Finaleeeeee...
Iako kažu da je to prvenstvo nacija nebitno, kada si prvi, onda je jako bitno. Finale je već savršen rezultat, no kada bi palo i zlato, to bi bilo baš, baš! Nisam luda za nogometom, pratim velika natjecanja i tako, polufinala i finala onih velikih liga, ali kada igra repka, naravno da se navija. Držat ćemo palčeve, pa kako bude. Znamo čemu se nadamo.
Izgleda da će nam doći ljeto, ipak, no mogla bi i zima, jer mi koji smo blizu Save ne možemo izaći van od komaraca. Nije to samo tko je sladak ili nije, to je i zdravstveno pitanje. Europski gradovi koji su na rijekama nemaju komaraca. Doslovno ni jednog ne možete vidjeti!
Mislim da ni priča o ekologiji ni o zdravlju za ljude ne drži vodu. Sigurno nije zdravo špricati se pred svaki izlazak van, paliti one spirale ili špricati kuću i dvorište nekim, nama dostupnim sredstvima. To je sve samo kap u moru problema s komarcima. Mislim da bi se trebalo na tome raditi, službe da nauče ili prepišu od gradova koji to uspješno rješavaju. Nisam za to da se totalno istrjebe, znam ja da postoji prehrambeni lanac u kojem su i oni važan faktor, no i onih godina kada ih skoro nema, taj lanac opstaje. Zato molim sve koji imaju mogućnost utjecati na to da se što prije počne rješavati taj problem, poduzmu nešto. Na poloj se ne može, šetati uz Savu, da ne pričamo o rekreaciji u Splavarskoj ulici. Cijeli grad uz parkove i zelenilo, a zelenilo trebamo i volimo. Mi sjedimo u zatvorenoj kući, otvorimo prozore s mrežama i izađem samo kada netko dođe. Onda se našpricam sprejem od glave do pete i mašemo rukama jer lete u oči. A taj osjećaj kako se sva lijepim od tog spreja, bljak. Drugačije ne ide.
Danas samo o voću. Voće je osim što je zdravo i slatko/ kiselo, dobar način da si međuobroke i slatkiše zamijenimo i tako osim ukusno, zdravo jedemo u vrijeme dozrijevanja ovih divnih plodova.
Marelice
Jedno od onih vrsta voća koje svi volimo. U ovom ili onom obliku. Neki dan sam kupila, nisu baš nekog okusa, ali kako će i biti od ovih kiša. Nadam se da će one koje dolaze, koje će ipak dobiti više sunca, biti i slađe i mirisnije. No marelice imaju svoje blagodati i kada dođe ovakva godina kao ova.
Marelica potječe iz Kine, poznata je od davnina i jedna od najomiljenijih voćki na svijetu. Neodoljivog mirisa i strukture, konzumira se svježa ali i kao kompot i naravno, omiljeni džem. Sadrži puno minerala i vitamina, čak 16% dnevno potrebnog vitamina C i čak 46% vitamina A u 100 g ploda! Posebno značajni su karotiroidi koji su važan antioksidans i likopeni koji stvaraju zaštitu kože od štetnog zračenja sunca. Suhe marelice također imaju osim energetske, funkciju da smanjuju LDL i ukupni kolesterol. Koštice su posebno zdrave, osušite sjemenku i konzumirajte po par svaki dan da spriječite karcinom i jačate imunitet.
Tako da je važno da konzumirate marelice, možda znate nekoga tko ima stablo ( koje je rodilo) pa se obezbijedite ili kupite po malo, vidite da je 100 g već dobro za zdravlje.
Višnja
Višnja dolazi s područja Indije i Irana, Englezi su je raširili po svijetu. Po nekoj budističkoj legendi drvo je ponudilo svoje plodove Budinoj majci i ona je rodila zdravo i savršeno dijete. Kažu da tu može biti istine jer je višnja dobra za cijelo tijelo i daje osjećaj sitosti. Pune su antioksidansa i imaju doista ljekovita svojstva. Ako pijete 250 ml soka svaki dan oko 2 tjedna, svi upalni procesi se smanjuju. Dokazano. Smanjuju loši kolesterol LDL i trigliceride, samim time čuvaju krvne žile i srce. Zatim: hrani i štiti mozak, smanjuje rizik od dijabetesa,
pomaže kod bubrežnih smetni, pogoduje probavnom sustavu, potpomaže mršavljenju, poboljšava san, smanjuje rizik od srčanih bolesti, pomaže kod upala mokraćnih kanala i još puno toga. Sirove su najzdravije, ali sušene također. Čak su i čaj od peteljki zdravi, kao i list koji se koristi protiv peruti i podočnjaka. Košpice se koriste za pravljenje jastučića koji se po potrebi griju i hlade za obloge ( umjesto termofora, prirodni način).
