ŠČ!

Čestitam Letovcima i u subotu navijamo do sitnih sati ( pa ako vrijeme dozvoli i na motorijadi!)!!!! O vremenu dalje ne moramo, standardno loše.

Sezona kiše, ali i jagoda, šparoga i rabarbare! Danas ću o najljepšim namirnicama trenutno. Ovaj puta o rabarbari i šparogama, jer jagode kasne, nadam se da će ih biti barem krajem ovog i početkom slijedećeg mjeseca. Ovdje mislim na one koje rastu vani, dozriju pod suncem. Kupujem i ove iz plastenika, nisu loše, ali one prave, čekam. Zato o njima drugi puta.

Rabarbara je biljka koju sam upoznala davno u Njemačkoj. Kada smo se vratili, nije mi bila na pameti jer smo pravili kuću i imali druge brige. No nakon nekoliko godina, gomolj mi je donijela kćerkina prijateljica ( s mamom sam bila prijateljica u Njemačkoj, a njih dvije su bile generacija u vrtiću). Posadila sam je i svake godine imam rabarbare. Prije dvije godine sam vidjela da i naša poljoprivredna škola uzgaja sadnice rabarbare i kupila sam tri. Jedna je ostala ( dvije su nestale zahvaljujući našem psu, ne zato što ne valjaju). Sada lijepo imam dvije. Na tržnici šlola ima štand pa potražite sadnicu.

A sada malo o biljci. Rabarbara je zeljasta biljka koja je stigla sa Himalaja preko Rusije u zapadnu Europu.  Spada u vrstu Polygonaceae, pametnih trava ( heljda, kiselica i neke druge).  Kod nas stiže kasno i poznatija je u sjeverozapadnim djelovima zemlje. Stabljike su jedino jestive i one mogu biti zelene, crvene ili rijetko ljubičaste boje. Gomolj i list su otrovni, ne otrovni u smislu da se umire od konzumacije istih, no sadrže puno oksalne kiseline koja uzrokuje tegobe posebno ljudima koji imaju bubrežne i žučne probleme. U stabljici ima manje kiseline i najviše u kori koja se jako tanko guli. Bude kao tanka opna s nitima. Rabarbara se konzumira od travnja do 24. 6. najkasnije. Za vrućeg vremena povećava se količina te kiseline i u stvari čuva biljku da ostane zelena i jaka za prezimljavanje. Sadnica se dijeli kao i svi gomolji rezanjem i presađivanjem dijela ili u 11. ili u 2. mjesecu. Nemaju potrebe za herbicidima i bilo kakvim špricanjem, pa tako nije ni zahtjevna za uzgoj. Voli puno vode, ali to nije problem. Barem ne ove godine. Također više hlada no cjelodnevnog sunca. Ako procvjeta, tada se ne konzumira. Da li je to zbog te kiseline, ne znam, znam da su mi to rekli u Njemačkoj i toga se držim.

Biljka sadrži jako puno jabučne kiseline,  kalcija (80mg/100g), mangana i magnezija, malo vitmina C, puno vitamina B ( B3 i B5), folne kiseline i kalija, željeza i fosfora.
Oksalna kiselina je ona koja 'udara' na zube, pa se savjetuje min 30 min ne prati zube poslije konzumacije rabarbare. Za zube je bolje čak nikako ( misli se na par sati!), nego ih brzo oprati, jer sastav paste za zube i ta kiselina zajedno prave više štete no koristi.
Preporuča se kratko kuhati rabarbaru prije konzumacije. Vodu baciti. Ovisno što pravite, pa za salatu doslovno 1 min i šokirati pod mlazom hladne, za slastice kuhati da omekša, par minuta i tada se kuha u zaslađenoj vodi. Od rabarbare se prave juhe, kolači, marmelade, umaci, kompoti.

Šparoge su jedna od najzdravijih namirnica koje poznajemo. Spadaju u porodicu ljiljana.  Izuzetno bogate zdravim tvarima, pravi lijek za bubrege, jetru i pluća. Imaju jako malo kalorija, samo 47/100g, pa su veliki pomoćnik kod mršavljenja. Mogu se jesti i sirove, ali i na ostalih 1000 načina. Postoji jako puno vrsta, oko 20 ih je jestivo. Nama su najpoznatije one deblje, zelene i bijele, kao i divlje, tanke koje su simbol Istre, ali i Dalmacije. One su gorče, na to se treba navići, no izuzetno zdrave. Bijele šparoge su najcjenjenije i najskuplje, prvenstveno zbog uzgoja ispod zemlje da se ne razvije klorofil koji im daje zelenu boju. Postoje i ljubičaste, rijetke su i imaju voćni ukus koji se gubi kuhanjem pa se preporuča jesti ih samo sirove. Bogate su vitaminima A,B i K, nešto C i sadrže oko 90% vode. Imaju i eterično ulje, aminokiseline, fosfor i još puno toga. Odlične su za prehranu bolesnika, dijabetesa, kroničnog bronhitisa, pa čak odstranjuje žuticu.

