Izvući ćemo se, ali treba izvući i pouke

Hrvatska je zadnjih tjedana rastegnuta do svojih krajnjih mogućnosti. Prvo korona koja već tjednima unosi kaos u normalno funkcioniranje društva, a jučer je cijelu situaciju dodatno zakucao potres u Zagrebu i okolici. Situacija je potpuno šizofrena. Vlasti već duže vrijeme mole, kume i prijete građanima da ostaju u svojim kućama i stanovima. I onda kada se činilo da su u tome konačno uspjeli, u nedjelju rano ujutro bili su prisiljeni, barem u Zagrebu i široj okolici, odjednom na njih apelirati da ih što prije napuste. I da se neko vrijeme zadrže na otvorenom. I da koliko je to moguće, poštuju razdaljinu od nekoliko metara, nužnu kako bi se onemogućio cov 19 da preskoči sa susjeda na susjeda. Ministar Vili Beroš jučerašnje će jutro pamtiti cijeli život.

Sreća u cijeloj ovoj nesreći jest u činjenici da je sustav zaštite od elementarnih nepogoda u punom zamahu. Hrvatska se već tjednima hrva s koronom, tako da su sve službe u punoj pripravnosti. Pa je zbrinjavanje potrebitih, onih koje je potres ostavio bez krova nad glavom, u nedjelju ujutro išlo kao po špagi. Nakon početnih poteškoća, cijeli sustav radi jako dobro. Hrvatska je definitivno među zemljama koja se solidno nosi s pandemijom. I štete od potresa, barem one neposredne i vidljive, bit će sanirane u relativno kratkom roku.

Za očekivati je da će kriza oko korone završiti za nekoliko mjeseci. Za nadati se i da je Zagreb raskrstio s jakim potresima za sljedećih 140 godina. Toliko je, naime, prošlo otkad ga je slična katastrofa zadnji put pogodila. Tada će se morati podvući crta i vidjeti kolika je šteta. I kako se što prije izvući iz, čini se, neizbježno recesije. I, naravno, pokušati izvući pouke iz cijele ove priče. A ona bi, otprilike, mogla biti da je hrvatski sustav zdravstva bio na visini zadatka. Čak vjerojatno i više od toga. I da ga, naravno uz nužne reforme, moramo zadržati kao jednu od naših najvećih nacionalnih blaga. Reforme da, privatizacija ni u ludilu. Što se tiče sustava nacionalne sigurnosti u vremenima elementarnih nepogoda i on će dobiti, to je sada više nego izvjesno, dobru ocjenu. Ali što će biti s gospodarstvom? Čista je ludost bila dopustiti da turizam nosi čak 20 posto BDP-a. Djelatnost toliko fragilna da je može ugroziti jedan pucanj u BiH ili nekakav čudan mikroorganizam. Na ostatku gospodarstva, kojem sustav već desetljećima podmeće klipove, bit će da zemlju izvuče iz recesije.

Ako se trend ne počne mijenjati u suprotnom smjeru, neka će nas sljedeća kriza – gospodarska, financijska, medicinska ili ona uzrokovana elementarnom nepogodom – definitivno dotući. Jer netko treba financirati taj zdravstveni sustav na kojem je teret borbe s ovom krizom, a koji ionako grca pod teretom dugova. Novac je potreban i za financiranje sustava civilne zaštite. Dovoljno je samo pogledati kako se s koronavirusom nosi Njemačka, a kako, nažalost, Italija. A talijanski liječnici nisu ništa manje stručni ili požrtvovni od svojih sjevernih kolega. Stvar je u nečemu drugom. Italija je loše reagirala i prilikom saniranja posljedica potresa koji je prije nekog vremena pogodio neke njene dijelove. A Talijani nisu ništa manje solidarni od bilo koga drugog.

Ovaj će put hrvatski zdravstveni sustav na kraju sigurno pobijediti koronu. Nema o tome nikakve dvojbe. Relativno skoro moći ćemo opet normalno živjeti. Isto vrijedi i za zagrebački potres. Zgrade u središtu Zagreba i u njegovoj okolici bit će obnovljene, a ljudi zbrinuti. Cijela je Hrvatska solidarna s pogođenima. Potres je čak doveo do primirja između BBB-a i Torcide. Ali oni koji ovu zemlju vode, moraju gledati nekoliko koraka dalje. Ako ove dvije krize dovedu do toga da se shvati da je nužno mijenjati način funkcioniranje cijele zemlje, posebno njenog gospodarstva, onda bi iz cijele ove nesreće moglo biti barem nečeg pozitivnog. Tim bi se brže i bolje sanirale posljedice ovih nepogoda, ali i ojačalo zemlju za buduće slične izazove.

novilist