Ljubo Jurčić, professor na Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva, Foto: Saša Zinaja







U ekskluzivnom razgovoru ekonomski stručnjak i professor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić nam je otkrio što zamjera aktualnoj Vladi I kakvo je njegovo stajalište o nacionalnoj ekonomskoj politici. 

U kojoj je fazi osnivanje vaše nove stranke?


Održali smo nekoliko krugova razgovora, dogovorili se o ciljevima i principima političkog djelovanja. Na prošlom sastanku  prihvatili smo nacrt  Načela djelovanja, dogovorili smo ime stranke i datum osnivačke skupštine za 5. travnja 2014. godine.

Bilo je govora da će ime biti Napredna Hrvatska?


To je bio jedan od prijedloga. Naime, inicijativa za osnivanja stranke došla je od ljudi, prijatelja, iz različitih dijelova Hrvatske: Dalmacije, Istre, Slavonije, Like, Zagorja, Zagreba s kojima sam proteklih godina sudjelovao u različitim društvenim i političkim akcijama. Od njih su došli prijedlozi da se okupimo u nacionalnu stranku oko mog programa i pod mojim vodstvom. Svatko od njih imao je i prijedlog za ime stranke. Proteklih mjesec dana porazgovarali smo oko različitih prijedloga i na kraju je prihvaćeno ime NOVI VAL – stranka razvoja, ili skraćeno NOVI VAL.

Koje su glavne točke na kojima ćete zasnivati svoje djelovanje?


Glavne točke su izgradnja hrvatskog gospodarstva i izgradnja suvremene hrvatske države. U Načelima, odnosno programu, prvo definiramo hrvatsku situaciju kao duboku društvenu krizu, koja se ne može riješiti pojedinačnim potezima ili mjerama, nego sustavnim pristupom. Pored toga, razlikujemo uzroke i posljedice krize i koncentriramo se na rješavanje uzroka, a ne posljedica. Primjerice, deficiti i javni dug su posljedica, a ne uzrok krize, zato rješenje krize nije u području deficita i javnog duga nego u padajućoj domaćoj proizvodnji, smanjenju zaposlenosti i izvoza te smanjenju domaće potrošnje.

Politika smanjenja deficita i rezanje potrošnje samo gura Hrvatsku u još dublju krizu. Naravno, ni "nerazumna" potrošnja nije rješenje. Rješenje je u povećanju proizvodnje, zaposlenosti, investicija i izvoza.  Međutim, do toga neće doći ako se ne povećava potražnja, odnosno potrošnja. Jedino povećanje potrošnje i izvoza može oživjeti proizvodnju, povećati zaposlenost i plaće, a time porezne prihode i smanjiti deficite, privatne i javne dugove.

Izvoz se u kratkom roku ne može povećati, tako da nam preostaje put preko povećanja domaće potrošnje. Bit ove politike je da to povećanje potrošnje u najvećoj mjeri završi u domaćoj proizvodnji. Jasno je da će povećanje domaće potrošnje povećati i uvoz i vanjski dug. Zbog toga, uz politiku povećanja domaće potrošnje treba imati jasnu i aktivnu politiku povećanja izvoza kojim bi se kompenzirao povećani uvoz.

Mi smo se opredijelili za tržišno gospodarstvo. Tržište je samo "forma", a cijene su mehanizam preko kojeg tržište funkcionira. "Cijena je kralj" u tržišnom gospodarstvu, a mi smo u najvećoj mjeri blokirali funkcioniranje cjenovnog mehanizma i učinili domaću proizvodnju nekonkuretnom. Drugi dio našeg programa je izgradnja nacionalnog identiteta, povratak samopuzdanja i samopoštovanja hrvatskih građana i izgradnja suvremene nacionalne države prema standardima Europske unije koja će svojim sustavom omogućiti razvoj hrvatskog društva i dizanje standarda hrvatskih građana na razinu koju zaslužuju i koja im pripada. Taj standard bi trebao biti dvostruko veći nego što je danas.

Tko su ljudi na koje računate? Tko su vam najbliži suradnici?


Moji najbliži suradnici su moji politički istomišljenici, ljudi koji uglavnom nisu poznati široj javnosti, ali koji su u svojim poslovima uspjeli izvan i bez politike. Mnogi od njih već sudjeluju u tijelima lokalnih vlasti. Od objave da idemo prema osnivanju stranke svakodnevno se javlja sve više ljudi, tako da će ova godina biti posvećena, osim osnivanju i organizaciji stranke,  i kadrovskom strukturiranju te organizaciji članova u različite savjete kroz koje će se pripremati za obavljanje različitih poslova u vođenju države.

Kako ocjenjujete rad Vlade kad je u pitanju gospodarstvo i ekonomija? U čemu se najviše griješi?


Više od 80 posto sadržaja rada vlada razvijenih zemalja i onih koji se razvijaju je gospodarstvo. Osnovni ciljevi tih vlada je kako zaštititi i povećati domaću proizvodnju, zaposlenost, nacionalni dohodak i bogatstvo. Smanjivanje deficita i javnih dugova čekaju bolja vremena, to jest, kad se gospodarstvo i zaposlenost stabilizira na zadovoljavajućoj razini.  Nažalost, kod hrvatske vlade se ne vidi da išta na tome rade, ne 80 posto, nego niti jedan posto.

Hrvatsko gospodarstvo je prepušteno slučaju, kao brod na uzburkanom moru bez motora i kormila. Ali nije to od jučer, nije samo od ove Vlade. To traje već dvadesetak godina. Hrvatsko gospodarstvo je počelo propadati kad je politika prekinula vezu s ekonomskom strukom i znanošću. Sa svakom vladom, i još gore, sa svakim ministrom politika i Hrvatska počinju ispočetka.

Kao da do sada ništa nije postajalo i kao da ništa nije funkcioniralo, unatoč tome što se u Hrvatskoj nekako živi, ne od jučer, nekako se radi, ne od jučer, nešto postoji, ne od jučer. Umjesto da se vidi što je dobro i da se to potakne, a što je loše da se rješava i što se može još učiniti da bude bolje,  da se to napravi.. Ne! Prije nas ništa nije valjalo, mi ćemo za deset godina izgraditi bolji život! A Hrvatskoj ne treba deset godina, nego sposobna Vlada i dvije godine.

U kakvom ste odnosu s premijerom? Kontaktirate li?


Ne kontaktiramo. Nekoliko smo se puta sreli na nekim skupovima.

Nedavno ste se vratili s poslovnog foruma u Srbiji. O čemu se raspravljalo na Kopaoniku i kakvi su zaključci?


Oni ovaj forum nazivaju srpski Davos i to je njihov najveći ekonomko-politički skup. Bilo je nazočno oko petstotinjak ljudi. Dođu predsjednik i članovi vlade, guverner, veleposlanici, veliki broj znanstvenika, a najveći je broj privrednika. Ove godine skup je bio dijelom u sjeni parlamentarnih izbora u Srbiji. Tema skupa je bila: "Promenimo Srbiju u Evropi koja se menja". Ja već desetak godina predajem na tom skupu na početnom, plenarnom dijelu. Ove godine sam predavao o prilikama i izazovima članstva u Europskoj uniji i o prvim hrvatskim iskustvima.

Izvor: business