U svom pozdravnom govoru u Kninu osvrnite se na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vrijeme i nakon ‘Oluje’. Takvim istupom postupit ćete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena, navodi se u otvorenom pismu koje je Inicijativa mladih za ljudska prava uputila predsjedniku Milanoviću
Povodom nadolazećeg obilježavanja 25. godišnjice akcije ‘Oluja’, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske obratila se otvorenim pismom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
‘Predsjedniče Milanoviću,
uskoro slijedi 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja. U ovom našem obraćanju, između ostalog, upućujemo Vas da se u svom pozdravnom govoru osvrnete i na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vrijeme i nakon VRO Oluja. Takvim istupom postupit ćete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena te javnosti predstaviti cjeloviti prikaz događanja za vrijeme i nakon VRO Oluja, ne ističući samo njene pozitivne strane, nego i negativnu koja se odnosi na počinjene zločine za koje do danas ne postoji sudski epilog.
Isto tako, u nastavku ćemo Vam ukazati na izazove s kojima se Hrvatska još nosi u pogledu neostvarenih mehanizama tranzicijske pravde, a na koja Vi svojim djelovanjem možete aktivno utjecati kao predsjednik države.
Iako je vojnom operacijom Oluja teritorij Republici Hrvatskoj reintegriran, hrvatski građani koji su prisilno iseljeni, mahom se nisu vratili te zbog toga reintegracija u svojoj potpunosti do danas nije ostvarena. Važno je da govorite o tome te da ne zaboravite da je jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj počiva hrvatski Ustav nacionalna ravnopravnost.
Isticali ste u predizbornoj kampanji važnost poštivanja ljudskih prava, zajedništva te međusobnog poštovanja, nadamo se da nećete odustati od tih obećanja i u tijeku svog mandata.
Od svih zemalja sljednica SFRJ, uz Sloveniju, samo je Hrvatska članica Europske unije. Taj ostvareni politički cilj iskoristite da Hrvatska bude uzor susjedima kako ulagati u vrijednosti na kojima počiva Europska unija, prije svega u viši standard ljudskih prava te vladavinu prava. Pokrenite osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Neka Hrvatska bude zemlja koja će u regiji, Europi i svijetu biti prepoznata po uspješnoj izgradnji mira, a ne po inzistiranju na relativizaciji ratnih zločina i zločinaca.
Uložite materijalna sredstva i osobno sudjelujte u komemoracijama te obilježavanjima neobilježenih mjesta stradanja i masovnih kršenja ljudskih prava. Činite to u suradnji s predstavnicima žrtava i uz njihovu prisutnost. Civilne žrtve rata ne razlikuju se po etničkoj pripadnosti, nego po tome jesu li im prava koja im pripadaju priznata i ostvarena ili nisu.
Zalažite se da se slave obljetnice sporazuma temeljem kojih se ostvarila mirna reintegracija te doprinesite da se ne zaborave mirovni aktivisti i aktivistkinje, bitno je da smo kao narod ponosni na hrabrost onih koji su gradili i pokušavali čuvati mir. Ne zaboravite da je mirotvorstvo naša ustavna vrednota.
Govor mržnje i zločini motivirani mržnjom u kojima se poziva na nasilje nad Srbima i Srpkinjama više nisu iznimka u našoj svakodnevici, već pravilo koje ukazuje na rastuću netrpeljivost. Posljedice su to i mitologizirane uloge Republike Hrvatske u ratovima devedesetih. U svojim javnim istupima ističite da se krivnja za zločine utvrđuje individualno. Ukazujte da ne postoji kolektivna odgovornost naroda za počinjenje zločina, ali da kao društvo moramo ulagati u izlječenje kolektivne traume nastale od teških posljedica rata. Moći ćete takav doprinos učiniti na bilateralnim i multilateralnim susretima sa predstavnicima susjednih država na kojima je važno da jasno i nedvosmisleno govorite o važnosti pomirenja za ostvarenje bolje budućnosti za sve ljude koji žive na ovim prostorima.
Doprinesite izmijeni dominantnog nacionalističkog narativa o zbivanjima devedesetih te utječite na razvoj zajedničkog narativa u kojem su u fokusu žrtve. Povijest nas je naučila da priznanje, a ne poricanje, relativizacija i kompenzacija, doprinosi ozdravljenju postkonfliktnog društva.
Oduzmite odlikovanja Republike Hrvatske osuđenicima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i nacionalnim sudovima. Na taj način nećete samo vratiti ugled onima koji su ta odlikovanja svojim ponašanjem i poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava zaslužili, nego ćete i pokazati da ste svjesni i suočeni s činjenicom da ratni zločini koji su počinjeni od strane pripadnika Hrvatske vojske i oružanih formacija nisu političke konstrukcije tužitelja, a onda i sudskih vijeća MKSJ-a, nego surova realnost hrvatske povijesti.
Nemojte ostaviti suočavanje s prošlošću devedesetih na skrb zagovaračkoj sposobnosti nekoliko nevladinih organizacija, nego iskoristite povijesnu ulogu, dužnost i odgovornost koju imate te se za zločine počinjene u ime Republike Hrvatske, ispričajte.
Nadamo se da ćete uložiti napore za doprinos ostvarenju ovog što smo naveli kako ne biste i Vi bili jedan od državnih dužnosnika koji nije prepoznao važnost ili nije uložio potrebnu energiju za promjenu dominantne nacionalističke naracije o ratovima devedesetih. Budite odlučni ne ostaviti budućim generacijama u naslijeđe da se suočavaju s posljedicama kukavičluka onih čija je dužnost bila i jest ovu državu voditi ka miru, a ne ka sukobima.’
