknice: Promet, Ekologija, Prehrambena neovisnost, Energetika, Bolje pravosuđe, Promjena izbornog zakonodavstva, Rad i obrazovanje, Fiskalna odgovornost, Porezno rasterećenje i Racionalna javna uprava. Svaka od ovih natuknica sastoji se od kratkog opisa, u kojem se uglavnom tek problematizira postojeće stanje, bez nuđenja konkretnih rješenja.

Pod natuknicom Promet tako možemo doznati da se MOST zalaže za “uvođenje vinjeta na autocestama, te za bolju prometnu infrastrukturu u turističkim središtima”. Na planu Ekologije obećavaju se podizanje svijesti kroz ekološko obrazovanje “već od vrtića, te primjena ekoloških standarda na svim područjima”. Pod natuknicom Prehrambene neovisnosti MOST najavljuje zalaganje za “veliki zaokret u hrvatskoj poljoprivredi”. Pod naslovom Energetika stoji najava da će MOST težiti “što većoj energetskoj neovisnosti te planskom i ciljanom povećanju udjela obnovljivih izvora energije”. Pod natuknicom “Bolje pravosuđe” poručuju da kao najveće probleme vide “sudske postupke koji predugo traju (sporost sudova), neujednačenu sudsku praksa, neuravnoteženu opterećenost sudaca”. Promjena izbornog zakonodavstva bi, prema MOST-u, značila “oš liberalniji model preferencijalnog glasovanja, uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja”. Pod natuknicom Fiskalna odgovornost, MOST poručuje da se Zakon o fiskalnoj odgovornosti mora “stvarno i sustavno provoditi”, te da svi koji raspolažu državnim novcem moraju “potvrditi da je u radu osigurano zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava”. Pod Poreznim rasterećenjem MOST podrazumijeva stimulacije i olakšice za poduzetnike, između ostalog i kroz “učinkovitije radno zakonodavstvo usmjereno prema suvremenoj mobilnosti i dinamici poslovnih potreba”. Racionalna javna uprava za MOST znači “smanjenje broja saborskih zastupnika, izmjene izbornog zakonodavstva, smanjenje broja teritorijalnih jedinica, reformu lokalne samouprave ne samo u odnosu na broj lokalnih jedinica, nego prvenstveno na način njihove organizacije i međusobne operativne povezanosti u određenim poslovima i ulogama koje nadilaze posebno jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika, prijelaz dijela dužnosnika u volonterske službe, smanjenje broja državnih agencija, optimizaciju radnih procesa i uklanjanje administrativnih barijera i nepotrebnih ‘poslova’…”.

Nešto detaljnije razrađena je tek natuknica Rad i obrazovanje, u kojoj MOST poručuje da je potrebno “povezati institucije srednjoškolskog i visokog obrazovanja s poduzetnicima, a smanjiti jaz između ponude i potražnje na tržištu rada među deficitarnim i prezasićenim djelatnostima”. Nabrajaju i što će sve napraviti da bi to postigli:

