Uz London i New York, Hong Kong je danas jedan od najvažnijih financijskih centara na svijetu. Sve do 1997. Hong Kong je bio pod britanskom kolonijalnom vlašću kada je vraćen Kini, no grad (populacija oko 7 milijuna stanovnika) je unutar Narodne Republike Kine zadržao znatnu autonomiju, tako da zapravo možemo govoriti o gradu-državi, a formula koja je na snazi se naziva "jedna država, dva sistema". Hong Kong je dio Kine, ali sistem na snazi je znatno drugačiji.Hong Kong kotira iznimno visoko na ljestvici ekonomske slobode i financijske konkurentnosti. Hong Kong ima BDP po glavi stanovnika među najvišim na svijetu, no u isto vrijeme ima najveću nejednakost primanja među razvijenim ekonomijama. Drugim riječima, Hong Kong je ideal kapitalističke ekonomije u eri dominacije financijskog kapitalizma.Peking je pri preuzimanju kontrole nad Hong Kongom 1997. pristao na znatnu autonomiju, no jasno je da želi pojačati svoj utjecaj. To jačanje utjecaja izaziva žestoku reakciju kod stanovnika. Već godinama u Hong Kongu se 1. srpnja održavaju masovne demonstracije - naime 1. srpnja 1997. je Hong Kong vraćen Kini.Jučerašnji dan nije bio iznimka - izvori prenose kako se okupilo preko 500,000 prosvjednika. No, ove godine otpor prema Pekingu još je i veći nego ranijih godina. Pro-demokratski prosvjednici imaju konkretne zahtjeve - traže od Pekinga mogućnost glasanja za gradskog lidera, vrhovnog načelnika, inzistirajući na tome da se na idućim izborima 2017. može kandidirati tko god želi, a ne da se izbori svedu na ljude probrane od strane Pekinga.
Nadalje, prošlog mjeseca je u Hong Kongu održan neslužbeni referendum u kojem je 800,000 ljudi glasalo za "punu demokraciju". Za Peking je ovo znatan izazov i teško da će udovoljiti zahtjevima prosvjednika.
No, prosvjednici - većinom studenti - poručuju kako su spremni i na konkretne poteze, uključujući i blokadu poslovnog centra ukoliko Kina ne odgovori na njihove zahtjeve. Većina se sinoć razišla do ponoći, no nekoliko tisuća ostalo je na ulicama kroz noć."Vlada Hong Konga je danas kontrolirana od strane kineske Vlade", rekao je jedan od prosvjednika, Daniel Cheng (24). Oko 500 prosvjednika je uhićeno. Neki su krenuli na policijske barikade, no veći sukobi su izbjegnuti. Neki su uzvikivali kako treba srušiti Kinesku Komunističku Partiju, drugi palili kopije dokumenata centralnih vlasti u Pekingu prema kojima se tvrdi da kontrola nad Hong Kongom pripada njima.
Sean Leonard, odvjetnik sa Sveučilišta u Hong Kongu, komentirao je: "Gotovo 800,000 ljudi glasalo je za demokraciju, pravu demokraciju, a ne demokraciju kakvu nudi Peking, danas će vjerojatno biti jedan od ključnih trenutaka u povijesti demokratskog pokreta u Hong Kongu".
Iz KPK stižu očekivane izjave - "Protivimo se radikalnim i ilegalnim aktivnostima pokrenutima od strane vrlo malog broja ljudi, jer svi imamo odgovornost braniti zakone koje stanovnici Hong Konga poštuju", rekao je šef kabineta u Hong Kongu, Zhang Xiaoming, prije jučer održanog prosvjeda. No, taj "vrlo mali broj ljudi" pretvorio se u pola milijuna na ulicama, a organizatori čak tvrde kako se radi o "konzervativnoj procjeni".
Masovne prosvjede zasigurno pomno promatraju i stanovnici susjednog Macaua, druge kineske specijalne administrativne zone uz Hong Kong, bivše portugalske kolonije koja je Kini vraćena 1999.
Tu je dakako i Tajvan, de-facto država koju Peking kao i većina zemalja svijeta smatra dijelom NR Kine. Istaknuti tajvanski aktivist, Chen Wei-ting, kojem je zabranjen dolazak u Hong Kong na jučerašnji prosvjed, poslao je video poruku u kojoj ističe: "Nema šanse da dođem u Hong Kong i budem s vama na ulici, ali naša srca su noćas s vama. Vjerujem kako će demokratski pokret Tajvana i Hong Konga procvjetati u bliskoj budućnosti".
