Brisanje ljudi iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima dvije osnovne posljedice, poučio nas je jedan HZZ-ov savjetnik. Prva je poboljšanje statistike o nezaposlenima - ti ljudi nestaju na šest mjeseci s crne liste nezaposlenih i Vlada izgleda dobro, čak i ako se broj zaposlenih značajno ne povećava. Drugi je puno konkretniji, ima opipljiv utjecaj na živote ljudi, a to je da ostaju bez prava na socijalnu naknadu. Zanimljivo, niti HZZ ni Ministarstvo socijalne politike i mladih ne prikuplja podatke koliko je osoba ove godine prestalo primati socijalnu pomoć nakon što je izbrisano iz evidencije HZZ-a iz razloga koji ne uključuju zapošljavanje.



Među razlozima za brisanje od ove godine je i, podsjetimo, neprijavljivanje u roku od 28 dana na HZZ, što se pokazalo vrlo učinkovitim statističkim alatom, zbog čiste psihologije. To je, prema sumnjama našeg sugovornika iz HZZ-a, dovelo do ukidanja nekih od socijalnih naknada nezaposlenim osobama koje nisu pronašle posao. A među te naknade spadaju i pomoć za uzdržavanje, odnosno zajamčena minimalna naknada.

KVAKA 28: Kako srezati nezaposlenost bez zapošljavanja? Vlada zna!

MINISTRE BAUK, HVALITE SE KOLIKO HOĆETE: Hrvatska probila novi, jezivi prag po pitanju zapošljavanja

Najprije nam je HZZ odgovorio kako ne raspolaže podatkom o broju osoba koje su ostale bez pomoći zbog brisanja sa Zavoda bez da su se zaposlile, jer je tu nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih. Zavod nas je uputio na mjesečne statistike ministarstva, koje vodi pregled o broju nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje. Iz tih izvještaja vidljivo je tek kretanje broja primatelja socijalnih naknada, ali ne i razlozi zašto gube pravo na iste. Kada smo o tome upitali ministarstvo nadležno za socijalu, ustvrdili su da ni sami o tome ne vode računa "s obzirom da su sve radno sposobne osobe koje su brisane iz evidencije HZZ izgubile pravo na primanje navedene pomoći". Drugim riječima, svode ih na isto, bez obzira jesu li se zaposlili ili su se propustili prijaviti na HZZ u roku od 28 dana.

Upitali smo zato Ministarstvo socijalne politike i mladih bilježe li rast broja osoba koje zbog brisanja iz te evidencije gube prava na pomoć u odnosu na isti period prošle godine, osobito ako govorimo o travnju i svibnju 2013. te 2014. godine, kada počinju prva brisanja zbog "kvake 28".

Statistika ne prepoznaje razlike

"Ministarstvo ne raspolaže navedenim podatkom, s obzirom da su razlozi za prestanak korištenja dosadašnje pomoći za uzdržavanje raznoliki", navode nam u odgovoru. Među tim razlozima su, nastavljaju u ministarstvu, utvrđene zloporabe sustava na različite načine, nastupanje uvjeta zbog kojih se takvo pravo više ne može koristiti "uključujući i navedeno brisanje iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje". Ističu pritom da se zajamčena minimalna naknada u nekoliko bitnih segmenata razlikuje od dosadašnje pomoći za uzdržavanje te da nije riječ o istom pravu - drugačiji su uvjeti za priznavanje, drugačija visina i drugačiji uvjeti za prestanak/ukidanje. Također su moguće situacije daljnjeg nekorištenja (prestanka/ukidanja) prava zbog različitih, istovremeno prisutnih razloga, te zato "nije moguće brojčano iskazati vjerodostojnu usporedbu u traženom opsegu".



Kretanje broja obrisanih s liste nezaposlenih od 2011. godine do rujna 2014.  (Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ-a)

Lijepo je znati da su građani u sustavu socijalne skrbi samo brojevi, bez objašnjenja. No, vratimo se mjesečnim statističkim izvještajima Ministarstva. Slično kao i u slučaju HZZ-a, zbog reformi, dakako, došlo je do izmjena u načinu vođenja statistike Ministarstva socijalne politike o primateljima naknada. Tako smo izmjenom naziva parametara i vrste socijalne pomoći dobili podatke iz 2014. godine koji su jedva, ako su uopće usporedivi sa 2013. godinom.

23.500 ljudi ostalo bez prava na uzdržavanje

Ono što upada u oči, usporedimo li dvomjesečna izvješća iz travnja ove i prethodne godine, zasigurno je pad broja ljudi koji imaju pravo na pomoć za uzdržavanje. Krajem travnja 2013. godine centri za socijalnu skrb u Hrvatskoj bilježili su čak 23,5 tisuće ljudi više s tim pravom, nego godinu dana kasnije. Preciznije rečeno, u travnju 2013. godine 113.930 osoba u Hrvatskoj je bilo obuhvaćeno dotacijama na ime uzdržavanja, dok je 2014. godine taj broj pao na 90.383 osobe. Jesu li među ovim tisućama ljudi koji su izgubili pravo na potporu za uzdržavanje i tisuće izbrisanih s biroa zbog nepoštivanja roka od 28 dana za prijavu na Zavod? Teško je reći. Međutim, pretpostaviti da su se socijalne prilike toliko popravile za čak 20 posto primatelja ove vrste pomoći iz 2013. godine u Hrvatskoj ili da su se među primateljima pomoći nanizali toliki prevaranti, daleko je hrabrije nego ustvrditi da država iz socijalne jednadžbe ponekad miče i one kojima je tamo mjesto.

lupiga