Lova do krova

Ne kod nas. Mi to ne znamo. Mi se odreknemo zlatne koke, pa pristanemo na nešto opasno kao olovo.

Engleska kraljica slavi 70 godina kraljevanja. Bome, što je, je, to je puno i prošla je zbilja svakakve periode i svog i svjetskog života i ostala tu gdje je. Kraljica.
Meni je omrzla sa svojom epizodom u životu princeze Dijane. Možda što sam bila jako mlada pa mi je to sve izgledalo još strašnije. No očito je da je Dijana bila jedna od onih koje dođu ispred svog vremena, tj. koje prave promjene, korjenite. Sa stanovišta našeg civilnog života možda i nije, ali je dobro uzdrmala kraljevstvo jer nije bila mila i krotka princeza kako je u početku izgledala. Prvo je sve osvojila svojim srcem i društvenim angažmanom, onda prkosom i odbijanjem da bude druga, drugotna, da samo trpi farsu. Platila je glavom na žalost, ali ostala upamćena. Kraljica se držala kruto i držala pravila do kraja. No mora joj se priznati da je u 70 godina ostavila trag.

Zato se ova njena proslava najavljuje već danima, a silne milijarde funti (ne kuna, funti!) koje računaju da će se zaraditi na tom četverodnevnom tulumu govore koliko je izgrađen kult ličnosti.
Mi smo se davno odrekli jednog kulta ličnosti kojeg smo imali, Tita. Imamo Kumrovec, Brijune, Galeba, vile, druga mjesta na kojima je obitavao, imali smo trgove. Sve je nama ostalo. Takav markentiški i turistički mamac, a ne znamo ga iskoristiti.

Svake godine se na mrežama ponovo i ponovo pojave slike sa sprovoda Tita. Činjenice kako je samo tada u Vatikanu spuštena zastava na pola koplja, kako nikada više predsjednika država, pa i kraljeva, kraljica Elizabeta, bilo na jednom mjestu. Kako su ga svi držali za moćnu osobu i političara i to pokazali tada. Da ne pričamo kako je bio ljubitelj filma i glumaca (lijepih glumica također), da se i od toga mogla napraviti priča.

Mi smo se odrekli zlatne koke. Htjeli su od Tuđmana nešto pokušati napraviti, ali niti je tu bilo materijala, niti karizme. Niti je u svjetu bio prepoznat. U stvari, bolje da se ne sjećamo kako je bilo pred kraj. Činjenicu da je prvi predsjednik ne možemo zanemariti, ostalo možemo. Tako će stojati i u povijesti.

Mnogi su od puno, puno manjih doživotnih predsjednika ili vlastitih diktatora napravili veliki posao. Od nekoga poput Tita, to bi bilo lako. Jer i sada ga obilaze Kinezi, ma što mi mislili o njima, njih je milijarda i kusur. Pa neka ih dođe 1% i ostavi koji euro, tako se radi posao, matematika. Ali, mi bi birali i na kome bi zarađivali, kako, od koga. Jer ne daj bože Kineze, pa Indijce, a tek one crne, gey je kod nas još daleko od ok, o onim šarene kože i izbušenim i nekako, ali tansvestitima nikako! Možda da pošalju novce poštom i ne dolaze?!

Polako to ide, ljudi polako shvaćaju da su ti 'drugačiji' u stvari jako miroljubivi, povučeni, dobronamjerni i ljudi koji ne prave probleme. Ima i njih jedan mali dio koji je i ratoboran i možda problematičan na neki način, ali nije li tako kod svih? Kako se kaže : " U svakom žitu ima kukolja", kako u Hrvata, tako i u Japanaca, kako kod heteroseksualnih tako i homoseksuanih. Tako valjda mora biti. Da nema lošega, ne bi znali kad nam je dobro, zar ne?!Svi smo mi uglavnom ljudi i težimo da nam bude dobro u našoj verziji 'dobroga'. Neki nisu naučili da se to dobro može i bez sile i nasilja. A kako jedna pametna rečenica glasi:"Ljubav je dovoljna za postići sve!"

Neki vole svoju kraljicu, neki ne vole skoro pa nikoga (osim Modrića možda), no bilo bi dobro barem znati što može donijeti zaradu i egzistenciju. Tolerancija. Riječ i pojam koji se mora živjeti. Djeci treba usaditi  ljubav. Prema sebi, prema najbližima i poštovanje prema drugima. Usaditi to da ako je netko drugačiji, ne znači da ne valja, ako je drugi uspješan, ne treba biti jalan, slaviti tuđi uspjeh jer on vuče i druge u napredak. Lijepo bi bilo naći nešto svoje, pa biti uspješan u tome ili težiti uspjehu. Ako ga i nema biti zadovoljan i naći vrijeme za nešto što se voli. Pa tako dok Englezi slave kraljicu, mi ćemo možda slaviti pobjedu Čilića, a ako i ne bude, finale je finale!