Vrhovni načelnik Hong Konga, Leung Chun-ying, jučer je komentirao situaciju za vrijeme ceremonije podizanja kineske zastave povodom obljetnice vraćanja Hong Konga Kini - "Vlasti Hong Konga i ja raditi ćemo maksimalno da stvorimo konsenzus u društvu i zajedno idemo prema cilju glasanja za vrhovnog načelnika prema zakonu".
Peking će vjerojatno i popustiti u ovim zahtjevima, no pitanje je hoće li to biti dovoljno za stišavanje sve glasnijih anti-Peking sentimenata u Hong Kongu. Naime, prosvjednici tvrde kako se Peking sve više upliće u politički i građanski život Hong Konga. Pojedine prosvjedne organizacije prijete blokadom centra, lokacije u kojoj se nalaze sjedišta nekih od najvećih azijskih kompanija. Sinoć se ipak odustalo od te ideje ističući kako "nije povoljan trenutak".
VIDEO: reportaže i snimke masovnih prosvjeda u Hong Kongu 1.7.2014.
Nadalje, prošlog mjeseca je u Hong Kongu održan neslužbeni referendum u kojem je 800,000 ljudi glasalo za "punu demokraciju". Za Peking je ovo znatan izazov i teško da će udovoljiti zahtjevima prosvjednika.
No, prosvjednici - većinom studenti - poručuju kako su spremni i na konkretne poteze, uključujući i blokadu poslovnog centra ukoliko Kina ne odgovori na njihove zahtjeve. Većina se sinoć razišla do ponoći, no nekoliko tisuća ostalo je na ulicama kroz noć."Vlada Hong Konga je danas kontrolirana od strane kineske Vlade", rekao je jedan od prosvjednika, Daniel Cheng (24). Oko 500 prosvjednika je uhićeno. Neki su krenuli na policijske barikade, no veći sukobi su izbjegnuti. Neki su uzvikivali kako treba srušiti Kinesku Komunističku Partiju, drugi palili kopije dokumenata centralnih vlasti u Pekingu prema kojima se tvrdi da kontrola nad Hong Kongom pripada njima.
Sean Leonard, odvjetnik sa Sveučilišta u Hong Kongu, komentirao je: "Gotovo 800,000 ljudi glasalo je za demokraciju, pravu demokraciju, a ne demokraciju kakvu nudi Peking, danas će vjerojatno biti jedan od ključnih trenutaka u povijesti demokratskog pokreta u Hong Kongu".
Iz KPK stižu očekivane izjave - "Protivimo se radikalnim i ilegalnim aktivnostima pokrenutima od strane vrlo malog broja ljudi, jer svi imamo odgovornost braniti zakone koje stanovnici Hong Konga poštuju", rekao je šef kabineta u Hong Kongu, Zhang Xiaoming, prije jučer održanog prosvjeda. No, taj "vrlo mali broj ljudi" pretvorio se u pola milijuna na ulicama, a organizatori čak tvrde kako se radi o "konzervativnoj procjeni".
Masovne prosvjede zasigurno pomno promatraju i stanovnici susjednog Macaua, druge kineske specijalne administrativne zone uz Hong Kong, bivše portugalske kolonije koja je Kini vraćena 1999.
Tu je dakako i Tajvan, de-facto država koju Peking kao i većina zemalja svijeta smatra dijelom NR Kine. Istaknuti tajvanski aktivist, Chen Wei-ting, kojem je zabranjen dolazak u Hong Kong na jučerašnji prosvjed, poslao je video poruku u kojoj ističe: "Nema šanse da dođem u Hong Kong i budem s vama na ulici, ali naša srca su noćas s vama. Vjerujem kako će demokratski pokret Tajvana i Hong Konga procvjetati u bliskoj budućnosti".
Vrhovni načelnik Hong Konga, Leung Chun-ying, jučer je komentirao situaciju za vrijeme ceremonije podizanja kineske zastave povodom obljetnice vraćanja Hong Konga Kini - "Vlasti Hong Konga i ja raditi ćemo maksimalno da stvorimo konsenzus u društvu i zajedno idemo prema cilju glasanja za vrhovnog načelnika prema zakonu".
Peking će vjerojatno i popustiti u ovim zahtjevima, no pitanje je hoće li to biti dovoljno za stišavanje sve glasnijih anti-Peking sentimenata u Hong Kongu. Naime, prosvjednici tvrde kako se Peking sve više upliće u politički i građanski život Hong Konga. Pojedine prosvjedne organizacije prijete blokadom centra, lokacije u kojoj se nalaze sjedišta nekih od najvećih azijskih kompanija. Sinoć se ipak odustalo od te ideje ističući kako "nije povoljan trenutak".
VIDEO: reportaže i snimke masovnih prosvjeda u Hong Kongu 1.7.2014.