Marelice i višnje imaju malo kalorija, tako da ne morate posebno paziti koliko ih jedete ako ih volite!
Uživajte u vikendu.
Galleta s marelicama
Jednostavan, rustikalni, francuski kolač koji možete praviti sa svim vrstama voća. Voće doista može po izboru, a kako tijesto može biti u hladnjaku i dva-tri dana, uvijek ga možete imati spremno za vikend ili neki radni dan kada poželite nešto slatko!
Sastojci
220 g maslaca
400 g brašna
150 g šećera
malo hladne vode
soli na vrh noža
2 žumanjka
1 kg marelica
nekoliko jagoda za ukras
100 g šećera
3-4 žlice krušnih mrvica, po želji
Priprema
U zdjelu stavite brašno, sol, hladan maslac, žumanjke i šećer pa brzo pomiješajte u skoro glatko tijesto (malo hladne vode dodajte kada vidite da pravljenje tijesta ”ne ide”, tj. da ono ostaje mrvičasto. Ali pazite da ne bude premekano, tj. ljepljivo. Mora ostati čvrsto i ne mijesite predugo i previše). Neka stoji u hladnjaku minimalno pola sata. Za to vrijeme operite i očistite marelice. Po želji presijecite na pola ili sitnije. Tijesto pažljivo razvaljajte na papiru za pečenje, malo pobrašnite po potrebi. Zagrijte pećnicu na 200°C. Od sredine slažite voće ili samo istresite i poravnajte. Ako ne volite da ima soka od voća, ili ako je smrznuto voće gdje će ga biti više, tijesto prvo pospite krušnim mrvicama.
/ Voće možete i prokuhati s malo škrobnog brašna i šećerom. Također, smrznuto voće možete pomiješati s nekoliko žlica brašna koje će poslije sve povezati. To su neki načini povezivanja soka od voća s voćem. /
Pospite šećerom pa krajeve tijesta preklopite preko voća kao na slici. Pecite oko 45 min. Tijesto mora dobro porumenjeti. Gotovu galletu pospite šećerom u prahu po želji pa vruću služite sa sladoledom. Hladna prija i sama!
Knedle od sira u umaku od višnje (marelice)
Malo drugačije knedle od onih s krumpirima na koje smo naviknuli. Njih ću praviti kad bude šljiva, a krumpir postane zreo i bolje se kuha. Dok je ovako mlad, nije idealan za kuhanje pa ga ni ne pravim na taj način. Umak od višanja je opet priča za sebe. Idealan uz sve, sve biskvitne kolače, panna cotu, sladoled i sl.
Sastojci
za knedle:
375 g kremastog sira za kolače, 20%mm
30 g maslaca sobne temperature
2 žumanjka
3 žlice mlijeka
6 žlica glatkog brašna i brašno za radnu povšinu
malo soli
za umak od višanja (marelica):
200 g višanja
1 žlica vanilin šećera, cca. 2 vrećice
cimet na vrh noža
50 ml porta ( crveno, jako slatko vino, može i prošek), u marelice nisam dodavala alkohol, također i u višnje ne stavljajte ako će jesti djeca
sok pola naranče
1 žlica škrobnog brašna
za mrvice:
20 g maslaca
50 g krušnih mrvica
3 žlice šećera
1/2 žličice cimeta
Cimet pojačava aromu višnje, ali ako ga ne volite, ne morate dodavati.
Priprema
Za tijesto promiješajte sir, žumanjke, maslac, mlijeko i malo soli. Kuhačom je sasvim dovoljno. Dodajte brašno pa brzo spojite kuhačom, rukama samo toliko da se poveže. Tijesta s krumpirima i za knedle poput ovoga ne smiju se dugo mijesiti jer su onda gumena i žilava. Također se ne smije dodati previše brašna, opet je tvrdo i neukusno.
Tijesto zamotajte u foliju i stavite u hladnjak na 1h da se ohladi i odmori. Kuhajte lagano slanu vodu u većem loncu. Tijesto na lagano pobrašnjenoj površini valjajte u valjak. Podijelite na 12 dijelova i napravite sve kuglice odjednom te odmah kuhajte u ključaloj vodi. Smanjite vatru da lagano kuha, pa polako kuhajte 15-20 min.
Za umak operite i očistite višnje i izvadite koštice. Stavite kuhati s portom, šećerom i cimetom. Nakon cca. 1 minute, dodajte sok od naranče u kojem ste umiješali škrobno brašno. Kuhajte još cca. 2 minute, da se tekućina lijepo poveže. Za mrvice zagrijte maslac, dodajte mrvice i šećer pa neka malo porumene. Pospite cimetom i neka samo zamiriše. Knedle kratko izvadite iz ključale vode i ostavite da se ocijede na ubruse ili rešetku, pa uvaljajte u mrvice. Servirajte na toplom ili hladnom umaku po želji i sukladno godišnjem dobu.