Povodom nadolazećeg obilježavanja 25. godišnjice akcije ‘Oluja’, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske obratila se otvorenim pismom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
‘Predsjedniče Milanoviću,
uskoro slijedi 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja. U ovom našem obraćanju, između ostalog, upućujemo Vas da se u svom pozdravnom govoru osvrnete i na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vrijeme i nakon VRO Oluja. Takvim istupom postupit ćete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena te javnosti predstaviti cjeloviti prikaz događanja za vrijeme i nakon VRO Oluja, ne ističući samo njene pozitivne strane, nego i negativnu koja se odnosi na počinjene zločine za koje do danas ne postoji sudski epilog.
Isto tako, u nastavku ćemo Vam ukazati na izazove s kojima se Hrvatska još nosi u pogledu neostvarenih mehanizama tranzicijske pravde, a na koja Vi svojim djelovanjem možete aktivno utjecati kao predsjednik države.
Iako je vojnom operacijom Oluja teritorij Republici Hrvatskoj reintegriran, hrvatski građani koji su prisilno iseljeni, mahom se nisu vratili te zbog toga reintegracija u svojoj potpunosti do danas nije ostvarena. Važno je da govorite o tome te da ne zaboravite da je jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj počiva hrvatski Ustav nacionalna ravnopravnost.
Isticali ste u predizbornoj kampanji važnost poštivanja ljudskih prava, zajedništva te međusobnog poštovanja, nadamo se da nećete odustati od tih obećanja i u tijeku svog mandata.
Od svih zemalja sljednica SFRJ, uz Sloveniju, samo je Hrvatska članica Europske unije. Taj ostvareni politički cilj iskoristite da Hrvatska bude uzor susjedima kako ulagati u vrijednosti na kojima počiva Europska unija, prije svega u viši standard ljudskih prava te vladavinu prava. Pokrenite osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Neka Hrvatska bude zemlja koja će u regiji, Europi i svijetu biti prepoznata po uspješnoj izgradnji mira, a ne po inzistiranju na relativizaciji ratnih zločina i zločinaca.
Uložite materijalna sredstva i osobno sudjelujte u komemoracijama te obilježavanjima neobilježenih mjesta stradanja i masovnih kršenja ljudskih prava. Činite to u suradnji s predstavnicima žrtava i uz njihovu prisutnost. Civilne žrtve rata ne razlikuju se po etničkoj pripadnosti, nego po tome jesu li im prava koja im pripadaju priznata i ostvarena ili nisu.
Zalažite se da se slave obljetnice sporazuma temeljem kojih se ostvarila mirna reintegracija te doprinesite da se ne zaborave mirovni aktivisti i aktivistkinje, bitno je da smo kao narod ponosni na hrabrost onih koji su gradili i pokušavali čuvati mir. Ne zaboravite da je mirotvorstvo naša ustavna vrednota.
Govor mržnje i zločini motivirani mržnjom u kojima se poziva na nasilje nad Srbima i Srpkinjama više nisu iznimka u našoj svakodnevici, već pravilo koje ukazuje na rastuću netrpeljivost. Posljedice su to i mitologizirane uloge Republike Hrvatske u ratovima devedesetih. U svojim javnim istupima ističite da se krivnja za zločine utvrđuje individualno. Ukazujte da ne postoji kolektivna odgovornost naroda za počinjenje zločina, ali da kao društvo moramo ulagati u izlječenje kolektivne traume nastale od teških posljedica rata. Moći ćete takav doprinos učiniti na bilateralnim i multilateralnim susretima sa predstavnicima susjednih država na kojima je važno da jasno i nedvosmisleno govorite o važnosti pomirenja za ostvarenje bolje budućnosti za sve ljude koji žive na ovim prostorima.
Doprinesite izmijeni dominantnog nacionalističkog narativa o zbivanjima devedesetih te utječite na razvoj zajedničkog narativa u kojem su u fokusu žrtve. Povijest nas je naučila da priznanje, a ne poricanje, relativizacija i kompenzacija, doprinosi ozdravljenju postkonfliktnog društva.
Oduzmite odlikovanja Republike Hrvatske osuđenicima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i nacionalnim sudovima. Na taj način nećete samo vratiti ugled onima koji su ta odlikovanja svojim ponašanjem i poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava zaslužili, nego ćete i pokazati da ste svjesni i suočeni s činjenicom da ratni zločini koji su počinjeni od strane pripadnika Hrvatske vojske i oružanih formacija nisu političke konstrukcije tužitelja, a onda i sudskih vijeća MKSJ-a, nego surova realnost hrvatske povijesti.
Nemojte ostaviti suočavanje s prošlošću devedesetih na skrb zagovaračkoj sposobnosti nekoliko nevladinih organizacija, nego iskoristite povijesnu ulogu, dužnost i odgovornost koju imate te se za zločine počinjene u ime Republike Hrvatske, ispričajte.
Nadamo se da ćete uložiti napore za doprinos ostvarenju ovog što smo naveli kako ne biste i Vi bili jedan od državnih dužnosnika koji nije prepoznao važnost ili nije uložio potrebnu energiju za promjenu dominantne nacionalističke naracije o ratovima devedesetih. Budite odlučni ne ostaviti budućim generacijama u naslijeđe da se suočavaju s posljedicama kukavičluka onih čija je dužnost bila i jest ovu državu voditi ka miru, a ne ka sukobima.’