Zbog folne kiseline preporuča se trudnicama, a folna kiselina i glutamin zajedno štite protiv karcinoma. Koriste se u farmaciji i kozmetici, no najviše u kulinarstvu.
Nemojte ih predugo termički obrađivati, 5 min kuhanja je sasvim dovoljno. Tamo gdje prirodno pukne šparoga, gornji dio je je jestiv, čak i sirov. Donji dio ( da se ne baca, ali i iskoristi!)  koristim da si napravim temeljac. Kuham nešto duže od pet minuta, ne puno vode i posve malo soli. Štapnim mikserom blendam, pa procijedim kroz cjediljku da odvojim vlakna koja su nejestiva. Temeljac je dobar da napravite juhu, a da gornje dijelove ne prekuhate.

Sretan Majčin dan svima koji slave!

Quiche sa šparogama i kozicama

Za Majčin dan može nešto fino. Šparoge jesu relativno skupe, no na tržnici u Brodu vezica veća od 500 g je 3$ i to i nije puno uzmete li u obzir da je luk 1,5$/kg. (Naravno, luk moramo kupiti.) Kako ne trebate meso uz ovaj Quiche, onda to i nije puno. Kozice možete staviti ako volite, no ako ne volite i ne morate. Probajte, jako je fino.

SASTOJCI:

110 g maslaca

200 g brašna

malo praška za pecivo

žličica soli

4 jaja

grahorice za 'slijepo'pečenje

200 ml vrhnja za kuhanje

300 g šparoga

150 g kozica

pola limuna

vezica kopra ili peršinovog lista

sol i papar

PRIPREMA:

Zagrijte pećnicu na 200°c. Namažite maslacem i pobrašnite kalup za pite fi 24-26 cm. U zdjelu stavite brašno, sol, prašak za pecivo, maslac, jedno jaje i mrvicu šećera, pa brzo pomiješajte u glatko tijesto. Pažljivo ga na papiru za pečenje razvaljajte, malo pobrašnite po potrebi, pa prebacite u kalup talo da dobijete i rub visine kalupa. Papir položite na tijesto, pa stavite grahorice na njega i pecite oko 5 min. Za to vrijeme pomiješajte 3 jaja, vrhnje za kuhanje, sol i papar dodajte. Limun nasijecite na tanke kriške. Pripremite šparoge i kozice. Na malo zapečeno tijesto s kojega ste skinuli grahorice ( čuvajte ih za drugu priliku) i papir, prvo ulijte smjesu s jajima, zatim po želji složite šparoge i pospite kozicama. Dodajte kriške limuna i pecite oko 20 min . Pečen quiche ukrasite koprom ili peršinom i servirajte.

Kolač s rabarbarom i zapečenim šaumom

Jednostavni kolač za svaki dan, možete praviti s ribizlima ili drugim kiselim voćem ( ogrozd, kupine...).

SASTOJCI:

za tijesto:

250 g brašna

1 žličica praška za pecivo

250 g maslaca

200 g šećera

malo soli

4 jaja

600 g rabarbare

za šaum:

4 bjelanjka

malo soli

100 g šećera

PRIPREMA:

Pomješajte brašno s praškom. Mutite maslac sa šećerom, dodajte jaje po jaje, umutite pa dodajte brašno. Izjednačite u glatko tijesto i tijesto poravnajte u okruglom kalupu. Operite rabarbaru i nasjecite na komade od 2 cm. Poslažite ih na tijesto. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200°c na donjoj pregradi oko 50 min. Prije kraja pečenja, umutite bjelanjke sa solju, lagano umiješajte malo po malo šećera i mutite u gusti šaum. Izvadite kolač iz pećnice i na njega stavite šaum. Samo ne do ruba jer se zalijepi. Pecite još 5-10 min. da šaum malo potamni. Ohladite i servirajte.