Korizma, kraj veljače s lijepim vremenom I snijeg

Iako najavljuju zahlađenje kao smak svijeta, po prognozi mi se čini da ćemo jedva vidjeti snijeg, a zahladit će samo da ne sprememamo kapute i čizme. Nisam ni namjeravala, jer zadnjih godina se ni sa Ožujkom ne zna kakav će biti. Bit će kako bude, obući ćemo nešto deblje i pregurati tih par dana hladnijeg vremena.

Ušli smo u vrijeme Korizme. Neki se nečega odriču, neki ne. Čini mi se da smo se svi odrekli sigurnosti i života s dovoljnim prihodima. Država kao i obično, kao lešinar, pokušava “narodnim” obveznicama namamiti ljude koji su promijenili novac u eure ( a oni znaju koliko jer su ljudi morali to negdje promijeniti i svi su čuli priče koliko u stvari novaca neki imaju kod kuće (?!) ), pa bi sad do love, neke milijarde(!!!) eura. O tome pričaju kao mi o 5$ na primjer. Naravno, objasnili su kako su super kamate ( okolo kruži ‘savjet’: Za obveznice od 500$ dobijete nakon godinu 30$ kamata. Kupite pivo za 500$, od boca ili limenki dobijete 35$ nazad, još prije! Naravno, crni humor podrazumijeva da bazu nećete nikada više vidjeti!) Ljude tješe I time kako se samo na dobit plaća porez.Nije to ništa neobično za uređene države, dapače, državne obveznice su najsigurnije i najbolje ulaganje. U Americi, Japanu, Švedskoj, Švicarskoj… Ali kod nas? Ne znam.

Srećom (u stvari, na žalost) mene te brige ne more. Mi sve uložimo u kuću/e (našu i maminu), posao, putovanja i sl. Ne da ne mislimo na budućnost, no sam novac u poznim godinama ne donosi sreću, barem ne nama. Tako bar mislimo. Morali bi se odreći putovanja i nekih još hobija, a to nama ne bi bio lijep život.

Također u kompletu sa reklamom za obveznice ide i priča i plašenje s inflacijom. Pa kad se spetljaju od muke kako objasniti to da zadnjih 6-8 mjeseci cijena hrane na svjetskom tržištu pada, da kod nas raste. To je inflacija, po pravilu,  ali uzrok su nenormalna poskupljenja koja su oni dopustili. Točno je da mi kod kuće možemo kupiti manje za novac, ali samo ako odemo malo dalje, to više ne mora biti tako.

Inflacija je jela naše novce kada su bili druge valute, pa je vrijednost novca padala jer je sve poskupljivalo, a novac nismo mogli promijeniti, tj. svaki dan je bio toliko skuplji da je bilo nemoguće mijenjati ili čuvati. Cijene su se tada češće izražavale u DM jer je marka predstavljala vrijednost. Tada se količinom novca države (koji je ovisio o drugim valutnim odnosima) upravljalo, sada je to drugačije. Sada kad imamo euro, on je ta vrijednost. Mi možemo bez mijenjanja novca robu kupovati i drugdje. Samo je pitanje od kojeg! Jasno je da mi opet imamo kao zemlja samo određeni udio u toj monetarnoj politici, također je jasno da naše baš briga kako će nama biti.

 Njihov trud da predstave ljudima obveznice kao najbolje rješenje je valjda slamka spasa. Troši se na sve strane, propadaju novci iz EU fondova, novci koje su dobili za potresom pogođeno područje ( koji je to samo skandal, a kod nas… ništa! Ljudi su mogli imati kuće, no njima je vrijeme prošlo u glupostima! Mogli su ljudima dati novac i zadužnicu da imaju rok za građenje. Svi bi imali kuće do sada! Ma ne smije se ni misliti jer onda vidimo gdje smo!).

 Zato neki kažu da im je AP super jer je digao mirovine ( simbolično) i sudjeluju u troškovima energenata. Pa od čijih para? Tih istih umirovljenika i svih nas. Nisu oni dali iz džepa, već ono što mi svi uplaćujemo. Da je sreće, bile bi mirovine i veće, a računi manji, da nema za svaku uplatnicu koju dobijemo četiri činovnika i barem dva direktora koji je provjere. Karikiram.

