Uz novinarku koja je u Dnevniku javne televizije izvještavala o skupljanju potpisa za raspisivanje referenduma o Srđu, vrtio se promotivni video investitora. Plaćeni jingleovi na Radio Dubrovniku kojima se poziva na potpisivanje peticije zabranjeni su da ne bi narušili "objektivnost". "Monstruozno je da se privatni interesi i javna televizija nalaze na istoj strani", komentira teoretičarka medija Katarina Peović Vuković.
"Drage sugrađanke i dragi sugrađani, za raspisivanje referenduma o projektu na Srđu potrebni su vaši potpisi. Potpis znači: 'Želim slobodno odlučivati o budućnosti moga grada'. Potpisi će se prikupljati na označenim štandovima u razdoblju od 1. do 15. veljače. Ponesite osobnu iskaznicu i OIB. Neka građani odluče". Ovo je tekst jinglea čije je emitiranje građanska inicijativa platila sustavu HRT-a, koji je upravi toliko sporan da su se odlučili na zabranu njegovog emitiranja.
Za cenzuru su se, tvrde, odlučili kako bi štitili objektivnost informiranja. HRT, naime, smatra kako je "javnost pravodobno i objektivno informirana kroz redovite informativne emisije".
Tako je središnji Dnevnik u petak informirao javnost kroz komentare urednika Zorana Šprajca koji je bioraznolikošću najbogatiji krš u svijetu nazvao "golim kamenjarom od kojeg nitko ništa nema", ustvrdio da se "vile neće vidjeti iz grada" što je tvrdnja investitora koju osporavaju stručna društva konzervatora i arhitekata, a iza novinarke koja je izvještavala iz Dubrovnika vrtio se promotivni spot investitora, pušten dakle i bez plaćanja u središnjoj informativnoj emisiji javne televizije.
"U pitanju je takozvana manipulacija na sitno, gdje oko gledatelja koji nije vičan prepoznavanju medijskih manipulacija neće primijetiti ništa sporno. Međutim, poruke koje su poslane izgledaju kao da je Dnevnik osmislio investitor projekta. Osim promotivnog filmića novinarka govori o 'ključnom' infrastrukturnom projektu. Zašto bi to bio ključni projekt i za koga je ključan osim za investitora koji želi zaraditi? Šprajc spominje i kako će projekt 'zaposliti svu građevinsku operativu u Dubrovniku'. Zaposlilo bi ih i da se krene u projekt rušenja zidina pa ne znači da je to dobra ideja. Praćenje ove teme je novinarski vrlo neprofesionalno i manipulativno izvedeno, a skriva se pod krinkom objektivnosti", komentirao je Dnevnik za H-Alter ugledni novinar Novog lista Ladislav Tomičić.
Prema Zakonu o HRT-u javna je radio-televizija dužna promicati demokratske vrednote kao i vrednote civilnog društva. HRT je dakle dužan promicati i pravo građana na referendum. Unatoč tome, iz HRT-a se pozivaju na taj zakon koji im ostavlja "mogućnost odbiti objavljivanje promidžbenih poruka zbog sadržaja koji je protivan programskim obvezama". Na podupit kojoj je to točno programskoj vrijednosti suprotan poziv građanima na referendum, nisu odgovorili kao ni na pitanje koje su dosada plaćene reklame odbili.
"Bit će zanimljivo objašnjenje Programskog vijeća zašto odbijaju plaćeni prostor, ako nije u pitanju ništa dvojbeno, a građani su emitiranje uredno platili. Ovaj potez podsjeća na situaciju kada nisu htjeli emitirati spot koji promiče toleranciju uoči gay parade 2008. godine", prisjetila se prof. dr. sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.
Iako je prema pisanju Tportala sam ravnatelj HRT-a Goran Radman prvi izjavio kako su "u kući razgovarali o tom zahtjevu i zaključili da ne mogu prihvatiti zahtjev da nevladina udruga zakupi komercijalne termine na javnom servisu'", iz Odjela za odnose s javnošću HRT-a odgovorili su nam kako je odluku o cenzuri donio vrh Hrvatskog radija. "Odluka v.d ravnatelja Hrvatskog radija Daria Špelića i vd. glavne urednice Biljane Romić je bila da se ta tema prati programski, a ne putem marketinga, odnosno plaćenih oglasa", tvrde u HRT-u. V.d. ravnatelja Radija Dubrovnika Hrvoje Španić potez je pak odbio komentirati uputivši nas na matičnu kuću.
Uklanjanje plaćene najave iz radijskog prostora, inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija smatraju "direktnim pokušajem sabotiranja kampanje za raspisivanje referenduma" te su podnijeli tužbu dubrovačkom sudu. "Argumentacija HRT-a sasvim je neuvjerljiva. Da uistinu žele informirati javnost i otvoriti građanima javni prostor, puštali bi jingleove bez naplate", ističe Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.