Opet je zagrijalo, vrijeme je lagano za kuhanje marmelade od jagoda i spremanje prvih plodova za zimu. Kako sve poskupljuje, spremajte sve što možete, to je dobro i zbog toga da imate domaće, a nikad se ne zna.

Recepti fini, nadam se da vam se sviđaju.

CILBIR

 

Ili poširana jaja na jogurtu. Nešto jako fino i ukusno, sasvim jednostavno za napraviti, idealno i za sportaše koji paze na unos proteina. Inače porijeklom tursko jelo i kažu poznato još od 15. stoljeća. Nama na radionici je bila prilika da se nauče praviti poširana jaja, jer većini to izgleda ili zvuči preteško. A nije. Sa domaćim kruhom ili nekim pecivom, odlično za doručak ili brzi obrok.

SASTOJCI:

1 velika čaša grčkog jogurta (400 ml)

1 manji režanj češnjaka

4 jaja

2 žlice maslaca

pola žličice paprike ( po želji dimljene, slatke, ljute ili Chili tucane sa solju)

1 velika žlica sjeckanog lista peršina

PRIPREMA:

Pomiješajte jogurt, protisnuti ili sjeckani češnjak I malo soli. Stavite u dva tanjura. Stavite kuhati vodu s malo soli I žlicom octa. Kada prokuha, malo kuhačom promiješajte u krug da napravite vir. Razbijte jaje u zdjelicu pa spustite u sredinu. Kuhajte oko 2 minute da žumanjak ostane tekući. Poširano jaje izvadite mrežastom žlicom. Stavite na jogurt. Maslac otopite na vatri, dodajte papriku I pržite da se paprika dobro uprži. Oko 2 min. Lagano prelijte preko jaja I sve pospite peršinovim listom. Servirajte s pecivom, lepinjama, svježim kruhom.

TORTA S JAGODAMA

 SASTOJCI:

4 žumanjka

2 žlice tople vode

120g šećera

1 vrećica vanilije

1 prstohvat soli

4 bjelanjka

100 g badema, sitno mljevenih

60 g brašna

600 g jagoda

300 g vrhnja za šlag

200 g sirnog namaza, bez soli

100 g šećera ( ako volite manje slatko možete smanjiti količinu )

125 ml mlijeka

2 žumanjka

korica jednog neprskanog limuna

6 listova želatine

po želji još šlag i čokolada ili orašasti plodovi

PRIPREMA:

Žumanjke i vodu pomiješajte i mikserom umiješajte u pjenastu smjesu. 2/3 šećera, vanilin šećer i sol dodajte i mutite na najjačem u gustu kremu 6-8 minuta.

Bjelanjke s preostalim šećerom umutite u čvrsti snijeg, trećinu snijega umiješajte u smjesu s pjenjačom, pažljivo. Brašno i prašak za pecivo na to prosijte.

Ostali snijeg dodajte i pažljivo umješajte pjenjačom dok se ne dobije glatka smjesa. Tijesto odmah stavite peći u okrugli lim s dnom obloženim papirom za pečenje. Pecite na 180°c oko 20 min. Kada se ohladi prerežite vodoravno na pola.

Za kremu operite jagode i pola, ljepših i jednake veličine, presijecite na pola. Želatinu namočite u hladnoj vodi da se smekša. Žumanjke, limunovu koricu, malo soli, šećer i mlijeko na kraju pjenasto izmješajte, pa na pari mutite u laganu kremu. Omekšalu želatinu dodajte i skinite s vatre, pa povremeno miješajući, ohladite na sobnu temperaturu. Umutite vrhnje u čvrst šlag. Jagode štapnim mikserom pirirajte i dodajte masi sa žumanjcima, zatim sir i na kraju šlag. Stavite prvu koru na pladanj, oko njega stavite prsten za torte, ulijte 1/3 mase, poravnajte pa složite polovice jagoda prema van uz prsten. Ulijte ostatak kreme poravnajte na vrhu.

Ukrasite jagodama pa ostavite 4 h u hladnjaku da se dobro ohladi. Skinite prsten, pospite mrvicama ili sl. Poslužite hladnu.