Uveli su i duple direktore! Menagera i tajnica, kao i drugih službenika je na pretek. Nedavno čujem od poznanika da ‘radi od kad dođe na posao pa do tri, non stop!’Zamislite!!!!  Skandalozno!!! Nakon tridesetak godina staža zbilja je sramota tražiti od nekaoga na poslu da radi sedam i pol sati. To nije humano! Kako mu nisu zaposlili pomoćnika?!

Nećemo više o našoj svakodnevnici, nećemo kvariti vikend.

Za vikend kuhajte nešto fino, jer kako stvari stoje, bit će mokro pa neka nas topla hrana grije i da nam onaj ugodni osjećaj da je sve dobro.

Pikantni svinjski BUL GO GI tradicionalno jelo korejske kuhinje

Koreanci jako vole svinjsko meso. Države azije sve spremaju slično ali opet imaju svoje cake koje ih i medjusobno i razlikuju. Za ovo fantastično jelo vam je potrebno:
Za marinadu u kojoj ćete marinirati meso:
100 gr jabuka (može i pola kruške)
50 gr crvenog luka
3 žlice soja sosa
3 meda
2 žlice tucane ljute paprike, chili
2 kašike Mirina (pirinčano vino, za zamjenu sok jabuke ili nekog slađeg octa))
1 žlica pasiranog češnjaka
• 1 žlica svježe mljevenog đumbira
• 2 prstohvata mljevenog papra

Sve ovo spojite u blenderu da dobijete kompaktnu masu.

600 gr. Svinjskog vrata. Rezanog na trakice

Meso spojite sa marinadom i ostavite da stoji bar 30 minuta.Za dalje vam je potrebno:

jedna glavica crvenog luka srednje velicine rezana na trakice.
ulje
mladi luk dva kom sječena na koso
žlica lagano prženog običnog sezama i žlica crnog sezama ako imate.
rezna mrkva. Tanko.
par šampinjona tanje rezanih.

Ja dodam i tikvice ili poriluka rezane na trakice. To je prilika da ukućani pojedu povrće.

U woku na dobro ugrijanom ulju propržite povrće. Takozvana stir fry tehnika. Crveni luk, mrkvu, šampinjone. Izvadite iz woka i ostavite sa strane. Marinirano meso zatim stavite u vreli wok u kojem ste dodali još malo ulja. I pržite i konstanto mešajte desetak minuta. Kada je na 90% gotovo dodajte već spremni mladi crveni luk i ostalo povrće. Na kraju pospite mladim lukom i sezamom i servirajte. Servirajte uz kuhanu rižu ili tjesteninu ( mi volimo staklee rezance, samo se potope u ključalu vodu, ovisno o debljini od 5-15 min) . Jako je ukusno, pikantno i traži još. Brzo se kuha, svega desetak minuta.

Kocke s limunom i makom

Jedan od onih brzih recepata, šuć-muć i prolij, tj. ispeci.
Namirnice koje obično imate u kući uz par sitnica koje malo promijene onu klasiku koju obično radimo. Ovaj kolač je manje sladak, po meni treba još malo šećera iako sam pobornik da se smanjuje količina, meni osobno malo nedostaje.

SASTOJCI:

(oko 3-4 limuna i 4 naranče)
6 žlica soka limuna
Kora jednog limuna i jedne naranče
6 jaja
200 g šećera (ja bi dodala još 150 g)
2 vanil šećera 
1,5 praska za pecivo 
300 ml soka naranče
3 dl ulja
450 g brašna
60 g maka zrno
Na vrh noža soli

Za preljev:

10 žl limuna
10 žlica šećera u prahu
Za kremu:
500 g svježeg sira za kolače
150 g šećera
1 vanil šećer 
200 g vrhnja za šlag

PRIPREMA:

Naribajte koricu i iscjedite sok naranče i limuna.
Pomiješajte brašno sa praškom, makom, koricama. Jaja mutite sa šećerom, u pjenasto dodajte ulje, sok limuna i naranče, pa odjednom brašno i žicom umiješajte. Na veliki dublji lim stavite papir, izlijte smjesu, poravnajte i pecite u već zagrijanoj pećnici na 175c 25-30 min. Probajte čačkalicom. Vruć bockajte drvenim štapićem. U međuvremenu pomiješajte sok limuna i šećer u prahu. Odmah prelijte kolač. Ohladite. Za kremu umutite šlag. Mutite sir sa šećerima, umiješajte šlag, pa premažite kolač. Pospite crispy šarenim kuglicama ili makom, po želji.
Prejednostavno, zar ne?!