– Odgojnu i obrazovnu politiku uskladiti s razvojnom politikom društva, tržišta i struke.
– Omogućiti kvalitetno obrazovanje dostupno svima te nastaviti politiku besplatnoga obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Priskrbiti olakšice za boravak djece u predškolskim ustanovama za roditelje s minimalnim primanjima.
– Podržati kurikularnu reformu osnovnoga i srednjega obrazovanja koja omogućuje da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno povežu u jednu međusobno povezanu cjelinu u cilju poboljšanja kvalitete odgoja i obrazovanja.
– Predškolski odgoj i obrazovanje usmjeriti na poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih područja djetetove osobnosti: tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i duhovnoga, primjereno djetetovim razvojnim mogućnostima.
– Omogućiti u osnovnim školama učenje dva strana jezika i informatike od prvoga razreda što će utjecati na kvalitetu ishoda obrazovanja i zadovoljavanje kriterija koje postavlja tržište rada.
– U svim osnovnim školama omogućiti provođenje dopunske nastave iz svih predmeta bez potrebe zapošljavanja novih djelatnika jer će se omogućiti učiteljima i nastavnicima plaćeni prekovremeni rad. Na taj način roditelji neće morati plaćati dodatne sate individualnoga rada (instrukcije).
– Organizirati provedbu državnoga ispita na kraju osnovnoškolskoga obrazovanja iz predmeta koji su važni za upise u viši stupanj obrazovanja. Na taj način bi se podigla kvaliteta znanja, smanjila hiperprodukcija odličnih učenika i smanjio stres kod djece, roditelja i učitelja.
– Pri upisu u srednje škole uskladiti upisne kvote s potrebama tržišta rada.
– U strukovnim školama smanjiti općeobrazovne sadržaje i tako otvoriti prostor za veći fond sati provedenih u praktičnom radu.
– U gimnazijske programe uvesti obvezne i izborne predmete što će otvoriti mogućnost učenicima da se kvalitetnije pripremaju za ispite državne mature (višoj ili nižoj razini) te nastavak školovanja na fakultetima.
– Iz državnoga proračuna osigurati sredstva za poboljšanje materijalnih uvjeta rada u svim školama.
– Poticati organizaciju i provedbu nastave suvremenim sredstvima i metodama.
– Zaštititi učitelje i nastavnike od sve češćih napada učenika i roditelja karakterizirajući te napade kao napad na službenu osobu.
– Zaštititi učitelje i nastavnike od neosnovanih anonimnih prijava nadležnim službama tako da sve prijave moraju biti argumentirane i potpisane što će smanjiti izlazak službenih osoba na teren i smanjiti troškove koje plaćaju porezni obveznici.
– Smanjiti administrativne poslove učitelja i nastavnika koji nisu nužni za kvalitetno izvođenje nastave.
– Omogućiti učiteljima i nastavnicima stručno usavršavanje.

PowerPoint umjesto programa


Pod naslovom MOST nezavisnih lista predstavio izborni program nalazi se PowerPoint prezentacija na 25 slajdova, a u kojoj se kao glavni ciljevi MOST-a navode: rast BDP-a iznad 4 posto godišnje, visoka zaposlenost (povećanje ukupne zaposlenosti), resuverenizacija monetarnog sustava i aktivna uloga HNB-a, poništiti CHF valutnu klauzulu i onemogućiti korištenje bilo koje valutne klauzule u domaćim transakcijama, smanjenje javnog duga, urediti javne financije, javna poduzeća i upravljanje javnim dugom, trgovačku ekonomiju transformirati dominantno u proizvodnu, te dugoročno uravnoteženje prihoda koje gospodarstvo može producirati i ukupnih rashoda svih javnih servisa (proračun).

Reforma javne uprave tako bi uključivala “optimizaciju troškova, povećanje učinkovitosti, mjerljivost rada i formiranje sustava stimulacije i napredovanja u državnoj upravi, redukciju dijela državnih agencija”. Reforma financijskog sustava za MOST znači da “HNB mora postati prava centralna banka”, te da se treba promijeniti omjer kreditnih plasmana na način da se “od sadašnjeg omjera plasmana kredita Proizvodnja : Potrošnja, koji iznosi 1 : 1,4 u korist kredita za potrošnju treba omjer korigirati minimalno u omjer 3 : 1 u korist kreditiranja poduzetništva i proizvodnje”. Reforma lokalne i regionalne samouprave za MOST znači “regionalizaciju i racionalizaciju sustava općina”. Reforma pravosuđa sadržavala bi “depolitizaciju pravosuđa, povećanje efikasnosti i učinkovitosti, reformu kaznenih i prekršajnih odredbi”. Reforma poreznog sustava koju priželjkuje MOST sadrži “porezno rasterećenje poduzetništva, pojednostavljenje poreznih propisa, porezni nadzor prvenstveno savjetodavan, a tek kod ponovljenih slučajeva i sankcijski”.