Dr.sc. Katarina Peović Vuković s Filozofskog fakulteta u Rijeci, autorica knjige Mediji i kultura, Ideologija medija nakon decentralizacije, ocjenjuje "monstruoznim da se privatni interesi i javno dobro (javna televizija) nalaze na istoj strani, u korist medijske blokade".
"Odgovor HRT-a je kombinacija autizma i amnezije. S jedne strane se pojavljuje neko fabricirano pravilo prema kojem bi javni interes zapravo trebao biti u boljoj poziciji od zastupljenosti u plaćenom dijelu programa, a s druge upravo ta ekskluzija ne dozvoljava emitiranje jinglea. Teško je vjerovati da neko pravilo, unutarnji akt HRT-a postoji, jer kako bi on glasio? 'Zabranjujemo da se brinemo o javnom dobru ako nas netko ne zatraži da to činimo besplatno'", komentirala je skandalozni potez HRT-a.
U HRT-u smatraju da je javni interes zadovoljen time što su predstavnike građanske inicijative pozvali u nekoliko emisija na sučeljavanje s investitorima i gradonačelnikom Dubrovnika koji zagovara projekt. Međutim, u zabranjenom jingleu se uopće ne radi o izboru "za" ili "protiv" golfa, već o referendumu na kojem bi građani imali pravo odlučiti o tome. Dubrovački Organizacijski odbor za referendum ističe kako su se prikupljanju potpisa odazvali u velikom broju kako pobornici, tako i protivnici ovog projekta. Peticiju su potpisali i sam gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je upravo na obećanju o referendumu dobio vlast, većina njegovih političkih protivnika, cijeli niz uglednih građana i građanki, pa čak i biskup Mate Uzinić.
"Ovo pokazuje koliki kaos vlada na HRT-u. Prvo dolaze informacije da je problem naručitelj kao neprofitna organizacija, a zatim kao problem ističu programski sadržaj. Emisije koje se sada nude građanskoj inicijativi uopće nisu kompenzacija za to da se ljudima ponavlja informacija gdje bi mogli potpisati peticiju. Marketing HRT-a nema jasna i javna pravila. Što da sutra neka građanska inicijativa u Slavonskom brodu pokuša platiti oglas? Bi li jednako postupili? Ovo je svakako pitanje za Programsko vijeće i ravnatelja", komentirala je Nives Miošić iz GONG-a koja dodaje da je u osnovi najveći problem staromodni Zakon o referendumu iz 1996. godine koji uopće ne regulira ulogu medija.
Iz SDP-a su prije osvajanja vlasti podržavali referendum o Srđu. Na naše pitanje o diskriminaciji u marketinškom prostoru javne televizije, iz Vlade su odgovorili kako na "autonomnu odluku vodstva HRT-a nemaju niti smiju imati ikakav utjecaj". Nijedna dosadašnja vlast nije imala interesa promovirati i omogućavati pravo građana na referendum, te je Zakon o referendumu tako i napisan da ga čini teško ostvarivim. Unatoč tome, dubrovačka inicijativa za referendum je tome sve bliže. Podsjećamo, ukoliko uspije, dubrovački referendum bit će prvi koji je raspisan inicijativom građana i tek drugi uopće nakon osamostaljenja. Jedan jedini dosad održan referendum u više od dva desetljeća ticao se ulaska u EU. Čak i pri ulasku u NATO građani su prevareni i zakinuti za pravo odlučivanja na referendumu.
"Besmisleno bi bilo navoditi sve slučajeve u kojima su na HRT-u objavljivani oglasi protiv obiteljskog nasilja, za zaštitu šuma, protiv pušenja, itd. jer s aspekta javnog dobra, sasvim je svejedno jesu li ti oglasi plaćeni ili ne. S aspekta neke šire logike, zanimljivo je što sve u doba reklamokracije može platiti svoje prikazivanje, i kakve su posljedice tih promocija, kao i kakve bismo sve komisije mogli oformiti, a da zaštitimo, djecu, kreditno nesposobne, rasipne, pretile, itd. Istovremeno, čini se da oni koji misle investirati novce mogu ne samo platiti oglase, već i zaštititi se od sukoba u vlastitoj areni. Javnom dobru - emisije od posebnog značaja, privatnom interesu - prime time", komentirala je skandalozni potez HRT-a Peović Vuković.
Mediji su ovih dana otkrili kako Krešimir Macan, bivši p.r. projekta na Srđu, sada "prijateljski savjetuje Gorana Radmana u vezi interne komunikacije na HRT-u".
