Maslina je obrana

Masline su jedna od najstarijih vrsta drveća. Smatra se da potječe s Krete, spominje se u mitologiji, starom Egiptu i Bibliji. Stablo doživi veliku starost, u Hrvatskoj se zna za jedno koje je 1600 godina staro, a za prekrasno u Kaštel Štafiliću misli se da je od dolaska Hrvata na ova područja. Stablo koja daje plod koji je zdrav, ukusan, najpoznatiji kao kvalitetna uljarica. Zanimljivo je da se masline ne jedu neprerađene, jer sadrže gorčinu koja se odgorčivanjem smanji. Mediteran je poznat po sadnji maslina, ali taj pojas se širi i na sjevernu Aftiku, bliski istok i na druge kontinente. Najveći proizvođač je Španjolska, brojevi su nevjerovatni. Sama sam se u to uvjerila, stotine kilometara na obje strane samo masline dokle god pogled seže. Od malih sadnica do jako starih i velikih stabala. Veliki dio i navodnjavaju.

Boja i okus ne ovise samo o vrsti, veličini, već i o vremenu branja, ali i načinu obrade. Često su slane jer se konzerviraju u slanoj vodi, no mogu biti i kiselkaste, gorke, pikantne. Za ulje se također različito obrađuju. Klasični i stari način je da se nakon branja potapaju u more i da more par dana izvlači gorčinu. Onda se pravi ulje. Sada se zna da se najkvalitetnije ulje dobije hladnim prešanjem, što prije nakon berbe, tako da svi antioksidansi ostanu sačuvani. Extra djevičansko ulje se ne koristi za kuhanje, ne treba ga zagrijavati na temperaturu višu od tjelesne, ili malo preko 40°c. Klasično proizvedeno ulje se može koristiti i za kuhanje.

Izvrstan su izvor vitamina E, snažnog antioksidansa nužnog u svakodnevnoj borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Osim toga, masline su i dobar izvor minerala željeza i bakra. Sadrže i puno vlakana. Djelotvorno utječe na zdravlje srca, ima protuupalno djelovanje, štiti od pojave karcinoma, ima puno neprobavljivih vlakana i jako dobro utječe na probavu, također za prevenciju raka debelog crijeva.

Jedite masline, odaberite koje volite. Jedne od najukusnijih je Kalamata, ali i druge vrste su zdrave i ukusne. Ulje dodajte u salate, kod kratkih termičkih obrada u jelima, tjestenine, rižota i sl. Drvo je jako vrijedno, tvrdo i lijepo pa je cijenjeno kao materijal za obradu od posuđa i dasaka za rezanje do namještaja.

Maslinova grančica je pojam za mir, kada bi se toga sjetili oni koji započinju ratove i šalju ljude da ginu i ubijaju druge, svijet bi bio ljepše mjesto.

Foccacia

Posebno popularna i ukusna Talijanska 'pogača' koja voli maslinovo ulje!

SASTOJCI

500gbrašna
Pola Vrećice suhog kvasca
cca 3-4 dl mlake vode
20g šećera
1 jušna žlica soli
par grančica ruzmarina
Masline
maslinovo ulje
1 režanj češnjaka
Rajčice ili sl po želji
krupna morska sol po želji

PRIPREMA

Prosijte brašno u zdjelu, dodajte sol, promiješajte. U sredini napravite rupu i dodajte ostale sastojke. Sve sastojke umijesite iz sredine prema van u glatko, mekano i ljepljivo tijesto, s nastavkom za tijesto.
Tijesto, prekriveno najlonom, ostavite na toplom oko 20 minuta pa spremite u hladnjak barem preko noći. Tijesto tek sutra preklapajte, tako da zavucete ruke pod sredinu u zdjeli, podignete ga i premotate u zraku pa spustite u zdjelu Nazad. Tako par puta. Kada opet odmori oko pola sata, ponovite i još jednom ponovite. Zatim stavite, istresite tijesto na dobro nauljeni lim ( foccacia voli puno maslinovog ulja!) u obliku kojem želite peći. Pustite da naraste. Prstima napravite udubljenja. Ružmarin istucite batom, da pusti aromu, grubo pokidajte, stavite u zdjelicu i pomiješajte s 1 dl maslinovog ulja, i češnjakom protisnutim kroz persu za češnjak. Pomiješajte. Premažite s time pogaču, pa na nju stavite masline i dr. Ako želite pospite s malo krupne soli, iako se to zbog zdravlja ne preporučuje. Ako vam je ružmarin prejak, možete staviti neki drugi začin. Pecite kada lijepo naraste na 230°c oko 20-25 min. dok ne porumeni. Mlaku kidajte na komade, hladnu možete rezati.

Kukuruzni kolačići sa suhim voćem

Posve drugačiji kolačići od onih standardnih, koje obično pravimo. Ovima ćete oduševiti sve a izgledaju tako obično. Naribate li malo korice naranče ili limuna, osvježit ćete ih. Sve prema ukusu.

Veoma jednostavno.

SASTOJCI:

400g glatkog kukuruznog brašna

150g šećera u prahu

2 žumanjka

20g maslaca

4g praška za pecivo

250g pomiješanog sušenog grožđa, lješnjaka, sušenih smokava, pinjola i badema

1.5 dl ekstrakta djevičanskog maslinova ulja

1 žlica bijelog brašna

Sol i papar

PRIPREMA:

30 minuta, 20 minuta da se sušeno grožđe namoči, 1 sat da se tijesto odmori i 1 sat da se kolačići ohlade.

U posudu s mlakom vodom namočite sušeno grožđe. Očišćene bademe i orahe oljuštite po želji i nasjeckajte na komadiće. Nasjeckajte na komadiće pinjole i sušene smokve.

Na dasci za razvijanje tijesta formirajte kukuruzno brašno u obliku vulkana. U sredinu uspite prašak za pecivo,

prstohvat soli, žumanjke, malo papra, komadiće sušenog voća, namočeno sušeno grožđe i ulje.

Ako neko sušeno voće ne volite,ne morate ga stavljati. Energično mijesite sastojke rukama,

dodajte vode ili vrhnja prema potrebi i oblikujte kuglu. Zamotajte kuglu od tijesta u prozirnu foliju

i ostavite na hladnom mjestu da odstoji 1 sat.

U rukama  razvaljajte tijesto u kuglice pa malo ih pritisnite da dobijete kolačiće debljine 3-4mm.

Složite ih na nauljeni i pobrašnjeni lim za pečenje ili papir te pecite u zagrijanoj peći na oko 190°C

oko 15 minuta dok ne poprime zlatnu boju.  Ostavite kolačiće da se ohlade i odvojite od lima za pečenje.