Obećanja bez konkretnih reformi


Mjere koje MOST predlaže u svom programu uglavnom su sasvim opće i nedefinirane. Primjerice, u dijelu koji se odnosi na poslovne uvjete obećavaju da će maksimalno pojednostavniti zakone i propise u poslovnom segmentu, te da će formirati poslovne uvjete koji će razvijati proizvodnju, a ne uvoz. Obećavaju jednostavniju, efikasniju i fleksibilniju radnu regulativu i kreiranje tržišno konkurentnih uvjeta u kojima će inspekcije služiti zaštiti kvalitete i uvjeta rada, a ne kao način punjenja proračuna sankcijama na račun poduzetništva.

Jedna od stvari koje MOST obećava je i ekspanzivna monetarna politika, za koju tvrde da će rezultirati nižim kamatnim stopama, većom likvidnosti, povećanjem kreditiranja, investicija, potrošnje, konkurentnosti izvoza i BDP-a. Proveli bi to snižavanjem poreznih stopa i većim ulaganjem države u kapitalne projekte s novčanim tokom. Ne objašnjavaju, međutim, koje bi poreze rezali, niti za koliko, a nije razjašnjeno ni odakle bi trebala doći sredstva za veća državna ulaganja u kapitalne projekte, s obzirom da bi manji porezi značili i manje proračunske prihode.

MOST najavljuje da će građane rasteretiti povećanjem neoporezivog dijela dohotka, što bi trebalo utjecati na osobnu potrošnju. U programu MOST-a stoji da će se “iznosi povećanja utvrditi nakon uvida u ukupno stanje državnih financija”. Što se tiče državne potrošnje, cilj im je optimizirati troškove javne uprave, pokrenuti kapitalne investicije koje povećavaju proizvodnju, zaposlenosti BDP, uvesti projektne obveznice za infrastrukturne projekte, te pokrenuti Fond za poticanje inovacija i novih tehnologija. Nikakve detalje o rokovima i načinima provedbe ovih reformi MOST u svom programu ne daje.

Rast investicija će, tvrdi MOST, ostvariti značajnim snižavanjem kamatnih stopa, a poručuju i da HNB mora bankama osigurati izvore sredstava koje bi one trebale prenositi na poduzeća i građane. Najavljuju da poljoprivredi treba 18 milijardi kuna investicija, te da bi se jedan novi radnih može zaposliti na svakih 14 hektara, što pruža potencijal za 55 tisuća novih radnih mjesta.

MOST bi tako poticao izravni plasman poljoprivrednih proizvoda krajnjim kupcima, a organizirali bi i otkup i skladištenje 20 posto domaće proizvodnje hrane po unaprijed poznatoj cijeni. Zabranili bi korištenje glifosata jer su ti herbicidi, kako kažu, “izravno vezani uz sadnju genetski modificiranih sjemena”. Davali bi poticaje za izgradnju hladnjača za voće, povrće i meso, a obećavaju i učinkovitiji nadzor nad trgovačkim lancima, što uključuje i nadzor nad dampinškim cijenama.

Također, MOST želi osigurati Agrobanku i Agroosiguranje “kao neprofitne i etične institucije usmjerene na revitalizaciju poljoprivrede i života na selu”. Agrobanka bi to činila odobravanjem dugoročnih kredita na rok od 10 do 40 godina. PDV za domaće proizvode bi smanjili na 10 posto, a za ekološku proizvodnju na 5 posto. Obećavaju i da će se o svakoj inicijativi za upravljanje prirodnim resursima Hrvatske morati odlučivati na referendumu.