P.r. nekretninskog projekta na Srđu obavlja pak IM&C, agencija stručnjakinje koja je svojedobno također iskazivala interes za volonterski rad, Ankice Mamić.
Izvor: H-alter
"Drage sugrađanke i dragi sugrađani, za raspisivanje referenduma o projektu na Srđu potrebni su vaši potpisi. Potpis znači: 'Želim slobodno odlučivati o budućnosti moga grada'. Potpisi će se prikupljati na označenim štandovima u razdoblju od 1. do 15. veljače. Ponesite osobnu iskaznicu i OIB. Neka građani odluče". Ovo je tekst jinglea čije je emitiranje građanska inicijativa platila sustavu HRT-a, koji je upravi toliko sporan da su se odlučili na zabranu njegovog emitiranja.
Za cenzuru su se, tvrde, odlučili kako bi štitili objektivnost informiranja. HRT, naime, smatra kako je "javnost pravodobno i objektivno informirana kroz redovite informativne emisije".
Tako je središnji Dnevnik u petak informirao javnost kroz komentare urednika Zorana Šprajca koji je bioraznolikošću najbogatiji krš u svijetu nazvao "golim kamenjarom od kojeg nitko ništa nema", ustvrdio da se "vile neće vidjeti iz grada" što je tvrdnja investitora koju osporavaju stručna društva konzervatora i arhitekata, a iza novinarke koja je izvještavala iz Dubrovnika vrtio se promotivni spot investitora, pušten dakle i bez plaćanja u središnjoj informativnoj emisiji javne televizije.
"U pitanju je takozvana manipulacija na sitno, gdje oko gledatelja koji nije vičan prepoznavanju medijskih manipulacija neće primijetiti ništa sporno. Međutim, poruke koje su poslane izgledaju kao da je Dnevnik osmislio investitor projekta. Osim promotivnog filmića novinarka govori o 'ključnom' infrastrukturnom projektu. Zašto bi to bio ključni projekt i za koga je ključan osim za investitora koji želi zaraditi? Šprajc spominje i kako će projekt 'zaposliti svu građevinsku operativu u Dubrovniku'. Zaposlilo bi ih i da se krene u projekt rušenja zidina pa ne znači da je to dobra ideja. Praćenje ove teme je novinarski vrlo neprofesionalno i manipulativno izvedeno, a skriva se pod krinkom objektivnosti", komentirao je Dnevnik za H-Alter ugledni novinar Novog lista Ladislav Tomičić.
Prema Zakonu o HRT-u javna je radio-televizija dužna promicati demokratske vrednote kao i vrednote civilnog društva. HRT je dakle dužan promicati i pravo građana na referendum. Unatoč tome, iz HRT-a se pozivaju na taj zakon koji im ostavlja "mogućnost odbiti objavljivanje promidžbenih poruka zbog sadržaja koji je protivan programskim obvezama". Na podupit kojoj je to točno programskoj vrijednosti suprotan poziv građanima na referendum, nisu odgovorili kao ni na pitanje koje su dosada plaćene reklame odbili.
"Bit će zanimljivo objašnjenje Programskog vijeća zašto odbijaju plaćeni prostor, ako nije u pitanju ništa dvojbeno, a građani su emitiranje uredno platili. Ovaj potez podsjeća na situaciju kada nisu htjeli emitirati spot koji promiče toleranciju uoči gay parade 2008. godine", prisjetila se prof. dr. sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.
Iako je prema pisanju Tportala sam ravnatelj HRT-a Goran Radman prvi izjavio kako su "u kući razgovarali o tom zahtjevu i zaključili da ne mogu prihvatiti zahtjev da nevladina udruga zakupi komercijalne termine na javnom servisu'", iz Odjela za odnose s javnošću HRT-a odgovorili su nam kako je odluku o cenzuri donio vrh Hrvatskog radija. "Odluka v.d ravnatelja Hrvatskog radija Daria Špelića i vd. glavne urednice Biljane Romić je bila da se ta tema prati programski, a ne putem marketinga, odnosno plaćenih oglasa", tvrde u HRT-u. V.d. ravnatelja Radija Dubrovnika Hrvoje Španić potez je pak odbio komentirati uputivši nas na matičnu kuću.
Uklanjanje plaćene najave iz radijskog prostora, inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija smatraju "direktnim pokušajem sabotiranja kampanje za raspisivanje referenduma" te su podnijeli tužbu dubrovačkom sudu. "Argumentacija HRT-a sasvim je neuvjerljiva. Da uistinu žele informirati javnost i otvoriti građanima javni prostor, puštali bi jingleove bez naplate", ističe Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.
