Kesten
Prije glavne teme samo jedan komentar.
Novi ležeći policajci po gradu!
Jasno mi je zašto, u ulicama gdje se stanuje, gdje je promet stalan, treba usporiti promet. Zašto tim neravninama, tzv. ležećim policajcima za koje je dokazano da uništavaju amortizere ?!
Ne možemo li učiti od drugih? Ili je to toliko jefitnije, tj. rješenje koje bolje odgovara za više strana?
Još tamo početkom ovog stoljeća, u Njemačkoj (referiram se na zemlju gdje sam vidjela kako funkcionira, možda u drugim nisam primjetila iako mislim da je i u Švedskoj isto) su odustali od ležećih policajaca zbog auta i uveli naizmjenično parkiranje. Čak i u ulicama gdje se vozi dvosmjerno. Tada svi uspore, paze i ne mogu divljati. Nikoga baš ne može 'povući' otvorena cesta. Ovdje u jednosmjernim, posebno kod stadiona gdje su nekako došli i na ideju da promijene stranu parkiranja, mogli su tako napraviti i svi bi usporili. Ponegdje su stavljali i betonske žardinjere s drvećem također naizmjenično ( kao one u pijanoj ulici), ali to samo u ulicama u kojima se ne parkira na cesti. Ne znam tko radi na planiranju saobraćajnih uvjeta na cesti, no ovo je loše. Barem za nas koji vozimo i pazimo i volimo svoja auta.
A sad malo o kestenu.
Može li jesen bez kestena?! Taj slatki okus, crni prsti i šetnje po hladnom vremenu su ono što nam prvo pada na pamet.
Znate li da u Portugalu imaju dvije škanicle spojene u sredini, pa u jednoj dobijete pečeni kesten, a u drugu bacate ljusku?
Također sam jedino u Portugalu vidjela da se peku u bijelom prahu, ali nisam sigurna što je. Uglavnom, prsti su čisti. Portugal inače ima plantaže maruna (kesten) jedne od najkrupnijih i najkvalitetnijih. To smo posvjedočili i probali.
Nekada smo znali samo za pečeni i kuhani kesten ili kesten pire, eventualno juhu i bilo nam smiješno što ide i uz pečenje. Sada smo i bolje informirani, više prilika za upoznavanjem raznih namirnica imamo, pa tako znamo da se od i sa kestenom pravi svašta. Naravno, treba ih očistiti, ali to je dio zadovoljstva konačnim rezultatom.
Kesten je plod stabla kestena koji spada u porodicu bukve i razlikuhemo pitomi i divlji. Naravno, mi jedemo samo pitome. Porijeklo vuče iz Male Azije, rasprostanjen je u sredozemlju i stablo živi i do 500 godina.
Izuzetno je medonosan, sa puno peluda. Sadrži 53% vode i puno škroba, oko 44% pa se od kestena pravi i brašno koje je izvrsno za kolače. Sadrži i šećere i masti, a ako se dobro čuva, na temperaturi oko nule i uz obru vlažnost, može tako ostati mjesecima. Sadrži puno kalcija, kalija, željeza i fosfora, a i većinu vitamina B skupine. On je čistač krvi i jača organizam. Teže je probavljiv, no zato daje puno energije. Jako je hranjiv pa je bio poznat kao važna namirnica kod siromašnijih stanovnika u povijesti. Drvo kestena je cijenjeno zbog svoje tvrdoće, a list se koristi za čaj.
Divlji kesten je poznat kao hrana za divlje životinje i kao stočna hrana, od plodova se prave gelovi i kreme za borbu protiv proširenih vena, cvijet se također koristi za razne tinkture. Tako da možemo reći da je kesten svestrana i važna biljka.
Nas zanima onaj gastronomski dio, a osim kuhanih i pečenih, kako ih najčešće jedemo, potrudite se i namravite i neke od zanimljivih recepata.
Za lakše čišćenje ih je najbolje zajeći i potopiti u vodu 1 h pa tek onda peći. Za kuhanje samo zasječete.
Juha od kestena
Ovo je gusta, krem juha koja je kalorična ali i jednako tako ukusna!
SASTOJCI:
500 g kestena
2 srednja krumpira
1 srednja mrkva
manja glavica crvenog luka
2 manja režnja češnjaka
1 dl vrhnja za kuhanje
600 ml temeljca ili 600 ml vode i kocka za juhu od povrća
žlica začina za juhu
malo muškatmog oraščića
par listića peršinovog lista za ukras
malo bijelog papra po želji
PRIPREMA:
Kesten kuhajte ili zarežite i pecite u pećnici. Pečene i još tople očistite ( možete ih pripremati za obitelj ako vole, pa neka svi pomognu i očistiti malo za juhu za sutra na pr.). Od pola kg ćete dobiti oko 350 g "mesa" kestena. Za juhu u posudu naspite temeljac ili vodu, očišćene i na jednake kockice narezane krumpir i mrkvu dodajte, također i očišćen luk presječen na četvrt i češnjak i kocku ili začin. Kada prokuha sve povrće, dodajte i kesten osim jednog-dva za smrviti prstima na juhu. Neki umjesto krumpira stavljaju karfiol a možete dodati i malo celera, ali meni je ljepša aroma kestena ovako. Kada je sve dobro skuhano, probajte viljuškom od stijenku posude da li se sve mrvi, skinite s vatre pa sve pasirajte štapnim mikserom. Gustoća juhe ovisi o veličini povrća, pa ako je pregusta, dodajte još 1-2 dl vode i neka prokuha. Dodajte vrhnje i umiješajte žicom. Probajte pa začinite još po potrebi. Pri služenju pospite prstima zdrobljenim kestenom i s malo listića peršina.
Kesten torta (kolač)
U jesen kad kesten zamiriše, sjetimo se i kolača i torti s njima u glavnoj ulozi. Smrznuti možete kupiti uvijek, ali nekako sada najbolje prijaju.
Jednostavno.
SASTOJCI:
za biskvit:
5 jaja
12,5 g šećera
12,5 g kestena ( pirea )
50 g otopljene čokolade
1 žlica oštrog brašna
pola vrećice praška za pecivo
za kremu:
300 g kestena ( pirea )
150 g maslaca
1 žlica ruma
1 žlica šećera u prahu
300 g vrhnja za šlag
PRIPREMA:
Za biskvit tucite žumanjke sa šećerom. Kad se šećer istopi i postane bijela krema, dodajte kesten pire i otopljenu čokoladu. Istucite čvrst snijeg od bjelanjaka i pomiješajte brašno sa praškom za pecivo. Dodajte u žumanjke snijeg i pospite brašnom pa lagano lopaticom izmješajte. Pecite u zagrijanoj pećnici na 175°c oko 20 min u okruglom kalupu za torte fi 26 ili u dugačkom četvrtastom cca 26 x 40 cm namazanom i posutom brašnom. Kad je pečen biskvit, ohladite ga pa onaj za torte prerežite da dobijete 2 kore. Za kremu sve sastojke osim šlaga umutite i namažite biskvit, čvrsto umutite šlag pa njega premažite preko kesten kreme. Za tortu stavite drugu koru i šlagom premažite i okolo, ukrasite kuglicama od kesten pirea ili dijelom kreme, možete je lagano premazati čokoladom i ukrasiti tortu po želji. Kolač ukrasite ribanom čokoladom ili kestenim. Poslužite ohlađeno.
