Možemo kako hoćemo

…ali ne i do kada hoćemo! Pokazala je to priroda. U Rijeci potop.
Kada u par sati padne mjesečna količina oborina ( a tamo je to velika cifra!), znamo da je to ekstrem koji samo pokazuje da nešto ne valja. Znamo i što ne valja. MI!

Svi bi sve odmah! Pa nas šokira kada priroda kaže: Dosta! Sve najave o restrikcijama, mogućim nestancima struje i upitno grijanje, zbog rata, ucjena i vrtoglavih cijena, možda i nisu tako loši. Ako se malo saberemo, presložimo prioritete, razmislimo svi o onome što je važno i kako bi bilo najbolje i za prirodu I za nas, onda bi sve bilo lakše. Mislim da u Hrvatskoj ne moramo imati poseban strah za struju, imamo struju iz Krškog i neke hidrocentrale, nešto iz tzv. obnovljivih izvora, pa se nadam da smo dostatni barem s tim energentom. Još kad bi zbilja na pr. naš Brod i okolica koristio žilu termalne vode koja ide od Babine Grede do grada i ne znam do kud još, imali bi i grijanje možda za sve. Lakše je nešto dogrijati nego  kupovati pa grijati. Kada bi se ubrzalo rješavanje smeća sa spalionicama, to bi također bilo izvrsno za puno gradova. Možda sam dosadna, ali iz prve ruke znam jer sam vidjela, da u Beču spalionica u centru grada ne zagađuje, već radi i grije grad. Ciene su niže nego kod nas, a ne režu šume, ne reflektiraju solarnim panelima i tako dodatno zagrijavaju zemlju, ne remete šuštanjem vjetroelektranama život ptica i životinja u prirodi. Smeće mi proizvodimo, treba se reciklirati i koristiti kao energent. Tako bi nabolje pomogli prirodi. Naravno da treba ugraditi filtere i imati mjerenja zagađenja jer to mora biti minimalno. Beč ima i spalionicu i rafineriju i tvornice u gradu, pa opet ima je zagađenje zraka manje nego kod nas u Brodu gdje, ruku na srce, skoro ništa ni ne radi. Na Bosansko Brodsku rafineriju se više ne možemo vaditi jer ona ne radi već dugo.

Činjenica je da je nuklearka najbolje rješenje, ne za nas, jer bi kod nas sigiurno falilo i cementa, i željeza i koječega, a o zbrinajvanju tog otpada da ne pričamo. Kako naši vole ‘poslije radnog vremena’ nešto materijala odnijeti kući, bolje da njih grade ozbiljnije države. A nama neka vrate naše resurse i bit će nam dovoljno. Koliko nas je, ne treba nam puno.

Kažu da nešto ne štima s popisom. Osim strmoglavog pada broja stanovnika ( kao da nekoga čudi!)  njih najviše od svega brinu ateisti, umjesto da ih brine koliko smo jadni.

U nadi da neće ništa biti tako dramatično loše kako najavljuju, idemo nešto kuhati, vrijeme je za jesenje recepte, one koji nisu previše skupi.

Prije toga pogledajte novi uradak na YouTube kanalu RTL-a.

https://www.youtube.com/watch?v=dXiA-BAjGH0&ab_channel=RTL

Varivo s ječmom i žličnjacima

Jako je fino i kad jednom krenete jesti ovako pripremljena variva, s lećom, ječmom, heljdom ili slanutkom, vidjet ćete da je to ukusno i traži još.

SASTOJCI:

2-3 mrkve

1 korijen peršina

Malo celera

Malo kelerabe

1 veća glavica crvenog luka

2 režnja češnjaka

Mala vezica raštike

150 g ječma

Sol, papar, po želji začin za juhe

Malo crvene mljevene dimljene paprike, pola žlice koncentrata rajčice

Sjeckani list peršina

Za žličnjake:

175 ml mlijeka

2 jaja

7 žlica griza

Sol

PRIPREMA:

Varivo je klasika! Pržite na malo ulja luk, dodate korjenasto povrće sjeckano na kockice i češnjak. Kratko popržite, dodate koncentrata rajčice, malo dimljene paprike i kao začin, začin za juhe. Po potrebi još soli. Ubacite oprani ječam i prelijte ključalom vodom. Kuhajte da prokuha, to je za minutu, nasjecite list raštike i dodajte. Možete, a ne morate. Kuhajte oko 20 min prije žličnjaka ili bez njih, ako ih preskačete, oko 35 min.

Za noklice zakuhajte 175 ml mlijeka, dodajte 7 žlica griza i malo soli. Miješajte da se dobro zgusne smjesa, minutu dvije pa dodajte dva jaja, jedno po jedno i dobro umiješajte. Očistite rubove posude, umiješajte sve pa žličicom vadite noklice/žličnjake u varivo ili odvojeno u vodu ( ja stavim žlicu začina za juhu i malo ulja. Noklice budu ukusnije), kuhajte 15 min. Ove uspijevaju sigurno!

Začinite varivo po želji s paprom, ljutom paprikom i posolite još po potrebi. Naravno možete dodati i meso, na početku dinstati malo na luku, ili peći ili kuhati kobasice sa strane.

American cookies

Kako god okrenemo, kekse, posebno domaće, uvijek volimo. Ove klasične posebno. I njih možete uvijek drugačije praviti, ako dodate žlicu kakaoa imate tamne, u njih kao i u obične možete dodati i lješnjake, kikiriki ili orahe, različite čokolade, sušeno voće i sl. Bezbroj kombinacija postoji. Probajte neku svoju.

SASTOJCI:

200 g brašna
Malo soli
4 g sode bikarbone
170 g maslaca @euro_milk
2jaja
200-250 g smeđeg šećera (što je vise šećera, keksi su hrskaviji).
150-200 g sjeckane čokolade
Vanil šećer ili tonka

PRIPREMA:

Pomiješajte brašnaste sastojke. 100 g maslaca istopite, malo miješajte dok se prži, pa kada zamiriše kao orašasti plodovi i postane smećkaste boje, procijedite. Neka ohladi minutu, dodajte ostali maslac pa će se sve rashladiti. Šećer i maslac pjenasto mutite. Dodajte jaje po jaje i umutite. Uspite brašno i sve miješajte lopaticom. Dodajte sjeckanu cokoladu i lagano umiješajte. Žlicom za sladoled vadite kuglice, stavite na papirom obložen lim s puno razmaka.
Pecite oko 12 min u već zagrijanoj pećnici na 200•c.