Prije gotovo tri godine, u prvoj polovici 2017. agencija Ipsos, u suradnji s Državnim zavodom za statistiku, provela je za Hrvatsku narodnu banku Anketu o financijama i potrošnji kućanstava. Kućanstva su istraživana u koordinaciji sa Europskom središnjom bankom, čijim je posredovanjem među zemljama Europske unije harmoniziran i upitnik.
Uz sociodemografske karakteristike kućanstava, prikupljeni su podatci o dohotcima, tzv realnoj (mahom materijalnoj) i financijskoj imovini i obavezama, koji omogućavaju analizu imovine i imovinske nejednakosti među kućanstvima, za što dosadašnji izvori podataka nisu bili dovoljno kvalitetni. Na Anketu je odgovorilo 1357 kućanstava (33 posto od bruto uzorka od više od 4000 kućanstava), a podatci koji su njome prikupljeni odnose se na 2016. godinu.
Dramatična nejednakost u Hrvatskoj
Hrvatska je narodna banka dakle objavila itekako neočekivan podatak, da Gini koeficijent nejednakosti u raspodjeli dohotka kućanstava u Hrvatskoj, prema AFPK iznosi čak 0.5. Nalaz nije neočekivan samo zbog toga što odudara od dosadašnjih izračuna prema kojima je Gini koeficijent nejednakosti dohodaka kućanstava u Hrvatskoj oko 0.3, nego i zbog toga što Hrvatsku, umjesto među zemlje s umjerenom nejednakošću smiješta među zemlje s vrlo visokom nejednakošću, piše Željko Ivanković u svom članku za portal Ideje.hr.
Povod razgovora s glavnim urednikom portala Ideje.hr Željkom Ivankovićem je bila upravo navedena anketa Hrvatske narodne banke koja je pokazala da je nejednakost u Hrvatskoj izrazito visoka.
"Ovo je anketa koju je Hrvatska narodna banka provela u suradnji sa Državnim zavodom za statistiku i agencijom IPSOS. Anketa je provedena 2017. godine kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, u suradnji s Ruropskom centalnom bankom koja to radi u određenim razdobljima", pojasnio je Ivanković.
"U ovoj anketi izbila je dramatična nejednakost u Hrvatskoj. To je anketa o imovini kućanstava - o nekretninama, financijskoj imovini, strojevima, itd.", kazao je Ivanković i dodao kako navedena anketa u potpunosti odskače od dosadašnjih istraživanja i analiza nejednakosti u Hrvatskoj te kako je dobro da se ovaj podatak pojavio jer će se tako skrenuti pažnja na ovaj problem u Hrvatskoj.
Ivanković je identificirao nekoliko elementara zašto se u Hrvatskoj toliko ne govori o nejednakosti, primjerice, to se povezuje sa socijalizmom, tvrdi se kako u Hrvatskoj nejednakosti neka ili da nije važno pitanje nejednakosti, već siromaštva.
Također je istaknuo je nejednakost u državama u našem okruženju manja.
"Države u našem okruženju imaju manju nejednakost od nas: Slovenija, Slovačka, Češka, Austrija (nije tranzicijska zemlja, ali nam je susjed), Poljska. Neke od njih imaju značajno manju nejednakost od nas."
Istaknuo je i kako su ovi podaci - iako drastični - uklapaju u neke stvari.
"Međutim, drastični podatak o nejednakosti se uklapa u neke stvari. Prije nekoliko godina HNB je analizirajući stabilnost financijskog sustava ustanovio drastičnu nejednakost novca koji ljudi imaju. Dakle, manjina drži sav novac u Hrvatskoj."
Ljudi koji odlučuju ne osjećaju nejednakosti
Dodao je i kako treba govoriti o nejednakosti, ne samo siromaštvu. Raspodjela dohotka i sredstava je problem na koji treba obratiti pažnju.
"Ovi podaci upućuju na to da bi trebalo - kada govorimo o nejednakosti - početi pažnju posvećivati ne samo Gini koeficijentu, nego i određenim segmentima raspodjele. Pitanje siromaštva u Hrvatskoj je važno. Siromaštvo je uvijek bilo jako visoko."
Istaknuo je i kako vladajuća manjina ne osjeća, ne živi nejednakosti.
"Ako u medijima, društvu imate jednu bogatu manjinu - ona faraonski, carski predstavlja obrazac ponašanja i drugi to onda žele.
Za svako društvo neizostavni element analize je promatranje nejednakosti ne samo u agregatnom broju, već kroz raspodjelu, pvoezujući to s političkom moći stilovima života, vrijednostima u društvu, moralom određenog društva. Ne može se voditi dobra politka - ni socijalna, ni ekonomska, ni regionalna, ni obrazovna - ako ne vodite računa o nejednakosti", kazao je Ivanković.
Zaključno je još rekao kako oni koji odlučuju ne osjećaju nejednakosti.
"Ljudi koji odlučuju ne osjećaju nejednakosti. Naša klasa boljestojećih je u socijalizmu i dobrom dijelu tranzicije potjecala iz te akadmske klase. Ona ne vidi raspodjele."
N1