Dr.sc. Katarina Peović Vuković s Filozofskog fakulteta u Rijeci, autorica knjige Mediji i kultura, Ideologija medija nakon decentralizacije, ocjenjuje "monstruoznim da se privatni interesi i javno dobro (javna televizija) nalaze na istoj strani, u korist medijske blokade".
"Odgovor HRT-a je kombinacija autizma i amnezije. S jedne strane se pojavljuje neko fabricirano pravilo prema kojem bi javni interes zapravo trebao biti u boljoj poziciji od zastupljenosti u plaćenom dijelu programa, a s druge upravo ta ekskluzija ne dozvoljava emitiranje jinglea. Teško je vjerovati da neko pravilo, unutarnji akt HRT-a postoji, jer kako bi on glasio? 'Zabranjujemo da se brinemo o javnom dobru ako nas netko ne zatraži da to činimo besplatno'", komentirala je skandalozni potez HRT-a.
U HRT-u smatraju da je javni interes zadovoljen time što su predstavnike građanske inicijative pozvali u nekoliko emisija na sučeljavanje s investitorima i gradonačelnikom Dubrovnika koji zagovara projekt. Međutim, u zabranjenom jingleu se uopće ne radi o izboru "za" ili "protiv" golfa, već o referendumu na kojem bi građani imali pravo odlučiti o tome. Dubrovački Organizacijski odbor za referendum ističe kako su se prikupljanju potpisa odazvali u velikom broju kako pobornici, tako i protivnici ovog projekta. Peticiju su potpisali i sam gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je upravo na obećanju o referendumu dobio vlast, većina njegovih političkih protivnika, cijeli niz uglednih građana i građanki, pa čak i biskup Mate Uzinić.
"Ovo pokazuje koliki kaos vlada na HRT-u. Prvo dolaze informacije da je problem naručitelj kao neprofitna organizacija, a zatim kao problem ističu programski sadržaj. Emisije koje se sada nude građanskoj inicijativi uopće nisu kompenzacija za to da se ljudima ponavlja informacija gdje bi mogli potpisati peticiju. Marketing HRT-a nema jasna i javna pravila. Što da sutra neka građanska inicijativa u Slavonskom brodu pokuša platiti oglas? Bi li jednako postupili? Ovo je svakako pitanje za Programsko vijeće i ravnatelja", komentirala je Nives Miošić iz GONG-a koja dodaje da je u osnovi najveći problem staromodni Zakon o referendumu iz 1996. godine koji uopće ne regulira ulogu medija.
Iz SDP-a su prije osvajanja vlasti podržavali referendum o Srđu. Na naše pitanje o diskriminaciji u marketinškom prostoru javne televizije, iz Vlade su odgovorili kako na "autonomnu odluku vodstva HRT-a nemaju niti smiju imati ikakav utjecaj". Nijedna dosadašnja vlast nije imala interesa promovirati i omogućavati pravo građana na referendum, te je Zakon o referendumu tako i napisan da ga čini teško ostvarivim. Unatoč tome, dubrovačka inicijativa za referendum je tome sve bliže. Podsjećamo, ukoliko uspije, dubrovački referendum bit će prvi koji je raspisan inicijativom građana i tek drugi uopće nakon osamostaljenja. Jedan jedini dosad održan referendum u više od dva desetljeća ticao se ulaska u EU. Čak i pri ulasku u NATO građani su prevareni i zakinuti za pravo odlučivanja na referendumu.
"Besmisleno bi bilo navoditi sve slučajeve u kojima su na HRT-u objavljivani oglasi protiv obiteljskog nasilja, za zaštitu šuma, protiv pušenja, itd. jer s aspekta javnog dobra, sasvim je svejedno jesu li ti oglasi plaćeni ili ne. S aspekta neke šire logike, zanimljivo je što sve u doba reklamokracije može platiti svoje prikazivanje, i kakve su posljedice tih promocija, kao i kakve bismo sve komisije mogli oformiti, a da zaštitimo, djecu, kreditno nesposobne, rasipne, pretile, itd. Istovremeno, čini se da oni koji misle investirati novce mogu ne samo platiti oglase, već i zaštititi se od sukoba u vlastitoj areni. Javnom dobru - emisije od posebnog značaja, privatnom interesu - prime time", komentirala je skandalozni potez HRT-a Peović Vuković.
Mediji su ovih dana otkrili kako Krešimir Macan, bivši p.r. projekta na Srđu, sada "prijateljski savjetuje Gorana Radmana u vezi interne komunikacije na HRT-u".
P.r. nekretninskog projekta na Srđu obavlja pak IM&C, agencija stručnjakinje koja je svojedobno također iskazivala interes za volonterski rad, Ankice Mamić.
Izvor: H-alter