Privatizirati, rezati poreze, ukidati parafiskalne namete…


U energetici se najavljuje “puni otklon od ugljikovodika” i poticanje obnovljivih izvora energije. Obećavaju gradnje manjih hidroelektrana po čitavoj Hrvatskoj, kao i nedefiniranu reformu “ekološki zasnovanog” sustava gospodarenja otpadom. Kao rješenja za problem mirovinskog sustava u MOST-u nabrajaju tri točke: povećanje stope zaposlenosti i rast plaća, premještaj osiguranika iz drugog u prvi stup i reformiranje drugog mirovinskog stupa na način da bude na dragovoljnoj bazi.

Osim manjih poreznih stopa, MOST najavljuje i ukidanje svih parafiskalnih nameta, jednostavniji sustav poreznih olakšica, plaćanje PDV-a po naplati, pojednostavljenje poreznog sustava, jednakost velikih i malih pred poreznim institucijama, te promjena funkcije poreznog nadzora za kojeg kažu da mora biti prvenstveno edukativan i savjetodavan, a sankcijski samo u slučaju zanemarivanja upozorenja i ponavljanja prekršaja.

Najavljuju da će se šefovi javnih firmi birati putem javnih natječaja, a da će im plaće i bonusi biti vezani uz ostvarene rezultate. Tvrde da se zdravstveni sustav i javna uprava mogu restrukturirati uz značajne uštede, ali ne navode na koji način. Traže osnivanje “business intelligencea” (seta nadzornih alata) za javna poduzeća kako bi se sustav dodatno štitio od korupcije i poticao novu etiku. Obećavaju i da će povezati sve državne agencije i institute gdje je to moguće.

Iz MOST-a tvrde da je “Hrvatska zemlja mrtvih kapitala”, te da se boljim upravljanjem i prodajom dijela državne imovine javni dug može smanjiti za oko 25 posto. Što bi točno prodavali i što znači bolje upravljanje, u programu MOST-a nije definirano.

Poduzetnicima će MOST, kako tvrde, pomoći poticanjem srednjeg i malog poduzetništva, jednostavnijom administracijom, poreznim rasterećenjem, smanjenjem parafiskalnih nameta (na drugom mjestu u programu najavljuju ukidanje parafiskalnih nameta op.a.), te većom učinkovitosti javne uprave pri izdavanju potrebnih dokumenata.

Za lokalnu samoupravu jasan plan, za pravosuđe samo šuplja obećanja


Kada je u pitanju reforma lokalne samouprave, MOST traži da načelnici i vijećnici u malim općinama rade volonterski, te da se smanji broj dužnosnika ukidanjem zamjenika načelnika i gradonačelnika, čime bi se, kako tvrde, broj izabranih dužnosnika smanjio za više od 600. Žele da gradovi obavljaju administrativne poslove za okolne općine, te da se smanji broj općina spajanjem s gradovima i pripajanjem neodrživih i održivih općina. Obećavaju i da će započeti proces smanjenja broja županija i regionalizacije RH.

U javnom sektoru obećavaju strateški plan reformi, s jasnim kriterijima za smanjenje broja agencija. Obećavaju da će čitav javni sektor funkcionirati po principu izvrsnosti, odnosno da će plaće zaposlenika ovisiti o rezultatu, te da će smanjiti broj zaposlenih po političkoj liniji. Tvrde da će poticati seljenje s jednog na radnog mjesta unutar javnog sektora, držati se transparentnosti i fiskalne odgovornosti, te dovesti profesionalne menadžere u javna poduzeća.

U pravosuđu, kojeg su identificirali kao jedan od ključnih sektora koje treba reformirati, MOST obećava pojednostavljivanje sudskih postupaka, strukturno ojačavanje stručnosti i neovisnosti pravosuđa, modernizaciju pravosuđa, omogućavanje sudovima i DORH-u učinkovit progon počinitelja kaznenih djela, zemljišnoknjižnu reformu i smanjenje troškova ovrha. Kako bi točno te reforme trebale izgledati se, naravno, ne navodi.

faktograf